Jučerašnje dramatično spašavanje 13-godišnje djevojčice iz Pule, koja je zbog životne ugroženosti helikopterom prevezena u KBC Rijeku, ponovno je u prvi plan stavilo neprocjenjivu vrijednost Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS). Ovaj događaj, iako potresan, ujedno je snažan podsjetnik na to koliko su brzina, stručnost i tehnologija ključni kada se borimo s vremenom u medicinskim hitnim stanjima. Djevojčica je, prema riječima ravnatelja pulske Opće bolnice dr. Andreja Angelinija, stabilizirana i izvan životne opasnosti, što je rezultat promptnog djelovanja svih uključenih službi. HHMS u Istri, koja djeluje nešto više od godinu i pol dana, dokazala je svoju vitalnu ulogu u očuvanju ljudskih života, a ovaj slučaj samo je jedna od brojnih potvrda njezine učinkovitosti.
Hitna Helikopterska Medicinska Služba: Puls Istre u Zraku
Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS) na području Istre započela je s radom krajem travnja 2023. godine, a već nakon godinu i pol dana, brojke govore same za sebe. Preko 300 intervencija, samo ove godine zabilježeno je više od 200 njih, uz dodatnih sedamdesetak prošle godine, svjedoče o iznimnoj potrebi i angažmanu ove službe. Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, dr. Tatjana Čemerikić, ističe kako su najčešći razlozi za poziv helikoptera infarkt miokarda, akutno popuštanje srca, moždani udar, teške politraume nastale nakon prometnih nesreća, ali i hitna stanja kod najmlađih. Svaka od tih intervencija predstavlja utrku s vremenom, gdje je svaki trenutak dragocjen.
“Zlatni Sat”: Ključ Preživljavanja i Oporavka
Koncept “zlatnog sata” temeljna je doktrina hitne medicine. Njime se označava vremenski period od trenutka ozljede ili akutnog oboljenja do trenutka pružanja adekvatne medicinske skrbi, unutar kojeg su šanse za preživljavanje i potpuni oporavak pacijenta najveće. U slučajevima poput srčanog ili moždanog udara, gdje dolazi do naglog prekida dotoka krvi u ključne organe, vrijeme je apsolutno kritično. Svaka minuta kašnjenja može značiti nepovratnu štetu ili čak smrt.
Helikopterska hitna medicinska služba, sa svojom mogućnošću brzog prijevoza pacijenta od mjesta događaja do specijaliziranih bolničkih centara, poput KBC-a Rijeka, drastično smanjuje to kritično vrijeme. Tim koji djeluje u helikopteru, sastavljen od iskusnih liječnika i medicinskih tehničara, uz najsuvremeniju opremu, pruža prvu pomoć i stabilizira pacijenta već tijekom leta, čime se značajno povećavaju šanse za povoljan ishod liječenja.
“Kad je hitno, svaka minuta je bitna, a u srži Hitne helikopterske medicinske službe jest zbrinuti pravog pacijenta u pravo vrijeme i na pravom mjestu,” objašnjava dr. Čemerikić. “Najvažnije je hitnog pacijenta zbrinuti u okviru ‘zlatnog sata’ jer su tada najveće šanse za pozitivan ishod liječenja. HHMS je ogroman iskorak u sustavu hitne medicine.”
Geografija Spašavanja: Pokrivenost i Logistika
Područje djelovanja HHMS iz baze na Krku obuhvaća značajan dio sjevernog Jadrana, uključujući Istarsku, Primorsko-goransku, Zadarsku i Ličko-senjsku županiju. Ovo široko pokrivanje je posebno važno za Istru, županiju koja je poznata po svojoj razvedenosti obale i brojnim otocima, gdje kopneni pristup može biti otežan ili dugotrajan.
U Istri je, radi efikasnog prihvata helikoptera, identificirano sedam ključnih lokacija s ispostavama hitne službe: Pula, Poreč, Rovinj, Buzet, Labin, Pazin i Umag. Ove lokacije omogućuju brz dolazak medicinskih timova na mjesto događaja, kao i sigurno slijetanje helikoptera radi daljnjeg transporta pacijenta.
Za prijevoz se koristi helikopter tipa Airbus H 145. Ovaj model je odabran zbog svojih izvanrednih karakteristika, poput mogućnosti vertikalnog uzlijetanja i slijetanja te preciznog manevriranja, što mu omogućava pristup i manje pristupačnim terenima, kao što su planinski predjeli ili uski gradski prostori. Opremljenost kabine najsuvremenijom medicinskom opremom pretvara helikopter u pokretnu jedinicu intenzivne njege.
