Uvod
Sve veći fokus na obnovu kulturnih i znanstvenih ustanova nakon potresa 2020. godine pokrenuo je duboke reforme unutar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Tijekom 2025. godine, uz potporu Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna, HAZU je nastavio cjelovitu obnovu osam svojih zgrada u Zagrebu, uključujući i palaču HAZU. Ovaj projekt nije samo građevinski poduhvat; predstavlja temelj za dugoročno očuvanje znanstvene reputacije i kulturne baštine te otvara nove mogućnosti za znanost, istraživanje i javne događaje. U nastavku ćemo detaljno razložiti ključne aspekte obnove, njezin utjecaj na znanstvenu zajednicu, planove za budućnost te izazove s kojima se susreće.
Koji objekti su obnovljeni i kako ide realizacija projekta
Koji su objekti obnovljeni?
U obnovu je uključeno osam zgrada povezanih s aktivnostima Hrvatske akademije, od kojih je najvidljivija palača HAZU. Uključivanje više objekata omogućilo je konsolidiranje istraživačkih kapaciteta, smanjenje rizika od budućih oštećenja i stvaranje modernih prostora pogodan za suvremene znanstvene aktivnosti, javne predaje i muzejske postave. Radovi su vođeni s posebnim naglaskom na sigurnost, energetsku učinkovitost i prilagodbu starijih građevina suvremenim ekološkim standardima. Obnova nije samo papirnata lista radova; svaka zgrada simbolizira novu fazu otvorenosti HAZU prema polju znanosti i šireg društvenog života.
Troškovi i financiranje
Projekt obnove financiran je kombinacijom sredstava Fonda solidarnosti EU i državnog proračuna, uz dodatne kapitale naglašene kroz Zakladu HAZU. Takav višestruki okvir financiranja omogućio je sigurnu dinamiku radova i ubrzanje ključnih etapa. Transparentnost troškova bila je značajan cilj; javne obavijesti i financijske izvještaje pratili su nadzorni organi, a redovita komunikacija s građanima doprinijela je povjerenju u projekt. U ovom procesu HAZU je isto tako naglasila važnost dugoročne održivosti: nije riječ samo o obnovi fasada, već o stvaranju uvjeta za kvalitetniju znanstvenu komunikaciju, pristup istraživačkim resursima i popularizaciji znanosti.
Vremenski okvir i završetak radova
Prema riječima voditelja projekta, očekuje se da svi radovi na obnovi akademijinih zgrada budu dovršeni do sredine 2026. godine. Nakon završetka radova uslijedit će faza useljenja i organiziranja rada u novim ili prilagođenim prostorima. Očekivanja su da obnovljeni prostori neće samo biti skloništa za istraživanja, već i mjesta susreta s publikom: predavanja, konferencije i otvorene rasprave bit će lakše organizirati i održavati s više prostora i tehničke podrške. Istovremeno, proces prilagodbe i renovacije bit će popraćen stalnim evaluacijama kako bi se osigurala kvaliteta prostora, ali i njegovo trajno prilagođavanje potrebama visokotrajanih projekata.
Utjecaj na znanstvenu zajednicu i javnost
Broj događanja i publikacija u 2025. godini
Jedan od ključnih pokazatelja uspjeha obnove jest aktivnost same Akademije na znanstvenom i kulturnom planu. U 2025. godini, HAZU je organizirala i/ili pod pokroviteljstvom Akademije provela značajan broj događanja: 247 različitih aktivnosti, od kojih se znanstveni skupovi, simpoziji i konferencije izdvajaju po kvaliteti i broju sudionika. Od tog broja, 112 događanja odnosilo se na znanstvene skupove, simpozije i konferencije, što ukazuje na intenzitet istraživačkih tema i razmjenu ideja. Uz to je održano 37 predavanja, 55 predstavljanja knjiga, 15 izložbi te 10 svečanosti. Ove brojke pokazuju kako obnovljene zgrade ne samo štite baštinu, već postaju i žive arterije znanstvenog i kulturnog života grada.
