Foto: Hina
Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja ponovno je podigao prašinu, najavljujući zakonske izmjene instituta “6+6”. Njegova stranka smatra nedopustivim da sustav, koji bi trebao služiti kažnjavanju kriminala, zapravo njime “subvencionira” one koji su se ogriješili o zakon. “Naše zakonske izmjene neće ugroziti presumpciju nevinosti, ali će uvesti jasno pravilo: ako si pošten i predan javnoj službi, ostvaruješ svoja prava. Međutim, ako ti se pravomoćno dokaže krivnja, onda moraš vratiti sve što si nezakonito stekao, i to u dvostrukom iznosu, uz pripadajuće kamate”, poručio je Grmoja, naglašavajući da se u Hrvatskoj, jednoj od rijetkih zemalja, institut 6+6 – pravo na primanje šest mjeseci pune i potom šest mjeseci polovice dužnosničke plaće nakon prestanka obnašanja javne dužnosti – nerijetko zloupotrebljava.
Institut 6+6: Pravo na odgodu ili privilegija za odabrane?
Institut “6+6” izvorno je zamišljen kao mjera koja bi trebala olakšati prijelazno razdoblje osobama koje su nakon obnašanja visokih javnih funkcija morale napustiti svoje profesionalne karijere. Namjera je bila omogućiti im svojevrsnu financijsku sigurnost dok se ne snađu za povratak u privatni sektor ili pronalaženje novog zaposlenja. To bi, barem u teoriji, trebalo posebno koristiti onim profesijama za koje je povratak na staro radno mjesto kompliciran ili nemoguć odmah po isteku mandata. Međutim, kao što to često biva s plemenitim namjerama, praksa je pokazala da se ovaj mehanizam može lako pretvoriti u, kako Grmoja kaže, “privilegiju za odabrane” i svojevrsnu nagradu za one koji su sustav, potencijalno, oštetili.
Kada institut gubi smisao?
Grmojine kritike usmjerene su na apsurdnost situacije u kojoj osobe optužene za teška kaznena djela, poput primanja mita, korupcije, zlouporabe položaja i ovlasti, ili malverzacija financijskim sredstvima, koriste beneficije koje im institut 6+6 pruža. “Ovaj institut ima smisla samo onda kada služi kao potpora onima koji su časno obnašali svoje dužnosti i sada im je potrebno vrijeme za prilagodbu. Nikako ne smije biti sredstvo za financiranje onih koji se terete za teška kaznena djela, a samim time dodatno opterećuje proračun koji bi trebao služiti svim građanima”, naglasio je Grmoja.
Financijska nejednakost: Za “povlaštene” ima, za potrebite ne?
Jedan od ključnih argumenata Mosta, a i samog Grmoje, tiče se očite financijske neravnoteže u društvu. Postavlja se logično pitanje: kako je moguće da država ima sredstva za isplatu naknada dužnosnicima pod istragom, dok istovremeno, kako Grmoja navodi, postoje problemi s isplatama socijalnih naknada i pomoći najranjivijim skupinama. Kao ilustrativan primjer navodi se situacija s inkluzivnim dodatkom, čije čekanje na odobrenje traje godinama, a u međuvremenu, kako Grmoja tvrdi, umire oko 15.000 ljudi koji su taj dodatak čekali. Ova statistika, ako je točna, baca izuzetno negativno svjetlo na prioritete državne administracije i efikasnost sustava socijalne skrbi.
“Kako je moguće da država ima za privilegirane, a ne za ranjive? Ljudi čekaju godinu dana na inkluzivni dodatak, a 15.000 onih koji su tražili to pravo umrlo je čekajući odobrenje države.” – Nikola Grmoja
Slučajevi koji pokreću raspravu: Od Mikulića do Žalac
Grmoja je u svojoj argumentaciji posegnuo za konkretnim primjerima koji jasno ilustriraju problem zlouporabe instituta 6+6. Među njima se ističu:
Andrija Mikulić: Uhićen pod sumnjom za primanje stotina tisuća eura mita i nezakonito gospodarenje otpadom, Mikulić je, navodno, i iz pritvora tražio isplatu naknade po institutu 6+6. Prema Grmojinim izračunima, to bi državu moglo stajati više od 70.000 eura.
Bivši ministri Vlade Andreja Plenkovića: Grmoja spominje i bivše ministre poput Marija Banožića i Vilija Beroša, iako se kod njih ne navodi konkretna optužnica vezana uz korupciju ili zlouporabu položaja, ali se implicira da su također bili korisnici ovog instituta nakon prestanka mandata. Važno je napomenuti da se kod Beroša, bivšeg “superheroja nacije” tijekom pandemije, spominje navodno “dogovaranje poslova s podzemljem i pljačkanje zdravstvenog sustava”, što su ozbiljne optužbe koje bi zahtijevale sudski epilog.
