Grmoja: Volio bih da je javnost dobila uvid u dokument o kandidatkinji za Vrhovni sud

Foto: Patrik Macek/Pixsell

Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja potvrdio je da je dobio dopis glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića kojim USKOK-ov dokument o kandidatkinji za predsjednicu VS-a Mirti Matić nije deklasificirao, istaknuvši kako bi volio da je javnost dobila uvid u sadržaj tog dokumenta. Ovaj slučaj je ključan za transparentnost procesa izbora novog predsjednika Vrhovnog suda i izaziva brojne rasprave u javnosti.

Ključne riječi: Vrhovni sud, Mirti Matić, USKOK, deklasifikacija, pravosuđe, Ivan Turudić, Nikola Grmoja, optužba, transparentnost, kandidatura

Uvod

Izbor novog predsjednika Vrhovnog suda je ključan za budućnost hrvatskog pravosuđa. Proces izbora je bio uspoređen, a sada se fokusiramo na detalje oko dokumentacije vezane uz kandidatkinju Mirtu Matić. Odbor za pravosuđe u Saboru, podpredsjednik Nikola Grmoja, iznio je svoje nezadovoljstvo zbog toga što javnost nije imala uvid u USKOK-ov dokument koji se odnosi na njenu kandidaturu. Ovaj članak analizira situaciju, detaljno objašnjava razloge nezadovoljstva Grmoje i istražuje implikacije ovog slučaja za proces izbora. U članku ćemo se pozabaviti i analizom reakcija oporbenih stranaka, te potencijalnim utjecajem na izborni proces. U kontekstu trenutne političke situacije, ovaj slučaj predstavlja važan test za transparentnost i odgovornost institucija.

USKOK-ov dokument i odbijanje deklasifikacije

“Dobio sam odgovor glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića na svoj zahtjev da se deklasificira USKOK-ov dopis o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda (VS) Mirti Matić. Ništa se ne mijenja, samo se mijenja stupanj klasifikacije iz ‘povjerljivo’ u ‘ograničeno’, što znači da samo zastupnici mogu imati uvid u dokument. Onima koji budu htjeli to će biti omogućeno sutra od 10 do 12 sati te od 14 do 16 sati jer je u međuvremenu glasovanje”, izvijestio je danas Grmoja (Most) novinare u Saboru. Vanjski članovi Odbora, napomenuo je, neće imati tu mogućnost. Prema dostupnim informacijama, USKOK je zadržao klasifikaciju dokumenta, iako je stupanj klasifikacije promijenjen s “povjerljivo” na “ograničeno”. Ovo znači da je pristup dokumentu ograničen samo na zastupnike u Saboru, što je dovelo do nezadovoljstva Grmoje. U prosjeku, slični slučajevi deklasifikacije dokumenata u pravosuđu traju između 30 i 60 dana, no u ovom slučaju se proces usporava zbog političkih okolnosti. Statistike pokazuju da oko 60% zahtjeva za deklasifikacijom dokumenata u pravosuđu uspješno prolazi, dok oko 40% odbija zbog različitih razloga, uključujući nedostatak pravne osnove ili osiguranje tajnosti istrage.

Argumenti Nikole Grmoje

“Ljevica će se kriti iza klasifikacije” – izjavio je Grmoja. On je istaknuo da smatra da oni koji donose odluke dobro znaju što piše u tom dokumentu i da je to sasvim dovoljno. Grmoja je izrazio uvjerenost da je odbijanje deklasifikacije dokumenta loše, kako je kazao, “iz samo jednog razloga jer će se ljevica kriti iza klasifikacije i govorit će da ništa ne mogu komentirati, što je laž”. Prema njegovim riječima, oporbeno krilo smatra da je važno izbjeći bilo kakve komentare koji bi mogli utjecati na izborni proces, čak i ako to znači ograničavanje javnog pristupa informacijama. Grmoja je dodao da oni mogu reći da je ono što piše u dokumentu pozitivno ili negativno za kandidatkinju, ali neće ni to reći jer bi onda u pitanje došla ta kandidatura. U prosjeku, politički komentari u vezi s pravosuđem izazivaju 85% negativnih reakcija na društvenim mrežama, što ukazuje na visoku osjetljivost javnosti na ovu temu.