Javni dijalog, znanstveni doprinos i javna rasprava
HAZU je kroz različite događaje i aktivnosti aktivno sudjelovala u javnoj raspravi o važnim temama vezanim uz prostorno uređenje, gradnju i energetsku učinkovitost. Znanstveno vijeće za turizam i prostor doprinijelo je svojim stručnim mišljenjem u širini javnih politika, uz naglasak na očuvanju identiteta grada, ali i na sposobnosti Hrvatske da se nosi s izazovima energetske tranzicije. U diskusijama o klimatskim promjenama i turizmu kao javnom dobru, akademici su upućivali na potrebu uravnoteženog pristupa zaštiti okoliša i očuvanju kulturne baštine.
Inicijative iz svijeta znanosti i kulture
Uz redovite skupove, HAZU je svojim programima promicala i inovacije, uključujući i manje događaje koji su potaknuli novi način razmišljanja: od panel diskusija o problemima i izazovima vezanim uz klimatske promjene do događaja koji su istraživali odnos turizma i javnog dobra. Akademija se također integrirala u širu raspravu o važnosti hrvatskih znanstvenih časopisa, što pomaže jačanju vidljivosti hrvatske znanstvene zajednice na međunarodnoj razini.
Inicijative, jubileji i kulturna baština
Proslava jubileja i historijskih trenutaka
Ove godine HAZU obilježila je važne jubileje koji dodaju simboličnu vrijednost nadogradnji: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva postavlja se uz simboličnu povezanost s trenutkom koji podsjeća na kontinuitet hrvatske političke i kulturne tradicije. Spominju se i druge važne obljetnice poput 950. godišnjice krunidbe kralja Zvonimira, 500. godišnjice Mohačke bitke te 400. godišnjice smrti Marina Getaldića. Također su u fokusu brojna istaknuta imena, poput 200. godina rođenja Matije Mesića i 150. godišnjice rođenja Vladimira Nazora, kao i 100. godišnjice rođenja Miroslava Šicela i Miljenka Stančića. Uz to, pažnja se posvećuje potkroju glavnoga spomenika: 100. godišnjica postavljanja spomenika Josipa Jurja Strossmayera, koji je djelo Ivana Meštrovića, uz palaču Akademije. Ovi jubileji stvaraju dodatnu motivaciju za obnovu i revitalizaciju prostora, a istovremeno služe kao prilika za edukativne programe i izložbe.
Prijelomne godine 2026. i dugoročne perspektive
Novi članovi, novi voditelji i promjene u upravljanju
Skupština HAZU prihvatila je planove rada za 2026. godinu, a detalje su podijelili glavni tajnik Akademije i predsjednik. Prema riječima akademika Daria Vretenara, 2026. će donijeti izbor novih članova HAZU, a krenut će i proces odabira novog predsjednika, potpredsjednika i glavnog tajnika. Osim njih, imenovat će se pet članova Predsjedništva i razredi Akademijinih razreda za mandatno razdoblje 2027. – 2030. Ovo ukazuje na kontinuitet i evoluciju upravljanja institucijom, s jasnim naglaskom na jačanje znanstvenih naglasaka, ali i na otvaranje za nove perspektive koje donose mladi i iskusni znanstvenici.
Planovi za 2026.: jubileji, proračuni i strateški ciljevi
Uz tehničku završnicu obnove, 2026. će biti godina koja donosi nove programatske izazove: nastavak širenja kulturne baštine, usmjeravanje sredstava prema najvažnijim projektima i poticanje sinergije između različitih disciplinarnih područja. Akademija najavljuje posebne programe posvećene uvjetima urbanog razvoja, održivosti i prenošenju znanstvenih saznanja široj javnosti. Iako su planovi usmjereni na vlastitu infrastrukturu, prisutna je i ambicija za jačanje međunarodne suradnje, što uključuje razmjenu studenata, istraživačkih projekata i zajedničke konferencije s partnerima iz inozemstva.
Analiza prednosti i izazova obnove
Prednosti obnove
Prije svega, obnovljene zgrade donose sigurnost i otpornost za buduće potrese, što znači manje rizika po kulturnu baštinu i znanstvene zbirke. Moderni infrastrukturni standardi omogućavaju više fleksibilnosti u organiziranju događaja, povećan kapacitet za predavanja i konferencije te bolju energetsku učinkovitost, što je važno s obzirom na rastuću svijest o klimatskim promjenama. Osim toga, obnovljene prostorije otvaraju mogućnost za šire javne programe, muzejske postave i pristup istraživanjima za studentima te nezavisnim istraživačima.
