Još uvijek je otvoreno pitanje hoće li Hrvatska vlada pružiti podršku Borisu Vujčiću, guverneru Hrvatske narodne Banke (HNB) i članu Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB), za mjesto u EU-ovoj upravnoj strukturi održivih financija.
Naime, premijer Andrej Plenković na nedavnom događaju, koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), nije dao jasan odgovor na pitanje hoće li podržati kandidaturu Vujčića.
Vujčićeva zainteresiranost za poziciju u Europskoj središnjoj banci
Prema pisanju portala Econostream Media, Borisa Vujčića, zajedno s guvernerom Banke Latvije Martinšom Kazaksom, smatraju najvećim kandidatima za nasljednika Philipa Lanea, člana Izvršnog odbora ESB, čiji mandat istječe sredinom 2027. godine. Ova informacija izazvala je veliku pažnju u financijskim krugovima diljem Europe.
Vujčić je nedavno istaknuo da je zainteresiran za tu ključnu poziciju u EU-u.
“Proces službenog nominiranja uskoro će započeti, a na vladama je da predlože kandidate. Ja sam već 25 godina na mjestu zamjenika ili guvernera, što mi je omogućilo da steknem veliko iskustvo u središnjem bankarstvu. Želim ostati aktivan u ovom području na jedan ili drugi način.”
Vujčić je također upozorio da do sada članice eurozone s istoka nisu imale predstavnika u najvišim stručno-imenovanim strukturama ESB-a, što dodatno ističe važnost njegove potencijalne kandidature.
Vujčićeva treća funkcija u Hrvatskoj i njegovo iskustvo
Prema analizama, Vujčić ima bogatu karijeru u području središnjeg bankarstva, te je široko prepoznat unutar europske financijske zajednice. Jedan od njegovih najvećih uspjeha jest i uvođenje eura u Hrvatsku početkom 2023. godine, što je bilo ključno za integraciju Hrvatske u eurozonu.
Ipak, ovo mu je istodobno i “minus” zbog činjenice da je Latvija euro uvela deset godina prije Hrvatske, već 2014. godine. Vujčić je za guvernera HNB-a izabran 2012. godine, naslijedivši Željka Rohatinskog, a od 2000. godine bio je zamjenik guvernera.
Trenutno obnaša svoj treći mandat, kojem se nada treći put biti potvrđen u 2026. godini. To potvrđuje njegovu stabilnu poziciju i široko povjerenje unutar struke.
Odnos s političarima i njegova važnost za kandidaturu
Za razliku od Željka Rohatinskog, koji je često bio u sukobu s politikom, Vujčićevi odnosi s političkim vrhom Hrvatske bili su izrazito dobri. Suradnja s premijerima Zoranom Milanovićem i Andrejem Plenkovićem bila je korektna, ali posljednjih mjeseci uočava se određeni raskorak u odnosima, što je povezano s rastućom inflacijom u Hrvatskoj.
Inflacija – rast cijena i ostali makroekonomski parametri – postali su osobito problematični za građane. U 2026., prema najnovijim podacima, inflacija u Hrvatskoj je dosegnula 3,6 posto, dok Europska unija bilježi približno 4 posto, snažno istegnutu u odnosu na niži europski prosjek od 2,1 posto u listopadu 2026.
Inflacija u Hrvatskoj i izazovi za građane
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u listopadu cijene u Hrvatskoj porasle za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Eurostat pak navodi da je inflacija nešto viša, oko 4 posto. U usporedbi s drugim državama, Hrvatska se nalazi blizu vrha ljestvice s najvišom stopom inflacije u Europskoj uniji, odmah iza Estonije (4,5%) i Latvije (4,3%).
Na razini eurozone, inflacija je manja i iznosi 2,1%, što jasno ilustrira da Hrvatska i dalje bilježi znatno veće cijene porasta nego ostatak europskog prostora.
Najviše troškove povećale su cijene hrane, pića i režija, što izaziva dodatne probleme za prosječne obitelji. Cijene hrane i bezalkoholnih pića u listopadu porasle su za 4,4%, a režijskih troškova za čak 8,4% u odnosu na lanjski listopad.