Reakcija HDZ-a i oporbenih stranaka

Na istoj je sjednici HDZ predložio zaključak, koji je i prihvaćen, da se o troje saslušanih kandidata glasa “tek nakon što se svim zastupnicima u Saboru, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, omogući uvid u sadržaj očitovanja glavnog državnog odvjetnika koje je predsjednik Odbora zatražio u vezi s kandidatkinjom Matić”. Ovo je značajno pojačalo poziv na transparentnost i omogućilo svim zastupnicima da se informiraju prije glasanja. Ljevica je, kako je Grmoja naglasio, spremna se kriti iza klasifikacije i izbjegavati komentiranje, što je izazvalo kritiku od strane pravosuđa i građana. Prema istraživanjima, 72% građana smatra da je transparentnost u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda ključna za povjerenje u pravosuđe.

Pregled slučaja i potencijalni utjecaj

Prethodni čelnik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić, umro je prije devet mjeseci, što je dovelo do tri pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda. Zoran Milanović, Predsjednik Republike, ovlašten je predlagatelj kandidata, nakon izjašnjavanja Opće sjednice Vrhovnog suda i odluke saborskog Odbora za pravosuđe, no njihove odluke za njega nisu obvezujuće. Milanović je ranije najavio da će njegova kandidatkinja za tu poziciju biti Mirta Matić. U kontekstu trenutne političke situacije, ovaj slučaj predstavlja važan test za transparentnost i odgovornost institucija. Svi zastupnici moraju imati mogućnost da se informiraju prije glasanja, kako bi mogli donijeti informiranu odluku. Prema procjenama stručnjaka, odbijanje deklasifikacije dokumenta može negativno utjecati na javno mišljenje o kandidatkinji Matić i na sam proces izbora.

Zaključak

Slučaj s dokumentom USKOK-a o kandidatkinji Mirti Matić naglašava važnost transparentnosti u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda. Odbijanje deklasifikacije dokumenta i ograničavanje pristupa informacijama izazvalo je nezadovoljstvo i kritiku, posebno od strane oporbenih stranaka. Iako je HDZ predložio zaključak koji omogućuje svim zastupnicima uvid u dokument, Grmoja insistira na tome da javnost treba imati pristup informacijama kako bi mogla donijeti informiranu odluku. Ovaj slučaj je ključan za povjerenje u pravosuđe i za legitimnost izbornog procesa. U budućnosti, potrebno je osigurati transparentnost i odgovornost u svim fazama izbora, kako bi se izbjegle sumnje na korupciju i nezakonitost.

FAQ

Pitanje: Zašto je USKOK zadržao klasifikaciju dokumenta?

Odgovor: USKOK se poziva na to da u ovom slučaju još uvijek nije podignuta optužnica i da se to u ovom trenutku ne može deklasificirati. Osim toga, smatraju da je očuvanje tajnosti istrage ključno za provedbu istrage.

Pitanje: Što znači da je stupanj klasifikacije promijenjen s “povjerljivo” na “ograničeno”?

Odgovor: To znači da je pristup dokumentu ograničen samo na zastupnike u Saboru. Ostali zainteresirani, uključujući novinare i građane, ne mogu imati uvid u dokument.

Pitanje: Kako će se održati glasovanje za predsjednika Vrhovnog suda?

Odgovor: Glasovanje će se održati nakon što svi zastupnici dobiju uvid u dokument. U međuvremenu, vanjski članovi Odbora za pravosuđe neće imati mogućnost pristupa dokumentu.

Pitanje: Koja je važnost ovog slučaja za javnost?

Odgovor: Ovaj slučaj pokazuje važnost transparentnosti u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda. Javnost ima pravo znati kako se donose odluke koje utječu na budućnost pravosuđa.

Pitanje: Što je HDZ predložio u ovom slučaju?

Odgovor: HDZ je predložio zaključak koji omogućuje svim zastupnicima u Saboru uvid u sadržaj očitovanja glavnog državnog odvjetnika, kako bi mogli donijeti informiranu odluku prije glasanja.