Europsko javno tužiteljstvo (EPPO) uvjereno je da raspolaže dovoljnim dokazima za osuđujuću presudu ključnim akterima afere Geodetski, poznatije kao afera Geodezija. U optužnici podignutoj protiv bivšeg dekana Geodetskog fakulteta Almina Đape, njegovog bliskog suradnika profesora Boška Pribičevića, te još nekoliko osoba, navodi se niz nezakonitosti kojima su navodno izvlačeni milijuni eura iz EU fondova. Srž optužbi leži u namještanju natječaja, lažiranju faktura i izvlačenju novca kroz razne projekte, uključujući i one vezane uz obnovu nakon potresa 2020. godine.
Ovaj slučaj, koji je uzdrmao akademsku i gospodarsku scenu, otkriva detalje o tome kako su navodno planirane i provedene složene financijske malverzacije. Svjedoci, uključujući bivše zaposlenike fakulteta, opisali su atmosferu u kojoj su se Đapo i Pribičević bez zazora dogovarali o namještanju poslova i izvlačenju novca. Optužbe sežu u vrijeme provedbe nekoliko EU projekata na Geodetskom fakultetu, ali i u postupke 3D skeniranja zagrebačkih i petrinjskih zgrada oštećenih u potresu.
Jedan od svjedoka, zaposlenica fakulteta zadužena za javnu nabavu, izjavila je kako je osobno prisustvovala sastancima na kojima su Đapo i Pribičević s predstavnicima tvrtki dogovarali uvjete natječaja, koji bi kasnije te iste tvrtke i dobivale. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek također je spomenuta u kontekstu isplata Geodetskom fakultetu nakon potresa, no ona tvrdi da nije imala saznanja o spornim transakcijama, jer je cijeli proces vodio njezin tadašnji pomoćnik. Svi optuženi, uključujući Đapu, Pribičevića i ministra pomoćnika, negiraju krivnju.
Detalji optužbi: Namještanje natječaja kao ustaljena praksa
Europsko javno tužiteljstvo tvrdi da su Almin Đapo, kao dekan, i Boško Pribičević, kao njegov najbliži suradnik, sustavno iskorištavali svoj položaj za osobnu korist. Svjedoci iznose šokantna svjedočanstva o tome kako su se navodno sastanci s vlasnicima tvrtki koje su trebale dobiti poslove odvijali otvoreno, bez ikakve želje za prikrivanjem.
Jedna od ključnih svjedokinja, zaposlenica Geodetskog fakulteta zadužena za javnu nabavu, opisala je kako je postala svjesna nepravilnosti u postupcima nabave. “S vremenom sam zaključila da su tehničke specifikacije u nekim postupcima nabave unaprijed prilagođene i dogovorene s preferiranim ponuditeljima. Neki natječaji bili su namješteni, neke usluge su plaćene, ali nisu izvršene”, svjedočila je tijekom istrage. Njena svjedočenja pružaju detaljan uvid u mehanizam izvlačenja novca.
Posebno uznemirujuć detalj koji iznosi svjedokinja jest osobno prisustvovanje sastanku između Almina Đape i Boška Pribičevića s predstavnikom tvrtke Geo karta d.o.o. “Dogovarali su uvjete postupka javne nabave koja se tek trebala provesti. Kasnije je upravo ta firma dobila posao zračnog snimanja u sklopu projekta LiDAR”, izjavila je. Ono što je dodatno šokiralo svjedokinju jest otvorenost s kojom su Đapo i Pribičević najavljivali sastanak s budućim dobitnikom posla. “Bez ikakvog ustručavanja rekli su da idu na sastanak s vlasnikom firme koja će dobiti posao”, navodi.
Svjedokinja dalje opisuje kako su od nje tražili da zapamti što više detalja i uvjeta koji bi se trebali uvrstiti u natječajnu dokumentaciju. Vlasnik tvrtke Geo karta d.o.o. joj je potom dao podatke o svojoj firmi koje je trebala uvrstiti u uvjete natječaja. Profesor Pribičević, prema njenim riječima, naknadno je tražio da se dodaju uvjeti koji su joj se činili diskriminatorni i nezakoniti. Još jedan šokantan detalj jest da je Pribičević tražio od svjedokinje da upite zainteresiranih ponuditelja za natječaj prosljeđuje vlasniku tvrtke koju su željeli odabrati, kako bi on u ime fakulteta napisao odgovore. Ovakvo postupanje implicira potpunu kontrolu nad procesom nabave i eliminaciju konkurencije.