GABRIELA ŽALAC: Bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, protiv koje europski tužitelji vode istragu zbog sumnji na milijunske malverzacije s europskim fondovima, također je, prema Grmojinim riječima, koristila institut 6+6 nakon odlaska iz Vlade, financirajući se time na teret poreznih obveznika.
Ovi primjeri služe kao snažan argument u prilog Grmojinom prijedlogu, naglašavajući potrebu za promjenom koja će osigurati da se javna sredstva koriste odgovorno i pravedno.
Što predlaže Most? Detalji zakonskih izmjena
Mostovi prijedlozi zakonskih izmjena u vezi s institutom 6+6 temelje se na dva ključna načela: očuvanje presumpcije nevinosti i uvođenje mehanizma povrata sredstava u slučaju pravomoćne presude za krivnju.
1. Presumpcija nevinosti ostaje nedodirljiva
Vrlo je važno naglasiti da predložene izmjene ni na koji način ne diraju u temeljno načelo pravne države, a to je presumpcija nevinosti. Optuženi se i dalje smatraju nevinima sve dok im se krivnja pravomoćnom sudskom odlukom ne dokaže. Institut 6+6 bi, prema Grmojinim riječima, i dalje bio dostupan svima koji su legalno napustili javnu dužnost.
2. Pravilo: Dokazana krivnja = Povrat sredstava
Ključna novost koju Most predlaže jest uvođenje pravila: ako se osobi pravomoćnom sudskom presudom dokaže krivnja za kazneno djelo povezano s obnašanjem javne dužnosti (poput korupcije, zlouporabe položaja i slično), ta osoba bi bila dužna vratiti sve primljene naknade po institutu 6+6. Povrat bi se vršio u dvostrukom iznosu, uvećan za zakonske kamate. Time bi se, s jedne strane, obeshrabrilo eventualno nezakonito postupanje, a s druge strane, nadoknadila bi se šteta proračunu koji je, na kraju krajeva, financiran novcem poreznih obveznika.
Primjeri iz svijeta i usporedne prakse
Iako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima institut poput 6+6, slični mehanizmi postoje i u drugim zemljama, ali s bitno drugačijim pravilima primjene, posebno u kontekstu dokazane krivnje.
Sjedinjene Američke Države: U SAD-u, bivši dužnosnici mogu primati određene benefite nakon odlaska s dužnosti, ali su oni često vezani uz duljinu staža i specifične uvjete mirovinskog osiguranja. Kaznena djela koja uključuju zlouporabu položaja rezultiraju povlačenjem svih prava i potencijalnim povratom primljene koristi.
Njemačka: Njemački pravni sustav predviđa specifične mirovinske i naknade za bivše visoke dužnosnike, ali je proces sankcioniranja korupcije i zlouporabe položaja izuzetno rigorozan, s mogućnošću oduzimanja imovine i povrata nezakonito stečene koristi.
Ujedinjeno Kraljevstvo: Britanski sustav predviđa određene mirovinske beneficije, ali postoji snažan naglasak na javnoj odgovornosti. Osobe osuđene za kaznena djela povezana s položajem mogu izgubiti sve beneficije i suočiti se s povratom sredstava.
Usporedbom s drugim zemljama, postaje jasnije da je institut 6+6 u Hrvatskoj možda previše blag, pogotovo u situacijama kada je dokazana krivnja.
Implikacije i potencijalne reakcije
Najavljene zakonske izmjene Mosta sigurno će izazvati značajne reakcije u političkim krugovima, ali i među širokom javnosti.
Podrška javnosti i građanskih inicijativa
Grmojin prijedlog vjerojatno će naići na široku podršku građana koji su frustrirani percepcijom nekažnjivosti dijela političke elite. Mnogi smatraju da je institut 6+6, u njegovoj dosadašnjoj primjeni, zapravo uvreda za poštene građane koji svojim radom financiraju proračun. Građanske inicijative koje se bore protiv korupcije i za transparentnost javne uprave vjerojatno će podržati ovaj prijedlog, videći ga kao korak prema pravednijem društvu.
Otpor političkih krugova
S druge strane, očekuje se snažan otpor od strane dijela političara, posebno onih koji su ili bi mogli biti obuhvaćeni ovakvim promjenama. Stranke koje se tradicionalno vežu uz obnašanje vlasti i koje bi mogle biti najizloženije kritikama zbog potencijalne zlouporabe instituta 6+6, vjerojatno će pokušati osporiti Grmojin prijedlog argumentima o “ugrožavanju prava dužnosnika” ili “političkoj motiviranosti”.