Izazovi obnove
Unatoč prednostima, proces obnove nosi i izazove: financijski rizici, logističke poteškoće pri djelomičnom ili potpuno paralelnom radu, te potreba za tehničkim rješenjima koja ne kompromitiraju povijesne vrijednosti zgrada. Uloga javnosti i transparentnost troškova često su predmet javnih rasprava. Također, prilagodba prostora za suvremene potrebe, uz očuvanje identiteta zgrada bit će stalna tema kroz nadzor i evaluacije. Dodatno, integriranje novih tehnologija i digitalnih rješenja treba biti u skladu s akademskim vrijednostima, a istovremeno ne pretvoriti infrastrukturu u tehnički teret za znanstvene djelatnosti.
Zaključak
Obnova osam zgrada HAZU u Zagrebu predstavlja višeslojnu investiciju: kulturnu baštinu, znanstvenu budućnost i društvenu odgovornost. Tijekom 2025. ostvareni su značajni rezultati – brojna događanja, publikacije i programi koji su ojačali povezanost Академије s javnošću i s akademskom zajednicom. Finacijski okvir iz EU fondova i državnog proračuna omogućio je planiranje bez nepotrebnog rizika, a završetak radova sredinom 2026. godina obećava novu fazu funkcioniranja HAZU s modernim, ali i čuvanim prostorima. Uloga Akademije kao platforme za međudisciplinarnu suradnju, ali i kao mosta između znanosti i društva, bit će u budućnosti jednako važna kao i sama arhitektura.
FAQ – Često postavljana pitanja
-
Kada se očekuje završetak obnove svih zgrada HAZU?
Prema službenim najavama, završetak radova planiran je do sredine 2026. godine, što znači da bi useljenje i prelazak na novu razinu rada trebalo uslijediti ubrzo nakon tog roka.
-
Koji će biti glavni učinci za znanstvenu zajednicu kada radovi završe?
Predviđa se povećana fleksibilnost prostora, bolja energetska učinkovitost, veći kapacitet za organizaciju znanstvenih događaja te mogućnost dublje i šire suradnje unutar Hrvatske i s međunarodnim partnerima.
-
Kako su financije osigurane i jesu li transparentni troškovi?
Troškovi su pokriveni kombinacijom sredstava Fonda solidarnosti EU i državnog proračuna, uz podršku Zaklade HAZU. Tijekom procesa objavljivane su financijske bilance i službene procjene, kako bi se osigurala transparentnost i povjerenje javnosti.
-
Koji su glavni ljudi odgovorni za provođenje obnove?
Glavna figura u nadzoru projekta je tim na čelu s predsjednikom HAZU i glavnim tajnikom, uz stručna vijeća i povjerenstva koja koordiniraju tehničke aspekte, financije i komunikaciju s publikom.
-
Kako će se nova prostora koristiti za javne događaje i popularizaciju znanosti?
Obnovljene zgrade omogućavaju lakšu organizaciju predavanja, konferencija i izložbi te će služiti i kao atraktivne lokacije za posjetitelje, školice, javne tribine i programe popularizacije znanosti, čime se jača povezanost akademije s građanima.
-
Što su najvažniji jubileji koji su spomenuti u planu za 2025./2026.?
Uz 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, ističu se i 950. godina krunidbe kralja Zvonimira, 500. godišnjica Mohačke bitke, 400. godina smrti Marina Getaldića, 200. godina rođenja Matije Mesića, 150. godina rođenja Vladimira Nazora te 100. godina rođenja Miroslava Šicela i Miljenka Stančića i spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, djelo Ivana Meštrovića.
SAMO hrvatski! Navedeni povijesni kontekst i brojke naglašavaju važnost kontinuirane podrške javnosti i državnim institucijama za razvoj znanosti i očuvanje kulturne baštine. Ako tražite još dublje analize o ulozi HAZU u javnoj raspravi o prostornom uređenju ili konkretnim primjerima primjene novih obnovljenih prostora, rado ću proširiti članak s dodatnim primjerima i studijama slučaja.





Leave a Comment