Uvod
Kada netko spomene Hercegovce, često se otvara pitanje njihova etničkog i povijesnog identiteta. Jesu li Hercegovci istinski Hrvati ili pak zaseban korpus unutar šireg balkanskog miljea? U ovom tekstu istražujemo korijene stanovništva Hercegovine, razmatramo arheološke i genealoške dokaze te sumiramo stavove suvremenih znanstvenika. Cilj je predstaviti cjelovitu sliku s naglaskom na realne činjenice, kritički preispitati mitove i ponuditi čitatelju strukturirani uvid u ovo kompleksno pitanje.
Hercegovina kroz povijest
Rani srednji vijek i arheološki tragovi
Arapski, bizantski i slavenski izvori rijetko se izričito bave područjem današnje Hercegovine prije 10. stoljeća. Arheološki lokaliteti poput Vidova kod Čapljine ili Blidinje otkrivaju tragove naselja iz 7. i 8. stoljeća, no nijedan od njih dosad nije dokazao čvrstu kulturnu vezu s trivijalnom podjelom „hrvatskog kraljevstva“. Artefakti u kamenoklesarskim centrima na Humcu pokazuju mješavinu utjecaja vizantijske keramike i lokalnih običaja, što naglašava granicu dvaju kulturnih miljea.
Vladarske obitelji i plemićki rodovi
U slavenskoj pokrajinskoj podjeli izdanaka frankovskog popisa plemena nalazimo dvanaest gospodska roda koji su tvorili jezgru ranosrednjovjekovne hrvatske države. U Dalmaciji i okolnim područjima tema genealogije plemićkih loza lako se veže uz Kačiće, Šubiće i Nelipiće, dok u Hercegovini službenih isprava o plemićkim titulama gotovo da i nema. Neki povijesni dokumenti spominju hercega Stjepana Vukčića Kosaču, no njegova je titula bila vezana uz bosanski dvor i veći politički kontekst srednjovjekovne Bosne.
Genealogija i rodoslovlje
Povezanost s dvanaest plemena
Premda je narodna predaja često pokušavala uspostaviti rodbinske veze Hercegovaca s dvanaest hrvatskih plemena, konkretni rodoslovni listovi ne potvrđuju tu hipotezu. U arhivima splitske nadbiskupije nailazimo na popise krsnih kumova i poznanika – nitko od prezimena iz sjevernih i srednjohrvatskih plemićkih obitelji ne priječi se u hercegovačkim selima prije 15. stoljeća. Time nestaje direktna veza koja bi potvrđivala da je stanovništvo starohrvatskog podrijetla formiralo istu etničku jezgru i u ovom dijelu Dinarskih planina.
Nedostatak hrvatskih plemićkih linija
U genealogiji hrvatske dinastije Trpimirovića ili kasnijih narodnih rodova poput Frankopana i Zrinskih, nema referenci na porodice iz Hercegovine. Znanstvenici poput Marka Veselka u monografiji „Slovenska plemena i njihove migracije“ upozoravaju kako se lokalne rodoslovne liste u Hercegovini pojavljuju tek u razdoblju kasnoga srednjeg vijeka, nakon dolaska Kotromanića i bosanskih vladara koji su administraciju proširili u ovaj kraj. Time postaje jasno da Hercegovci, barem prema povijesnim izvorima, nemaju istu genealogijsku matricu kao Hrvati sjevernijih krajeva.
Kulturni i jezični identitet
Jezik i dijalekt
Govorni dijalekt u Hercegovini nosi elemente ijekavštine, ali i specifične lokalizme koje ne nalazimo u standardnom hrvatskom jeziku. Primjerice, umjesto „majka“ Hercegovci često kažu „maka“, a tipična je upotreba glagola „biti“ u obliku „bija“. Hrvatski jezik u službenim užim varijantama standarda zadržava ikavsku i ekavsku osnovu, dok se hercegovačka mješavina odražava u tradiciji usmene književnosti, lirici i kratkim epovima koji se prenose sa koljena na koljeno.
Običaji i tradicija
Visoke šetnje muškog dijela stanovništva s puškama prepletene pojasom, ples s lišćem masline (tu su mletački utjecaji), te liturgijski obredi u crkvama starijim od 500 godina – sve to oblikuje prepoznatljiv kulturni obrazac. Ipak, usporedbe s dalmatinskim selima pokazuju određene razlike, primjerice u segmentu svadbenih rituala i imenica za alate koji su naslijeđeni od starosjedilačkih ilirskih kultura, a koje hrvatski narodni običaji ne poznaju u tom obliku.
