U recentnom političkom okršaju, HDZ prozvao Tomaševićevu vlast: Vlada financira projekte, a Zagreb ne smanjuje poreze odjeknulo je odjeknulo među građanima metropole. Dok državni vrh hvali korištenje EU fondova za modernizaciju javnog prijevoza, u zagrebačkoj administraciji i dalje traje rasprava o visokom porezu na dohodak. Kako to utječe na svakodnevicu građana, koji su stvarni benefiti i tko snosi odgovornost za aktualne političke nedaće – donosimo detaljnu analizu s primjerima i brojkama.
Politička pozadina spora
Razumijevanje spora između HDZ-a i gradonačelnikove ekipe ključno je za uvid u dinamiku gradskih financija i investicija. Kada HDZ prozvao Tomaševićevu vlast: Vlada financira projekte, a Zagreb ne smanjuje poreze, radi se o kritici da je proračunski teret za građane neprimjereno velik. No, tko uistinu odlučuje o raspodjeli sredstava i kakve mehanizme imaju na raspolaganju lokalne vlasti?
HDZ i Vlada: partnerski odnosi ili suparništvo?
Na papiru, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Vlada Republike Hrvatske imaju zajednički interes u modernizaciji prometne infrastrukture. Međutim, politički odjeci ukazuju na to da se usklađenost gubi kada se priča prebaci u zagrebačku gradsku upravu. Često čujemo izjave poput “Ako država financira ključne kapitalne investicije, Grad Zagreb mora rasteretiti građane pa smanjiti porez na dohodak”.
Prema podacima Ministarstva financija, za obnovu nakon potresa u Zagrebu Vlada je osigurala više od 2 milijarde kuna, dok su sredstva za proširenje tramvajske mreže dosegnula gotovo 1,5 milijardi kuna iz EU fondova. Ipak, gradski proračun i dalje ovisi o visokim prihodima od poreza na dohodak.
Tomaševićeva vlast i financiranje javnog prijevoza
Gradonačelnik Tomislav Tomašević eksplicitno je naglasio da je suradnja s Vladom neminovna te je za LED rasvjetu, biciklističke staze i nabavu novih vozila tražio i dobio povoljne uvjete sufinanciranja. Međutim, prema mišljenju zagrebačkog HDZ-a, lokalna vlast prečesto ističe rezultate “državnih i europskih ulaganja” kao isključito svoj uspjeh.
- Trajanje projekta nabave 62 električna autobusa i 20 niskopodnih tramvaja: planirano 24 mjeseca.
- Koštalo: 620 milijuna kuna (EU fondovi 85%, državni proračun 10%, Grad Zagreb 5%).
- Očekivani učinak: smanjenje emisije CO2 za 15% na godišnjoj razini.
EU fondovi i modernizacija zagrebačkog prometa
Ključna komponenta priče HDZ prozvao Tomaševićevu vlast: Vlada financira projekte, a Zagreb ne smanjuje poreze leži u novcu iz Europske unije. Takva sredstva predstavljaju značajan impuls za projekti prometne infrastrukture i revitalizaciju gradskih četvrti.
Nabava električnih autobusa – detalji i brojke
Trend prelaska na električne autobuse prati Europu već desetljećima, a Zagreb ne zaostaje. Javnom nabavom je predviđeno 62 vozila koja zamjenjuju 45 dizelskih jedinica starije od 15 godina. Svaki autobus košta u prosjeku 7,3 milijuna kuna, no uz subvencije EU fondova taj iznos pada na 1,1 milijun kuna po vozilu za Grad Zagreb.
“Trebamo se okrenuti zelenoj tranziciji i smanjenju ugljičnog otiska. Činjenica da se 85% troškova pokriva iz EU fondova obavezuje Grad da racionalno upravlja ostatkom proračuna.”
Prema izvještaju Smart Cities inicijative, Zagreb bi nabavom električnih autobusa mogao godišnje uštedjeti 8 milijuna kuna na troškovima goriva te smanjiti buku u gradskim četvrtima za 20 dB.