Vrste Intervencija: Višestruka Uloga Helikoptera
Hitna helikopterska medicinska služba nije jednodimenzionalna. Dr. Čemerikić pojašnjava tri glavne vrste intervencija koje obavljaju:
1. Primarne Intervencije: Prvi na Mjestu Događaja
Ove intervencije uključuju situacije kada helikopter s medicinskim timom prvi stiže na mjesto nesreće ili iznenadnog oboljenja. To je osobito važno kod prometnih nesreća na nepristupačnim cestama, u planinskim područjima, na moru ili kod teško dostupnih terena unutar Istre. Brzi dolazak stručnog tima na lice mjesta omogućava odmah započinjanje reanimacije i stabilizacije pacijenta, čime se značajno umanjuje rizik od komplikacija i povećavaju šanse za preživljavanje.
2. Sekundarne Intervencije: Logistička Potpora Zemaljskim Timovima
Ovo su, prema riječima dr. Čemerikić, najčešći tipovi intervencija u Istri. U ovakvim scenarijima, prvi na mjesto događaja stiže zemaljski tim hitne pomoći. Nakon inicijalnog zbrinjavanja i procjene stanja pacijenta, utvrđuje se da je potrebna hitna i brza transportna mogućnost do specijalizirane bolnice, a pritom zemaljski transport nije dovoljan ili je predug. Tada se aktivira helikopterska služba. Helikopter preuzima pacijenta od zemaljskog tima ili ga prevozi do helidroma, odakle nastavlja putovanje prema bolnici. Ova suradnja kopnenih i zračnih timova osigurava optimalnu skrb i najbrži mogući transport.
3. Tercijarne (Međubolničke) Intervencije: Povezivanje Zdravstvenih Ustanova
Treća vrsta intervencija su tercijarne, odnosno međubolničke. Ove intervencije obuhvaćaju premještaj pacijenta iz jedne bolnice u drugu, kada bolnica u kojoj se pacijent nalazi nema potrebnu specijaliziranu opremu ili kadar za daljnje liječenje. Ove godine, zabilježeno je oko pedesetak ovakvih intervencija. Primjerice, pacijent koji je primljen u pulsku bolnicu s teškim ozljedama ili komplikacijama koje zahtijevaju neurokirurško ili kardokirurško liječenje, hitno se helikopterom prevozi u KBC Rijeka. Ovakav vid transporta je esencijalan za pacijente kojima je potrebna visoko-specijalizirana skrb koja nije dostupna u lokalnoj bolnici.
Važno je istaknuti još jednu ohrabrujuću činjenicu: “Dosad tijekom hitnog helikopterskog prijevoza nismo imali niti jedan smrtni slučaj,” naglašava ravnateljica Čemerikić. Ovaj podatak govori o izuzetnoj kvaliteti i učinkovitosti cijelog sustava – od poziva, preko reakcije zemaljskih i zračnih timova, do konačnog zbrinjavanja u bolnici.
Budućnost HHMS u Istri: Novi Helidrom kao Prioritet
Iako je sadašnja lokacija za slijetanje helikoptera u Puli, poligon na Marsovom polju, funkcionirala kao privremeno rješenje, očito je da je izgradnja stalnog helidroma imperativ. Dr. Čemerikić dijeli mišljenje ravnatelja Angelinija kako bi idealna lokacija za novi helidrom bila u neposrednoj blizini pulske Opće bolnice, po mogućnosti iza hospicija, na svega nekoliko stotina metara od bolničkih odjela. Takva blizina bi dodatno skratila vrijeme transporta i smanjila stres kod pacijenta i medicinskog osoblja.
Uspjeh svake, pa i najmanje intervencije, ovisi o besprijekornoj koordinaciji svih sudionika. Cijeli proces počinje jednostavnim pozivom na broj 194. Nakon toga, operativni centar hitne medicine u tren oka aktivira najbliže raspoložive zemaljske timove, a istovremeno obavještava i dispečerski centar za helikoptersku medicinsku službu. Logistika, meteorološki uvjeti i stanje pacijenta su faktori koji se uzimaju u obzir prilikom donošenja odluke o angažmanu helikoptera.
