Najnovija izjava Hrvatske obrtničke komore (HOK) izazvala je dosta pažnje, posebno nakon što je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić spomenuo da ugostiteljski sektor najviše doprinosi inflaciji. No, što to zaista znači i zašto je HOK odlučio reagirati na ovakve tvrdnje? U nastavku ćemo razotkriti kako se kreće cijena u ugostiteljstvu, koje su moguće pritiske i koji su pravi uzroci rasta cijena te zašto ugostitelji nisu ti koji stoje iza povećanja troškova ili gubitka konkurentnosti.
Razumijevanje konteksta i izazova u industriji
Kako funkcioniše cjenovni lanac u turizmu?
Iskustvo pokazuje da je ugostiteljski sektor često meta optužbi kada dođe do povećanja cijena. Ipak, na ovom lancu oni su, u pravilu, posljednji koji će povećavati cijene. Pojednostavljeno, ugostitelji su često pod pritiskom svih drugih čimbenika — od povezanih troškova energenata, hrane, sirovina, do plaća i poreza. Kada se cijene podižu, one najčešće dolaze od želje da pokriju baš te ulazne troškove, a ne zbog želje za maksimiziranjem profita.
Zašto je to važno?
Ukoliko razumijemo da je sektor posljednja karika u lancu i da je najviše pod pritiskom rastućih troškova, možemo jasnije shvatiti zašto tvrde da nisu glavni krivci za rast cijena. Njihova marža je ove godine pala s prosječno 12 na 9 posto, a ti su padovi rezultati pokušaja preživljavanja u izazovnim uvjetima. Također, povećanje plaća, skuplji energenti i veći doprinosi znacajno doprinose ukupnom troškovnom opterećenju, no cijene na stolu ne rastu bez razloga.
Koji su uzroci rastućih cijena u ugostiteljstvu?
Ulazni troškovi i inflacija
Najčešći uzrok povećanja cijena kod ugostitelja su porasti stanica troškova. To uključuje cijene hrane i pića, energenata, troškove rada te poreze. Na primjer, cijena kave, jednog od najtraženijih proizvoda u kavama i restoranima, sastoji se od preko 40 raznih troškova, uključujući sirovine, PDV od 25 posto i druge poreze. Kada se tome pribroje rast plaća i rast energenata, realno je očekivati povećanje cijena, a ne profit od toga.
Ulogu poreza i administrativnih nameta
Posebno je važno istaknuti kako Hrvatska ima jedan od najviših poreza na potrošnju u Europi. PDV od 25 posto te porezi na energente i druge troškove dodatno opterećuju poslovanje ugostitelja. U odnosu s konkurentskim državama, poput Slovenije ili Srbije, troškovi su znatno niži, što komplicira njihovu konkurentnost na tržištu.
Rast plaća i tržišna konkurencija
Posljednjih godina u Hrvatskoj je zabilježen dvostruki rast plaća, što je dodatni trošak za ugostitelje. Istovremeno, u okruženju se bilježe niži troškovi robnih i energentnih ulaznica, što znači da se naši ugostitelji nalaze u nepovoljnom položaju. Kada se tome pridoda konkurencija, posebno iz inozemstva, teško je zadržati cijene na razini koja će osigurati profitabilnost, bez da se izgubi gost.
Zašto ugostitelji nisu krivi za inflatorne trendove?
Priča o maržama i realnim troškovima
Upravo je u tome ključ: marže koje širom Europi variraju između 12 i 15 posto kod ugostitelja, kod nas su se ove godine gotovo prepolovile, a neki poduzetnici rade s maržama od 3 do 5 posto. To jasno ukazuje na to da je njihova primarna funkcija preživjeti, a ne ostvarivati ekstraprofit. Često su prisiljeni povećavati cijene da bi pokrili rast troškova, a ne da bi se obogatili na račun gostiju.
Uloge tržišta i konkurencije
Tržište je brzo pokazalo da neopravdano i prekomjerno povećanje cijena bez ulaganja u kvalitetu i uslugu vodi gubitku gostiju. Ugostitelji još uvijek žele ostati konkurentni, stoga ne žele podizati cijene bez pokrića. Ukratko, njihova je strategija odražavanje realnih troškova, a ne trgovanje profitom, kao što bi to neki mogli pretpostaviti.
Koristi od promjena i izazovi za ugostiteljstvo
Povratak gostiju i tržišna reakcija
Konkurentnost i kvalitetu usluge u ovim uvjetima najlakše je očuvati tako da se cijene podižu samo ako raste i kvalitet. Ako ugostitelji nađu ravnotežu između troškova i prihoda, zadržat će goste te će biti spremni prilagoditi se tržišnim uvjetima. Dodatno, tržište je često spremno kazniti one koji neopravdano povećavaju cijene — što je dobra poruka za poduzetnike da ne pretjeruju.
Podrška i mjere Vlade
U slučaju da se troškovi dodatno povećaju, postavljaju se pitanje što država može napraviti. Pomoći kroz smanjenje PDV-a za ugostiteljski sektor, olakšice ili subvencije za energente, svakako bi smanjile pritisak na poslovanje. Međutim, trenutna situacija zahtijeva odgovorno upravljanje i dugo razmišljanje o poduzetničkim strategijama koje će smanjiti ranjivost sektora.
Zaključak
Ukratko, ugostitelji u Hrvatskoj nisu krivi za rast cijena u turizmu. Oni su, naime, posljednji u lancu koji podižu cijene i to isključivo kao reakciju na rast ulaznih troškova. Većina troškova, od energenata do plaća, znatno je poskupjela u posljednje vrijeme, dok njihova marža stagnira ili se smanjuje. Stoga je pogrešno sumnjati da su oni ti koji žele profitirati na račun potrošača. Naprotiv, oni se bore da prežive i nastave pružati uslugu, dok čekaju da tržište i politika nađu rješenja za izazove s kojima se suočavaju.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto ugostitelji ne mogu jednostavno podići cijene više?
Kako bi održali konkurentnost i zadržali goste, ugostitelji moraju pažljivo balansirati između troškova i prihoda. Ako previše povećaju cijene, riskiraju da će izgubiti gomilu gostiju, osobito u situacijama kada tržište već osjeća pad potražnje.
Jesu li porezi i administrativni nameti glavni uzročnici rasta cijena?
Da, porezi poput PDV-a od 25 posto u Hrvatskoj svakako dodatno opterećuju poslovanje ugostitelja i čine ih nepovoljnijima u odnosu na konkurenciju u drugim državama. No, baš ti porezi najčešće dovode do povećanja cijena na krajnoj strani, a ne do povećanja profita.
Što može učiniti država da olakša situaciju?
Donijeti mjere poput smanjenja poreza ili subvencija za energente, bolje regulacije, olakšavanje birokracije, sve to moglo bi doprinijeti smanjenju troškova i stabilnosti sektora.
Koji su dugoročni izazovi za hrvatsko ugostiteljstvo?
Ključni izazovi uključuju povećanje troškova, konkurentnost na međunarodnom tržištu, potrebu za kvalitetom i inovacijama, te njihovu održivost u vremenu kada se tržište brzo mijenja. S obzirom na trenutnu situaciju, biti će važno pronaći ravnotežu između cijena i kvalitete, uz podršku politike i tržišnih mehanizama.
Leave a Comment