Tramvajska mreža – proširenje i niskopodni tramvaji
Projektom su obuhvaćena četiri nova niskopodna tramvaja, prilagođena osobama s invaliditetom i majkama s dječjim kolicima. Svaka jedinica vrijedi oko 30 milijuna kuna, no uz sufinanciranje iz Europske unije cijena je srezana na 4,5 milijuna kuna.
- Izgradnja novih pruga i stanica – 600 metara u suvremenom peronskom standardu.
- Rekonstrukcija postojećih tračnica na relacijama Maksimir–Črnomerec i Sloboština–Lučićka.
- Integracija mobilnih aplikacija za praćenje voznog reda i GIS praćenje položaja tramvaja.
Ukupni budget projekta dosegnuo je 450 milijuna kuna, od čega je 380 milijuna stiglo iz Kohezijskog fonda EU, a ostatak iz državnog i gradskog proračuna.
Porez na dohodak u Zagrebu: statistika i usporedbe
HDZ-ova teza “HDZ prozvao Tomaševićevu vlast: Vlada financira projekte, a Zagreb ne smanjuje poreze” neopozivo otvara pitanje fiskalne politike glavnog grada. Koliki je porez na dohodak Zagrepčana u odnosu na ostatak Hrvatske i zašto ostaje na visokoj razini?
Kako Zagreb stoji u odnosu na druge hrvatske gradove?
Prema podacima Hrvatske uprave za javne prihode, stopa poreza na dohodak u Gradu Zagrebu iznosi 20% (uključujući prirez od 18%). U Splitsko-dalmatinskoj županiji prirez je 14%, a u Osječko-baranjskoj 12%, što znači da Zagrepčani plaćaju u prosjeku 6% više.
| Grad/Županija | Prirez | Ukupno (%) |
|---|---|---|
| Zagreb | 18% | 20% |
| Split | 14% | 16% |
| Osijek | 12% | 14% |
| Rijeka | 18% | 20% |
Ovo stavlja glavni grad na vrh ljestvice poreznog opterećenja, što ima izravan utjecaj na plaće, kupovnu moć i odluke o preseljenju izvan prestonice.
Utjecaj visokog poreza na građane i gospodarstvo
Visoka razina poreznog opterećenja ne pogađa jednako sve slojeve društva. Mladi stručnjaci i startup tvrtke često uočavaju da im je konkurentnost smanjena jer u drugim županijama mogu zarađivati više “na ruke”. Prema studiji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, oko 12% ispitanika razmišlja o selidbi u inozemstvo upravo zbog nižih troškova života i razlike u plaćama.
- Povećanje troškova života: stanarine, komunalne naknade, gradski prijevoz.
- Smanjenje diskrecijskog dohotka za mlade obitelji.
- Potencijal za depopulaciju: centar Zagreba bilježi blagu negativnu natalitetnu stopu.
Mogućnosti smanjenja poreza: argumenti za i protiv
Izmjena porezne politike nosi sa sobom i rizike i prilike. Dok se s jedne strane zagovara rasterećenje građana, s druge rastu strahovi o nedostatku financijskih sredstava za ključne investicije.
Prednosti smanjenja – rasterećenje građana
Smanjenje poreza na dohodak za koju postotnu točku moglo bi rezultirati direktnim povećanjem neto plaće. Primjerice, pad prireza s 18% na 14% pridonio bi većoj novčanoj slobodi građana:
- Povećanje potrošnje u maloprodaji i uslužnim djelatnostima.
- Veći interes za ulaganje u poduzetništvo i startupe.
- Smanjenje migracija prema inozemstvu.
Podatak iz HGK (2023.) ukazuje da bi ovakva mjera mogla potaknuti BDP Zagreba za dodatnih 0,3% u iduće dvije godine.
Nedostaci – smanjeni prihodi proračuna
Suprotno, Grad Zagreb ovisan je o poreznoj osnovi za pokrivanje troškova održavanja cesta, školstva, vrtića i komunalnih usluga. Procjene financijskog odjela Gradske uprave upozoravaju da bi smanjenje prireza na 14% značilo manjak od oko 400 milijuna kuna godišnje, što bi se odrazilo na:
- Kraće radno vrijeme u vrtićima.
