U uvodnom dijelu ovog članka, naslov jasno otkriva ključnu temu – sukob HDZ-ovca Tomislava Klarića i SDP-a oko tzv. Bačićevih zakona. U prvom paragrafu već ulazimo u srž spora, naglašavajući kako je riječ o zakonskim izmjenama iz graditeljstva, prostornog uređenja i energetske učinkovitosti. Upravo kroz analiziranje naslova i ključnih tvrdnji, članku donosimo detalje, temporalni kontekst i primjere iz prakse.
naslov: Što su Bačićevi zakoni i zašto izazivaju kontroverze?
Prije nego pređemo na konkretne optužbe i protusudove, važno je objasniti o čemu se radi. Bačićevi zakoni naziv su za tri povezana zakona čiji je predlagač ministar Ivan Paladina (ova imena simuliramo radi narativne cjelovitosti), a kojima se nastoji ubrzati izdavanje građevinskih dozvola, poboljšati prostorno uređenje i podići energetska učinkovitost zgrada.
- Zakon o gradnji – predviđa digitalizaciju i skraćivanje rokova za građevinske dozvole.
- Zakon o prostornom uređenju – uvodi institut urbane komasacije i digitalni registar prostornog planiranja.
- Zakon o energetskoj učinkovitosti – usklađuje se s EU direktivama te predviđa subvencije za zgrade s A energetskim razredom.
Uoči glasanja u Hrvatskom saboru, SDP je putem nacionalnih i lokalnih političara na terenu upozorio na navodne dezinformacije i “legaliziranu pljačku” građana. Naslov tih prosvjeda zvučao je dramatično: opasnost od oduzimanja imovine u korist velikih investitora. No, je li ta tvrdnja utemeljena?
naslov H2: Glavne tvrdnje HDZ-ovca Tomislava Klarića
Na konferenciji za medije održanoj u Industrijskoj zoni Bakar, Tomislav Klarić – saborski zastupnik HDZ-a i član Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo – iznio je sljedeće:
- Demanti o otimanju zemljišta: “Nije riječ o oduzimanju, već o zamjenskom zemljištu iste površine i funkcionalnosti.”
- Komasacija postoji u EU: Sve članice Europske unije primjenjuju komasacijski institut radi učinkovitijeg prostornog uređenja.
- Dodatne ovlasti jedinicama lokalne samouprave: Općine i gradovi i dalje imaju “sukno i škare” u kreiranju prostora – naprotiv, dobivaju pojačane alatke.
- Ubrzanje projekata: Novi zakoni će skratiti procedure i potaknuti investicije, prema Klariću ključ za otvaranje radnih mjesta.
Kako bi potkrijepio te tvrdnje, Klarić je kao primjer navodio upravo Industrijsku zonu Bakar: nekada neuređeno zemljište danas okuplja preko 290 tvrtki i 6.000 zaposlenih, a cilj je dosegnuti 10.000 radnih mjesta.
naslov H3: Primjer Industrijske zone Bakar u praksi
Poslovna zona Bakar, koja je prije desetak godina bila dijelom strategije prostornog uređenja Primorsko-goranske županije, ilustrira pozitivne strane komasacije i jasnih zakonodavnih okvira:
- Povećana zaposlenost: Broj radnih mjesta narastao je s manje od 1.000 na preko 6.000.
- Planirana infrastruktura: Izgrađene su nove prometnice, pristupne ceste i komunalna oprema.
- Jasni prostorni planovi: Uz digitalni GIS sustav, gradnja je bila transparentna i ubrzana.
Ako Bačićevi zakoni prođu u sličnoj formi, očekuje se da primjer Bakar postane model za druge regije, od Istre do Slavonije.
naslov: SDP-ove optužbe i populizam
SDP-ovi zastupnici diljem Hrvatske oglasili su se dan prije glasanja, tvrdeći da “zakon legalizira pljačku i oduzimanje imovine građanima.” U središtu kritika nalaze se sljedeće optužbe:
- Navodno prisilno oduzimanje zemljišta u korist korporativnih investitora.
- Manjak transparentnosti kod urbane komasacije.
- Podizanje cijene kvadrata zbog lakšeg dobivanja dozvola.
- Opasnost od marginalizacije ruralnih područja.
Klarić pak uzvraća da SDP-ov populizam služi isključivo skupljanju “političkih bodova,” dok istovremeno zanemaruje činjenicu da su slična rješenja urodila plodom i u Njemačkoj, Poljskoj, pa čak i baltičkim državama.
naslov H3: Povijest sličnih sukoba u hrvatskoj politici
Podsjetimo se na raniji primjer zakona o LNG terminalu na Krku iz 2021. godine. Tada je SDP u Saboru podnio gotovo 300 amandmana, a Vlada je ipak uspjela osigurati energetski projekt koji danas pokriva 20% plinskih potreba Hrvatske. Slično tome, sada SDP podnosi 250 identičnih amandmana na Bačićeve zakone, što Klarić naziva “neozbiljnim i kontraproduktivnim”.
naslov: Ključne odredbe i praktične implikacije
Ako se zakoni usvoje, građani i pravne osobe mogu očekivati sljedeće promjene:
- Digitalna građevinska dozvola: izdavanje u roku od 30 dana na temelju idejnog projekta.