Prodekanovo protivljenje i retroaktivno usvajanje planova
Tadašnji prodekan za financije Geodetskog fakulteta, čije ime nije objavljeno u svim medijskim izvještajima, također je svjedočio o nepravilnostima. On je znao da se uvjeti natječaja dogovaraju na sastancima, no njega nisu često na njih pozivali. Njegovo protivljenje retroaktivnom usvajanju planova javne nabave nije uvaženo.
“Kada su mi dostavili planove javne nabave s kojima se nisam suglasio jer su bili doneseni retroaktivno, fakultetsko vijeće nije ih prihvatilo. No, naknadno je Đapo planove malo izmijenio, sazvao novu izvanrednu sjednicu pa ih je vijeće prihvatilo unatoč mom protivljenju”, svjedočio je prodekan tijekom istrage. Ovo svjedočanstvo ukazuje na pritiske kojima su bili izloženi oni koji su se usudili suprotstaviti nezakonitim radnjama vodstva fakulteta.
Osnivanje tvrtke “Orka” i plaćanje supruge
Osim namještanja natječaja, optužbe uključuju i osnivanje tvrtke čija je svrha bila izvlačenje novca. Knjigovotkinja koja je vodila dokumentaciju tvrtke Orka, osnovane od strane Pribičevića i Đape, otkrila je još jedan detalj iz istrage.
“Njih dvojica došli su na sastanak i rekli da Vesna Šeketa, Pribičevićeva supruga, osniva tvrtku Orka u kojoj će biti direktorica te da će joj se isplaćivati plaća. Pribičević je dodao da će joj on svojim vezama osigurati unosne poslove”, izjavila je svjedokinja. Ova izjava pokazuje kako su se, navodno, koristili i obiteljski odnosi za ostvarivanje financijske koristi.
Svjedokinja je nadalje navela kako je svu dokumentaciju za tvrtku Orka, koja je kasnije navodno korištena u lancu izvlačenja novca iz EU fondova, dostavljao Boško Pribičević. Pritom je naložio da se njegovoj supruzi, koja je bila jedini zaposlenik, isplaćuje plaća. Ova situacija otvara pitanje stvarne uloge tvrtke Orka i svrhe njenog osnivanja.
Lažne fakture za neizvedene radove i isplate “na crno”
Jedan od okrivljenika, Damir Zlopaša, koji je priznao optužbe EPPO-a, pružio je ključne informacije o mehanizmu izvlačenja novca putem lažnih faktura za radove koji nikada nisu izvedeni. Njegovo priznanje baca novo svjetlo na operativni dio afere.
“Početkom 2021. moj prijatelj zaposlen na Geodetskom fakultetu ponudio mi je posao postavljanja skela za potrebe 3D laserskog snimanja zgrada oštećenih u potresu. Zamolio me i da pronađem dvije druge tvrtke radi ‘pratećih’ ponuda, što sam i učinio. Nakon što je tvrtka Zlopaša d.o.o. sklopila ugovor s Geodetskim fakultetom, prijatelj mi je prenio da su Almin Đapo i Boško Pribičević odlučili da se radovi skela ipak neće izvoditi jer će se objekti snimati dronovima, ali da mi nude isplatu punog iznosa ugovora na temelju lažnih faktura, uz dogovor da ja zadržim 10 posto, a ostatak vratim njima u gotovini”, izjavio je Zlopaša.
Ova izjava detaljno opisuje kako je stvoren privid izvođenja radova, a zatim je isplaćen puni iznos ugovora, dok je stvarni rad izostao. Zlopaša je, prema vlastitom priznanju, pristao na ovaj plan. Geodetski fakultet je isplatio ugovor u četiri rate, koje su pravdane lažnom dokumentacijom. Zlopaša je nakon svake uplate dio novca podizao s računa, a dio uzimao iz gotovine tvrtke, te taj novac u svojoj kući predavao prijatelju. Taj prijatelj je potom novac dalje nosio Đapi i Pribičeviću.
Zlopaša tvrdi da se dvaput sastao s Boškom Pribičevićem, jednom i u prisutnosti nepoznate osobe. Ti sastanci su bili dio dogovora oko isplata i povrata novca. Ovakav sustav odavanja novca sugerira pokušaj prikrivanja tragova i distanciranja optuženih od direktnog primanja gotovine.