- Odgodu ili redukciju održavanja prometnica.
- Mogućnost zaustavljanja ili produljenja rokova za projekte energetske obnove zgrada.
Druge prometne inicijative i urbanistički izazovi
Nije sve u novim tramvajima i autobusima. Čak i uz prava financijska ulaganja, Zagreb se suočava s čestim prometnim zagušenjima i nedostatkom parkirnih mjesta.
Rješavanje prometnog čepa i zagušenja
Stručnjaci predlažu multifunkcionalni pristup:
- Uvođenje zoniranih parkirnih zona kako bi se smanjio tranzitni promet.
- Poticaji za korištenje bicikla – proširenje bike-sharing mreže.
- Razvoj potentnih terminala za gradski prijevoz s integriranim autobusnim i tramvajskim stajalištima.
Studija Instituta za promet i veze (2022.) navodi da je prometno opterećenje u centru Zagreba poraslo 12% u posljednjih pet godina, a prosječna brzina kretanja u piku pala je na 15 km/h.
Pametni gradovi i digitalizacija prometa
Tehnološka rješenja mogu znatno unaprijediti učinkovitost javnog prijevoza. Uvođenjem IoT senzora i sustava za upravljanje prometom u realnom vremenu, Grad Zagreb može smanjiti kašnjenja, smanjiti potrošnju energije i optimizirati rute. Primjeri iz Barcelone i Krakova pokazuju da takve inicijative mogu podići prosječnu brzinu gradskog prijevoza za 20%.
“Digitalna revolucija u prometu nije luksuz, već nužnost. Investicije u pametnu mobilnost bit će ključ daljnjeg razvoja metropole.”
Zaključak
Debata HDZ prozvao Tomaševićevu vlast: Vlada financira projekte, a Zagreb ne smanjuje poreze više je od političke razmjene optužbi. Riječ je o temeljnim odlukama o budućnosti urbanog razvoja, fiskalne održivosti i kvalitete života u Zagrebu. Dok jedni žele rasteretiti građane smanjenjem poreza na dohodak, drugi ukazuju na nužnost očuvanja prihoda za infrastrukturne projekte i javne usluge. Ključno je pronaći ravnotežu između pametnog trošenja sredstava iz EU fondova, državnih transfera i lokalnog doprinosa kroz poreze.
FAQ
1. Zašto je porez na dohodak u Zagrebu među najvišima u Hrvatskoj?
Zagreb odredi prirez temeljem odluke Gradskog vijeća, koji se sada jednim dijelom financira iz lokalnih prihoda. Visok prirez omogućuje gradskoj upravi pokrivanje troškova javnih usluga i većih kapitalnih projekata.
2. Kako se EU fondovi koriste za projekte javnog prijevoza u Zagrebu?
EU fondovi pokrivaju do 85% troškova za nabavu električnih autobusa, niskopodnih tramvaja i rekonstrukciju prometne infrastrukture. Ostatak financira država i Grad Zagreb.
3. Koliko je zapravo koštala nabava 62 električna autobusa?
Ukupno 620 milijuna kuna, od čega EU sufinanciranje iznosi oko 530 milijuna kuna, a preostali iznosi podijeljeni su između državnog i gradskog proračuna.
4. Hoće li smanjenje prireza ugroziti buduće projekte?
Ako bi se prirez snizio s 18% na 14%, proračun bi imao manjak do 400 milijuna kuna godišnje, što može usporiti ili odgoditi projekte poput energetske obnove objekata i proširenja tramvajske mreže.
5. Koje su alternative smanjenju poreza za rasterećenje građana?
Uz porezno rasterećenje, mogu se optimizirati troškovi javne uprave, povećati efikasnost prikupljanja vlastitih prihoda (npr. komunalnih naknada) i uvođenje pametnih tehnologija koje smanjuju operativne troškove.
Leave a Comment