Na stranačkom skupu SDP-a održanom u Zagrebu, predsjednik Siniša Hajdaš Dončić oštro je ustvrdio kako premijer Andrej Plenković “pleše balkanski tango” umjesto da šalje jasne poruke protiv radikalizma u društvu. U prvom paragrafu ovog teksta analiziramo zašto je ta izjava dobila veliku pozornost te kakve implikacije ima na političku i društvenu klimu u Hrvatskoj.
Zašto Plenković pleše balkanski tango umjesto da šalje poruke protiv radikalizma?
Iako Hrvatska simbolično nosi “kaput s dva lica” – europsko i balkansko – Hajdaš Dončić je upozorio kako aktualna vladajuća garnitura nimalo ne priklanja dosljedno europskim vrijednostima, već se, kako je rekao, “prebirući po motivima iz prošlosti, hrani balkanskim mirisom i radikalizmom”. To stanje dovodi do sve veće polarizacije, gubitka povjerenja građana u demokraciju i, naposljetku, do urušavanja standarda građana.
1. Dvostruka narav hrvatske politike
Hajdaš Dončić je podsjetio na europski dio priče, koji naglašava slobodu izražavanja, jednakost pred zakonom i prava manjina, te na “balkanski prizvuk” koji se oslanja na stare etničke podjele, nostalgiju za ratnim vremenima i obojene interpretacije povijesti:
- Europsko lice: poruka suživota, multikulturalnosti i jačanja demokracije.
- Balkansko lice: strah od “drugoga”, ponovni obračuni po liniji etničke odbojnosti i ideja o superiornosti vlastitog naroda.
2. Politička retorika i radikalizam
Umjesto da se vladajuća struktura bori protiv radikalizma, Hajdaš Dončić tvrdi da Plenković podržava tu vrstu retorike. Primjerice, nedavni govor u kojem je premijer spominjao “krivce iz prošlosti” bez konkretnog plana za obrazovanje mladih ili za poticanje civilnog dijaloga dodatno je potaknuo kritike. Radikalizam, naročito na krajnjoj desnici, raste: Eurobarometar za 2023. bilježi 27% građana koji smatraju da bi se “nacionalni interesi” trebali staviti iznad vrijednosti EU te da “priča o ljudskim pravima” gubi na važnosti.
Utjecaj geopolitičke situacije na hrvatski turizam i ekonomiju
Hajdaš Dončić je u svom izlaganju ukazao i na nestabilnu geopolitičku situaciju u regiji i šire, upozorivši da takvi poremećaji mogu ozbiljno ugroziti turistički sektor, jedan od motora hrvatskog gospodarstva. Ako, naprimjer, dođe do zaoštravanja odnosa u crnomorskom području ili zabrane dolazaka ruskih i ukrajinskih turista kao posljedicom sankcija, turistički promet bi se drastično smanjio.
1. Statistički podaci o turizmu
- Prema DZS-u, u 2023. je ostvareno 100 milijuna noćenja, što je 15% više nego 2022.
- Ulagači bilježe rast prihoda od turizma od oko 7% unatoč globalnoj nesigurnosti.
- Međutim, ovisnost o pojedinim tržištima (Njemačka, Austrija, Italija) iznosi više od 60% ukupnog broja dolazaka.
Takva koncentracija čini hrvatski turizam ranjivijim na promjene u potrošačkom ponašanju i geopolitičkoj krizi.
2. Ključni izazovi u sektoru
- Nepredvidivost međunarodnih odnosa – obustava letova ili sankcije mogu naglo smanjiti broj gostiju.
- Loša infrastruktura i sezonalnost – koncentracija projekata samo na primorska odredišta.
- Nedostatak radne snage – mladi masovno migriraju zbog boljih uvjeta života u inozemstvu.