Pravni izazovi i interpretacije
Pri implementaciji ovakvih zakonskih promjena, mogući su i pravni izazovi. Definiranje “pravomoćno dokazane krivnje” i preciziranje vrste kaznenih djela koja bi povlačila obvezu povrata sredstava bit će ključni pravni koraci. Također, bit će važno osigurati da se zakonske izmjene primjenjuju jednako na sve, bez političkih povlastica.
Zaključak: Zašto je promjena nužna?
Institut “6+6” u svojoj sadašnjoj formi predstavlja dvojbenu beneficiju. Dok je njegova izvorna namjera bila plemenita – pružiti sigurnost osobama koje su napustile javnu službu – praksa je pokazala da se ovaj mehanizam može zloupotrijebiti. Primjeri bivših dužnosnika koji su pod istragama za teška kaznena djela, a istovremeno primaju naknade iz proračuna, izazivaju opravdano nezadovoljstvo javnosti.
Mostov prijedlog zakonskih izmjena, koji podrazumijeva povrat sredstava u dvostrukom iznosu uz kamate u slučaju pravomoćno dokazane krivnje, predstavlja pokušaj da se uspostavi ravnoteža između prava pojedinaca i javnog interesa. Cilj je osigurati da oni koji su zloupotrijebili povjerenje javnosti ne samo da ne profitiraju od svojih nezakonitih radnji, već da i snose financijske posljedice.
Ovo je više od samo “Mostovog prijedloga”; to je poziv na minimum pristojnosti i odgovornosti u upravljanju javnim financijama i održavanju povjerenja građana u institucije. U društvu koje teži pravednosti i transparentnosti, ovakve bi promjene trebale biti prihvaćene kao logičan i neophodan korak prema jačanju vladavine prava.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je točno institut “6+6”?
Institut “6+6” je zakonska mogućnost koja bivšim nositeljima javnih dužnosti omogućuje primanje naknade nakon prestanka obnašanja funkcije. Nakon isteka mandata, prva tri mjeseca primaju punu plaću koju su imali, a sljedeća tri mjeseca polovinu te plaće. Cilj je bio olakšati prijelaz u novo profesionalno razdoblje.
Zašto Nikola Grmoja i Most traže izmjene?
Grmoja i Most smatraju da se institut 6+6 zloupotrebljava. Njihov je stav da osobe koje su pod istragom ili optužene za teška kaznena djela, poput korupcije i zlouporabe položaja, ne bi trebale primati javna sredstva. Predlažu da se u slučaju pravomoćne presude za krivnju ta sredstva moraju vratiti, i to u dvostrukom iznosu s kamatama.
Hoće li ove izmjene ugroziti presumpciju nevinosti?
Ne, Mostov prijedlog izričito naglašava da se presumpcija nevinosti neće dirati. Institut 6+6 bi i dalje bio dostupan svima. Problem nastaje tek ako se osoba pravomoćnom sudskom odlukom proglasi krivom za kazneno djelo povezano s obnašanjem javne dužnosti.
Koji su primjeri zlouporabe instituta 6+6 koje navodi Grmoja?
Grmoja navodi primjere poput Andrije Mikulića (uhićenog pod sumnjom na primanje mita), Gabrijele Žalac (optužene za malverzacije EU fondovima), te implicira da su i bivši ministri poput Marija Banožića i Vili Beroša koristili ovaj institut, iako za njih ne navodi konkretne optužnice.
Koja je glavna svrha predloženih zakonskih izmjena?
Glavna svrha je uspostaviti pravičnost i odgovornost. Cilj je spriječiti da se javna sredstva koriste za financiranje osoba koje su osumnjičene ili osuđene za kriminal, te da se nadoknadi šteta nanesena proračunu u tim slučajevima.
Što znači “pravomoćno dokazana krivnja”?
“Pravomoćno dokazana krivnja” znači da je osoba osuđena za kazneno djelo i da je ta presuda postala konačna, što znači da se više ne može pobijati redovitim pravnim lijekovima (žalbama). To je trenutak kada osoba gubi status neosuđivane i postaje pravomoćno osuđena.
Koliko bi ovakva promjena mogla stajati proračun?
Uvođenje obveze povrata sredstava u dvostrukom iznosu i s kamatama u slučajevima dokazane krivnje zapravo bi moglo uštedjeti proračunu novac. Umjesto da javna sredstva izlaze, ona bi se vraćala natrag u proračun. Također, smanjio bi se trošak potencijalnih budućih isplata osobama koje bi mogle biti pravomoćno osuđene.
Postoje li slični instituti u drugim zemljama?
Postoje slični mehanizmi financijske podrške bivšim dužnosnicima u mnogim zemljama, ali rijetko koji ima tako blag pristup u slučaju dokazane krivnje kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj. Većina zapadnih zemalja ima rigoroznije sustave koji predviđaju povrat sredstava i oduzimanje imovine u slučaju korupcije i zlouporabe položaja.
Leave a Comment