Izgradnja novog helidroma ne samo da bi poboljšala logistiku i smanjila vrijeme reakcije, već bi također podigla standarde pružanja hitne medicinske skrbi na višu razinu. To je ulaganje u sigurnost svih građana i posjetitelja Istre, ulaganje koje se, kao što vidimo, višestruko isplati u trenucima kada je svaki sekund borbe za život.
Pitanja i Odgovori: Sve o Hitnoj Helikopterskoj Medicinskoj Službi
Što je Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS) i zašto je važna?
HHMS je specijalizirana medicinska služba koja koristi helikoptere za hitan transport pacijenata koji su životno ugroženi ili čije je stanje kritično, a zahtijeva brzu medicinsku skrb. Ključna je jer omogućava značajno skraćivanje vremena transporta do bolnice, posebno u ruralnim, teško dostupnim područjima ili u slučajevima kada je brzina odlučujuća za preživljavanje, poput srčanog ili moždanog udara (koncept “zlatnog sata”).
Koliko je intervencija HHMS imala u Istri od početka djelovanja?
Od početka rada 30. travnja 2023. godine, HHMS je na području Istre imala gotovo 300 intervencija. Samo ove godine zabilježeno je preko 200 intervencija, dok ih je prošle godine bilo oko 70.
Koje su najčešće indikacije za intervenciju HHMS?
Najčešći razlozi za poziv helikoptera su akutni srčani infarkt, akutno popuštanje srca, moždani udar (cerebralni insult), teške politraume nastale nakon prometnih nesreća, te hitna stanja kod djece i ostala akutna stanja koja zahtijevaju hitan transport u specijalizirani centar.
Kako funkcionira HHMS u Istri u praksi? Koje su vrste intervencija?
Postoje tri glavne vrste intervencija:
1. Primarne: Helikopter prvi stiže na mjesto događaja (npr. udaljena prometna nesreća).
2. Sekundarne: Zemaljski tim prvi zbrine pacijenta, a zatim poziva helikopter za brži transport do bolnice (najčešće u Istri).
3. Tercijarne: Međubolnički transport pacijenta iz jedne bolnice u drugu radi daljnje specijalizirane skrbi.
Koji helikopter se koristi i zašto je pogodan za ovakve misije?
Koristi se helikopter tipa Airbus H 145. Ovaj model je izabran zbog svojih izvanrednih manevarskih sposobnosti, mogućnosti slijetanja i uzlijetanja na manjim i manje pristupačnim površinama, te zbog prostrane kabine opremljene suvremenom medicinskom opremom koja omogućava pružanje intenzivne njege tijekom leta.
Koje su prednosti korištenja helikoptera u hitnim medicinskim situacijama?
Glavne prednosti su:
Brzina: Značajno skraćuje vrijeme dolaska do pacijenta i transporta do bolnice.
Dostupnost: Omogućava pristup teško dostupnim područjima gdje kopneni transport nije moguć ili je otežan.
Neprekidna skrb: Omogućava kontinuirano praćenje i pružanje medicinske pomoći tijekom leta.
Smanjenje stresa: Manje napora i izlaganja pacijenta za vrijeme transporta u usporedbi s dugotrajnim kopnenim prijevozom.
Koji su nedostaci ili izazovi HHMS?
Glavni izazovi uključuju:
Troškove: Operativni troškovi su visoki.
Ovisnost o vremenskim uvjetima: Jaka magla, olujni vjetrovi ili gusta kiša mogu onemogućiti letenje.
Potreba za adekvatnom infrastrukturom: Zahtijeva sigurne helidrome za slijetanje i uzlijetanje.
Ograničen broj mjesta: Helikopter ima ograničen kapacitet za pacijente i medicinsko osoblje.
Koliko je važno imati stalni helidrom u Puli?
Izgradnja stalnog helidroma u blizini Opće bolnice Pula ključna je za daljnje poboljšanje učinkovitosti HHMS. Skratilo bi vrijeme prelaska pacijenta iz helikoptera u bolnicu, smanjilo logističke poteškoće i podiglo ukupnu razinu sigurnosti medicinske skrbi. Trenutna lokacija na Marsovom polju je samo privremeno rješenje.
Što se događa nakon poziva na 194 u slučaju potrebe za HHMS?
Nakon poziva na 194, operativni centar hitne medicine analizira situaciju, šalje najbliže zemaljske timove i, ako je potrebno, aktivira HHMS. Medicinski tim u helikopteru je spreman za polijetanje, a sve se koordinira kako bi se pacijentu pružila najbrža moguća pomoć.
Leave a Comment