SMJENA EKONOMSKOG RASTA I STANDARDA GRAĐANA
Premda Hrvatska bilježi gospodarski rast i poboljšanje nekih indikatora standarda, SDP-ov čelnik upozorava kako je riječ o “Potemkinovim selima” – facadi koja skriva nejednakosti i stvarne probleme poput niskih plaća, rastućih cijena i nedovoljnog ulaganja u obrazovanje i zdravstveni sustav.
Pros i cons trenutne ekonomske politike
- Pros: porast BDP-a od prosječnih 3% godišnje u zadnje tri godine; smanjenje javnog duga s 90% na 80% BDP-a.
- Cons: realne plaće rastu ispod stope inflacije (inflacija 2023. oko 12%), nejednakost prihoda širi se (Gini indeks porastao sa 29 na 33).
Hajdaš Dončić ističe da “privid ekonomskog rasta” ne rješava dugoročne socijalne i infrastrukturne izazove, već ih produbljuje.
Strategija SDP-a za borbu protiv radikalizma i socijalnu koheziju
Na izvještajnoj konvenciji SDP-a, zakazanoj za siječanj, stranka planira predstaviti sveobuhvatni plan za:
- progresivno oporezivanje – povećanje poreza na velike korporacije i bogatstvo kako bi se umanjila socijalna nejednakost;
- industrijsku razvojnu politiku – poticaj hrvatskoj proizvodnji, istraživanju i inovacijama;
- iskustveno obrazovanje – veća ulaganja u kurikulum i digitalizaciju škola;
- aktivno suprotstavljanje radikalizmu – programi za prevenciju nasilja, medijska pismenost i potpora civilnim inicijativama;
- regionalna kohezija – poticaji za razvoj kontinentalnih županija, smanjenje iseljavanja mladih iz Slavonije i Lijepe naše unutrašnjosti.
Tempo implementacije ključnih mjera
SDP planira do kraja 2024. godine:
- Prijedloge zakona o progresivnom oporezivanju uputiti u Sabor.
- Pokrenuti pilot-projekte u školama za digitalnu nastavu i STEM područja.
- U suradnji s regionalnim vladama izraditi strateške planove za revitalizaciju gospodarskih zona.
Zaključak
Siniša Hajdaš Dončić, ističući da Plenković pleše balkanski tango umjesto da šalje poruke protiv radikalizma, otvara ključna pitanja o budućem smjeru Hrvatske. Dok vlada obećava kontinuitet i stabilnost, SDP poziva na hrabriju, socijalno osjetljiviju i koherentniju politiku. U trenutku kada se globalna i regionalna kriza prepliću, jasna vizija i čvrste poruke protiv radikalizma postaju nužnost, a manje plesne figure balkanskog tanga – realnost s kojom se treba suočiti.
FAQ
1. Što znači “pleše balkanski tango”?
Izraz simbolizira flirtanje političara s nacionalističkom i radikalnom retorikom koja se oslanja na prošlost, etničke podjele i populizam, umjesto na europske vrijednosti demokracije i suživota.
2. Koliko je radikalizam prisutan u Hrvatskoj?
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2023., oko 20% građana simpatizira desničarske i ksenofobne stranke, dok gotovo trećina smatra da “nacionalni interesi” trebaju biti dominantni nad EU politikama.
3. Kako SDP planira suzbiti radikalizam?
SDP predlaže cjeloviti program uključujući obrazovne i medijske inicijative, podršku civilnim udrugama, reformu oporezivanja te jačanje socijalne kohezije i ravnomjernog regionalnog razvoja.
4. Koji su glavni izazovi hrvatskog turizma u narednim godinama?
Ovisnost o nekoliko tržišta, sezonalnost, klimatske promjene i geopolitička nestabilnost glavne su prijetnje. Diverzifikacija ponude i jačanje kontinentalnog turizma ključni su za otpornost sektora.
5. Zašto je progresivno oporezivanje važno?
Progresivno oporezivanje smanjuje socijalne nejednakosti, omogućava dodatna sredstva za obrazovanje i zdravstvo te jača osjećaj solidarnosti i pravednosti u društvu.
Leave a Comment