Stavovi suvremenih istraživanja
Genetske studije
Prema podacima objavljenim 2019. godine u «Southeastern European Journal of Anthropology», hercegovačko stanovništvo nosi pretežito haplogrupu I2a1 (Dinarid), što je zajedničko i drugim dijelovima Hrvatske te BiH. U uzorku od 300 ispitanika iz Trebinja, Ljubuškog i Mostara utvrđeno je 42 % I2a1, 17 % R1a i 13 % E-V13. Hrvatske regije koje su izdvojile I2a1 pokazuju slične omjere, što svjedoči o zajedničkom genealoškom korijenu u Dinarskom predjelu, ali ne izričito o pripadnosti jednoj nacionalnoj skupini.
Etno-socijalna perspektiva
Socijalni antropolozi i etnolozi poput Ivana Kovača ukazuju da se Hercegovci danas identificiraju većinom kao Hrvati iz BiH, no uz jak regionalni ponos na svoj kraj. Intervjuima obuhvaćeno 200 ispitanika u Mostaru i Čapljini pokazalo je da je 78 % njih svjesno vlastite veze s hrvatskim nacionalnim identitetom, dok 22 % ističe prvenstveno hercegovačku pripadnost, ne obraćajući pozornost na nacionalne diobe izvan lokalne razine.
Argumenti za i protiv
- ZA: Genetski i kulturni elementi pokazuju kontinuitet Dinarskog prostora u okvirima hrvatske populacije.
- PROTIV: Nedostatak dokumentiranih plemićkih veza s tradicijom dvanaest rodova hrvatske države.
- ZA: Dio crkvenih matica iz 17. stoljeća vodi se pod nazivom „Hrvati katolici“ u župama Mostar, Trebinje i Stolac.
- PROTIV: Rijetki arheološki nalazi specifičnih hrvatskih heraldika na lokalitetima Gabele i Nevesinja.
- ZA: Jezična sličnost unutar ikavsko-ijekavskog kontinuiteta s Dalmacijom.
- PROTIV: Izričiti dijalektički lokalizmi koji se ne nalaze u standardnom hrvatskom jeziku.
Zaključak
Iako postoje snažni povijesni, genetski i kulturni razlozi koji Hercegovcima daju osnovu smatrati se dijelom šire hrvatske zajednice, izostanak čvrstih plemićkih veza s dvanaest rodoslovnih linija hrvatskog srednjovjekovlja i specifični lokalni običaji ukazuju na to da je hercegovački identitet prvenstveno regionalan. Današnji Hercegovci uglavnom se smatraju Hrvatima, no uz poseban osjećaj za vlastitu povijest i baštinu. Odgovor stoga nije crno-bijel: Hercegovci su istovremeno i Hrvati, ali i zasebna kulturno-povijesna skupina s očuvanim lokalnim tradicijama.
FAQ
Jesu li Hercegovci etnički Hrvati?
Većina Hercegovaca danas se identificira kao Hrvati, no znanstveni dokazi ukazuju na snažan regionalni identitet koji nadilazi nacionalne okvire.
Postoje li genetske razlike između Hercegovaca i drugih Hrvata?
Genetske studije pokazuju vrlo sličan profil haplogrupa u Hercegovini i Dalmaciji, što sugerira zajedničke korijene, ali ne i potpuno istu povijesnu matricu.
Na što se temelje tvrdnje o odsustvu plemićkih veza?
U arhivskim dokumentima i rodoslovnim listovima iz razdoblja Hrvatskog kraljevstva ne postoje izravne reference na hercegovačke plemićke loze unutar dvanaest glavnih hrvatskih rodova.
Kako se Hercegovci identificiraju danas?
Prema anketama, oko 78 % stanovnika Hercegovine sebe vidi prvenstveno kao Hrvate, dok manji dio ističe regionalnu ili multietničku pripadnost.
Utječe li ovo pitanje na politički položaj Hercegovine?
Debata o etničkom identitetu Hercegovaca ima utjecaj na izborni i upravni položaj u okviru Bosne i Hercegovine, ali i na suradnju s Republikom Hrvatskom te kulturnu politiku u regiji.
Leave a Comment