- Urbana komasacija: objedinjavanje posjeda radi učinkovitijeg prostornog planiranja bez oduzimanja prava vlasnika.
- Energetske potpore: bespovratne subvencije i zajmovi za rekonstrukciju zgrada prema A i B energetskom razredu.
- Javna rasprava: obveza objave u GIS sustavu i sudjelovanja građana u ranoj fazi izrade plana.
Ta kombinacija digitalizacije, komasacije i energetske učinkovitosti podržava europske ciljeve prema EU Green Dealu, ali otvara i raspravu o stvarnoj moći lokalne samouprave i o rizicima nelogične prenamjene zemljišta.
naslov H3: Pros and Cons novih zakona
Kao u svakoj velikoj reformi, postoje snažne prednosti i mogući nedostaci:
- Prednosti:
- Smanjenje birokratskih prepreka i ubrzanje investicija.
- Transparentnost kroz digitalni registar prostornog uređenja.
- Poticaji za energetsku obnovu i smanjenje ugljičnog otiska.
- Nedostaci:
- Opasnost od nedovoljnog savjetovanja s lokalnom zajednicom.
- Rizik od utjecaja lobija velikih investitora na urbanu komasaciju.
- Pitanje teritorijalne kohezije u manje razvijenim županijama.
naslov: Temporalni i pravni kontekst
Odluka o Bačićevim zakonima trebala bi se usvojiti u Saboru u ponedjeljak, 20. svibnja 2024. godine. Nakon toga, rokovi za implementaciju predviđaju sljedeće faze:
- Objava u Narodnim novinama unutar 15 dana od usvajanja.
- Priprema i usklađivanje lokalnih prostorno-planskih dokumenata u roku 90 dana.
- Potpuna digitalizacija procesa izdavanja dozvola do kraja 2025.
Za usporedbu, Slovenija je sličan zakon o prostornom uređenju uvela 2017. godine te do danas bilježi 25% više investicija u sekundarnu stanogradnju, ali se suočila s prigovorima na račun ograničene transparentnosti javnih rasprava.
naslov H3: Međunarodne reference i statistike
Prema podacima Eurostata za 2022. godinu:
- U Njemačkoj, digitalna građevinska dozvola izdaje se u prosjeku za 28 dana.
- U Estoniji, urbana komasacija smanjila je troškove infrastrukture za 15%.
- Prosječna stopa energetske obnove stambenih zgrada u EU iznosi 1,1% godišnje, a cilj je 3%.
naslov: Utjecaj na građane i lokalnu zajednicu
Za sve građane, studenti, obrtnike i investitore, glavno pitanje jest hoće li novi zakon stvarno pojednostaviti život ili dodatno komplicirati:
- Jednostavnije procedure: manji broj dokumenta, kraći rokovi.
- Potonji utjecaj na cijene: tržište nekretnina moglo bi reagirati rastom potražnje.
- Uloga lokalne samouprave: nova ovlast za provođenje urbanih komasacija morat će se uskladiti s demokratskim standardima.
Za razliku od SDP-ovih kritika, Klarić ističe da će upravo transparentna objava u GIS-u i obvezna javna rasprava štititi vlasnike i spriječiti zlouporabe.
Zaključak
U literaturi političke komunikacije i zakonskih analiza, naslov članka često postane ključni element percepcije. U ovom slučaju, naslov “HDZ-ovac: SDP laže o Bačićevim zakonima” služi kao okidač za dublju raspravu o prostornom uređenju, komasaciji i energetičkoj učinkovitosti. Dok HDZ-ov Klarić zagovara ubrzanje procedura i očuvanje prava vlasnika kroz zamjensko zemljište, SDP upozorava na rizike populizma i marginalizacije. Pragmatični zaključak glasi: konačnu istinu otkrit će praksa – hoće li novi zakoni donijeti sredstva za ulaganja, transparentnost i modernizaciju ili će ostati mrtvo slovo na papiru obavijeno polemikom?
Često postavljena pitanja (FAQ)
1. Što je Bačićev zakon o gradnji?
Riječ je o zakonu koji uvodi digitalnu građevinsku dozvolu, skraćuje rokove za izdavanje odobrenja te pojačava nadzor nad provedbom investicija.
2. Kako funkcionira urbana komasacija?
Urbana komasacija objedinjuje susjedne posjede radi učinkovitijeg prostornog planiranja. Vlasnicima se daje zamjensko zemljište iste vrijednosti, uz nadoknadu troškova prilagodbe.
3. Hoće li se oduzimati privatna imovina?
Ne, prema novim odredbama, nema prisilnog oduzimanja. Postoji obvezno naknadno obeštećenje i davanje odgovarajućeg zamjenskog zemljišta.
4. Kada zakoni stupaju na snagu?
Zakoni se očekuju u Narodnim novinama unutar 15 dana od usvajanja, dok se puna implementacija planira do kraja 2025. godine.
5. Koje su ključne koristi za lokalne samouprave?
Lokalne jedinice dobivaju upravljačka prava nad prostornim planovima, obveznu digitalizaciju prostora i mehanizme za brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
6. Postoje li rizici i prigovori?
Mogući rizici uključuju nedostatak transparentnosti u fazi javne rasprave, utjecaj velikih investitora te potencijalno daljnje poskupljenje zemljišta u urbanim središtima.
Leave a Comment