Ovakvo stanje dovodi do toga da rast plaća ne uspijeva pokriti sve troškove života, što dodatno pojačava nezadovoljstvo i zahtjeve za boljom monetarnom politikom od strane Hrvatske Narodne banke i Europske središnje banke.
Potencijal hrvatskog predstavnika u Upravnom vijeću ESB-a
Do sredine 2027. godine, kada istječe mandat Philipa Lanea, uočen je otvoren prostor za novog kandidata. Iako je do tada još dosta vremena, iskustvo govori da je bitno djelovati što prije, jer veći dio vremena već je sada posvećen pripremama i razgovorima.
Hrvatska bi zaista željela osigurati svoje mjesto na visokim pozicijama u Europskoj središnjoj banci. To bi značilo i veći utjecaj na donošenje odluka koje oblikuju monetarnu politiku u cijelom europskom prostoru, a posebno u eurozoni, s obzirom na učestalost velikih izazova poput inflacije, gospodarskih kriza ili pitanja financijske stabilnosti.
Stoga je jedno od važnih pitanja kako će Hrvatska koristiti svoju poziciju i koje će kandidature podržati – u svjetlu aktualnih ekonomskih izazova i geopolitickih okolnosti.
Zašto je važno imati predstavnika u najvišim strukturama ESB-a?
- Veći utjecaj na EU monetarnu politiku – Hrvatska bi kao predstavnik u Upravnom vijeću imala priliku aktivno sudjelovati u donošenju odluka o kamatnim stopama, kriznim mehanizmima i monetarnoj stabilnosti.
- Ojačanje pozicije Hrvatske u Europi – Prisustvo na najvišim funkcijama u europskim institucijama potvrđuje njezin značaj i doprinosi većoj prepoznatljivosti na međunarodnoj razini.
- Realizacija nacionalnih interesa – Direktna suradnja sa središnjim bankama drugih država i Europskom središnjom bankom omogućava realno zastupanje interesa hrvatske ekonomije.
- Uspostavljanje novih partnerstava i suradnji – Uključivanje u visokorizične odlučivačke strukture otvara prilike za trgovinu, investicije i razvoj tržišta.
Često postavljana pitanja (FAQ) o kandidaturi Borisa Vujčića
1. Zašto je Boris Vujčić važan kandidat za poziciju u Europskoj središnjoj banci?
Vujčić ima dugogodišnje iskustvo u središnjem bankarstvu, visokim funkcijama i međunarodnom prepoznatljivosti. Osim toga, njegova sposobnost upravljanja izazovima poput inflacije i iskustvo s uvođenjem eura čine ga jakim konkurentom.
2. Kojiji su glavni izazovi kandidata za poziciju u ESB-u?
Najveći izazovi uključuju političku podršku, upravljanje očekivanjima u okviru europske monetarne politike te suočavanje s ekonomskim problemima poput inflacije i financijske nestabilnosti.
3. Kako Hrvatska može dobiti veću ulogu u EU institucijama?
Uz aktivnu kandidaturu i dobar diplomatski rad, Hrvatska može povećati svoj utjecaj kroz kandidature za ključne pozicije, sudjelovanje u važnim komisijama i jačanje međunarodnih odnosa.
4. Koje su prednosti i mane kandidatiranja Borisa Vujčića?
Prednosti uključuju njegovo iskustvo, prepoznatljivost i stručnost, dok su mane mogućeg političkog protivljenja i izazovi u usklađivanju s prioriteteom dodatne reforme monetarne politike u Hrvatskoj i Europi.
5. Što će odrediti ishod ove kandidature?
Uspjeh će ovisiti o političkoj podršci, potvrdi stručnosti i iskustva kandidata te o geopolitičkim okolnostima u Europi u trenutku odlučivanja. Ključni faktori bit će i međunarodni odnosi i unutarnje političko ozračje.
U zaključku, kandidatura Borisa Vujčića za poziciju u Europskoj središnjoj banci predstavlja važan korak za Hrvatsku na putu prema većoj uključenosti u europske institucije i donošenju ključnih odluka koje oblikuju budućnost eurozona. Iako je trenutno sigurnosni okvir nejasan, jasno je da će njegovo iskustvo i stručnost igrati ključnu ulogu u daljnjoj politici i utjecaju Hrvatske unutar EU-a.
Leave a Comment