Gospodarski rast u Hrvatskoj: Prognoze HUP-a za 2026. godinu

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predviđa da će gospodarstvo Hrvatske u 2026. godini rasti za 2,5 posto. Ova procjena ostaje nepromijenjena u odnosu na ranije analize, a očekuje se i smanjenje inflacije na razinu od oko 3,4 posto. Međutim, HUP upozorava na usporavanje rasta osobne potrošnje, nisku dinamiku robnog izvoza i izazove s kojima se suočavaju investicije, uključujući visoke troškove rada i regulatorne prepreke.

U svojoj najnovijoj publikaciji “Makroekonomski horizonti”, HUP ističe da su rizici koji bi mogli utjecati na gospodarski rast značajni. Slabiji priljev sredstava iz EU fondova, usporavanje rasta plaća, te hladniji ekonomski sentiment u eurozoni predstavljaju dodatne izazove. Iako su investicije podržane rastom investicijskih kredita i niskim realnim kamatama, privatne investicije su pod pritiskom visokih troškova rada i energije, kao i opće neizvjesnosti na tržištu.

Rizici i izazovi za gospodarstvo

HUP naglašava da je potrebno ojačati instrumente poticanja ulaganja. To uključuje redefiniranje iznosa potpora i uvođenje novih instrumenata, sličnih onima u turizmu, kao i proporcionalne olakšice za istraživanje i razvoj (R&D) te reinvestiranu dobit. Osim toga, bruto profitabilnost domaćih tvrtki ostaje 25 posto niža od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (CEE), a čak 55 posto niža od prosjeka Europske unije (EU).

Utjecaj inflacije na gospodarstvo

Inflacija u Hrvatskoj postupno se stabilizira, a HUP očekuje da će se do 2026. godine smanjiti na oko 3,4 posto. Ovaj trend ponajprije se pripisuje slabijem rastu cijena roba, dok cijene usluga ostaju visoke zbog rasta plaća i pritisaka iz sektora turizma. Rizik spirale rasta plaća i cijena ostaje prisutan, jer rast plaća nadmašuje rast produktivnosti.

Fiskalna situacija i javne financije

Fiskalna situacija u Hrvatskoj se pogoršala, a HUP ističe da je država izbjegla probijanje praga deficita od 3 posto BDP-a, no završila je s deficitom od 333 milijuna eura. Konsolidirana država je značajno povećala masu plaća, što dodatno opterećuje javne financije. Podbačaj prihoda od PDV-a i rast trajnih rashoda dovode Hrvatsku na rub Procedure prekomjernog deficita u 2026. godini.

Potrebne reforme za održivost

Kako bi se izbjegla Procedura prekomjernog deficita, potrebne su dodatne mjere fiskalne discipline. HUP predlaže smanjenje poreznog klina, osobito na srednje i visoke plaće, uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma. Preporučuje se smanjenje poreznog klina za 10 postotnih bodova, uz povećanje praga više porezne stope i jačanje poticaja za mlade.

Investicijska atraktivnost i konkurentnost

Globalne trgovinske politike, hlađenje eurozone i usporavanje inozemne potražnje predstavljaju dodatne izazove za Hrvatsku. HUP smatra da je ključno jačati investicijsku atraktivnost, posebno u sektorima visoke dodane vrijednosti. To uključuje regulatorne reforme i poboljšanje uvjeta za ulaganje.

Aktivne politike tržišta rada

HUP također naglašava važnost aktivnih politika tržišta rada, s posebnim naglaskom na aktivaciju mladih. Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju ključni su za budući rast. Kontinuirane reforme obrazovanja trebaju biti usklađene s potrebama tržišta rada.

Zaključak

Hrvatska udruga poslodavaca predviđa umjereni gospodarski rast u 2026. godini, ali ističe brojne rizike i izazove koji bi mogli utjecati na ovu prognozu. Potrebne su hitne reforme u javnim financijama, tržištu rada i investicijskom okruženju kako bi se osigurao održiv rast i razvoj gospodarstva.