EU projekti i obnova nakon potresa: Meta malverzacija?
Afera Geodetski povezuje se s više EU projekata koje je provodio Geodetski fakultet, ali i s poslovima 3D skeniranja nakon potresa koji su pogodili Zagreb i Petrinju 2020. godine. Pandemija i potresi stvorili su izvanredne okolnosti koje su, prema tvrdnjama EPPO-a, iskorištene za financijske malverzacije.
Posebno je zanimljiva uloga ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Iako tvrdi da nije znala ništa o spornim isplatama Geodetskom fakultetu nakon potresa, jer je sve vodio njezin pomoćnik Davor Trupković (koji je također optužen), njeno ime se spominje u kontekstu cijelog slučaja. Ministrica je izjavila da je proces vodio Trupković, a ona nije imala direktna saznanja o detaljima isplata. Trupković, kao i Đapo i Pribičević, negira optužbe.
Potresi u Zagrebu i Petrinji stvorili su hitnu potrebu za procjenom šteta i planiranjem obnove. Geodetski fakultet, kao relevantna institucija, dobio je značajne projekte, uključujući i one financirane iz europskih fondova. Tvrdi se da su ti projekti, zbog žurnosti i složenosti, stvorili plodno tlo za nepravilnosti u postupcima javne nabave.
Projekt LiDAR, spomenut u svjedočenju zaposlenice zadužene za javnu nabavu, uključivao je zračno snimanje i izradu 3D modela terena i objekata. Ovakvi projekti zahtijevaju specijaliziranu opremu i stručnost, a samim time i značajna financijska sredstva. Optužbe ukazuju na to da su uvjeti natječaja za ove poslove bili namješteni kako bi osigurali dobitak određenim tvrtkama, a potom se novac izvlačio kroz lažne fakture i neizvedene radove.
Zašto je važno praćenje javne nabave na fakultetima?
Afera Geodetski ponovno je aktualizirala pitanje transparentnosti i odgovornosti u trošenju javnog novca, posebno u institucijama poput fakulteta. Javna nabava, iako zakonski regulirana, često se pokazuje kao ranjiva točka u sustavu.
Ključne lekcije iz ove afere su:
Transparentnost: Postupci javne nabave moraju biti u potpunosti transparentni i dostupni javnosti.
Nezavisnost nadzora: Tijela koja nadziru javnu nabavu moraju biti neovisna i imati ovlasti za provođenje temeljitih istraga.
Odgovornost: Pojedinci koji su odgovorni za nepravilnosti moraju snositi punu zakonsku odgovornost.
Prevencija: Uvođenje strožih mehanizama kontrole i prevencije korupcije unutar javnih institucija.
Ova afera pokazuje kako, unatoč strogoj regulativi, uvijek postoje načini da se sustav zloupotrijebi ukoliko postoji namjera pojedinaca. Slučaj Geodetskog fakulteta služi kao upozorenje i podsjetnik na važnost budnosti građana i institucija u borbi protiv korupcije.
Zaključak
Afera Geodetski, kako je predstavljena u optužnici Europskog javnog tužiteljstva, predstavlja složenu mrežu financijskih malverzacija, namještanja natječaja i izvlačenja novca iz javnih sredstava. Svjedočenja zaposlenika, bivših suradnika i priznavanje nekih od optuženih otkrivaju zabrinjavajuću sliku o tome kako su navodno iskorišteni europski fondovi i sredstva namijenjena obnovi nakon potresa.
Dokazni postupak koji slijedi pred sudskim tijelima bit će ključan za utvrđivanje pune istine i odgovornosti svih uključenih. EPPO je uvjeren u svoju argumentaciju, a konačnu odluku donijet će sud. Bez obzira na ishod, ova afera ostavlja gorak okus i postavlja važna pitanja o integritetu javnih institucija i borbi protiv korupcije u Hrvatskoj.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je afera Geodezija?
Afera Geodezija je naziv za slučaj koji istražuje Europsko javno tužiteljstvo (EPPO), a koji se odnosi na navodne financijske malverzacije, namještanje natječaja i izvlačenje novca putem Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Optuženi su bivši dekan Almin Đapo, profesor Boško Pribičević i drugi.
Koji su glavni optuženi u aferi Geodezija?
Glavni optuženi su bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo i profesor Boško Pribičević. Također je optužen i Davor Trupković, bivši pomoćnik ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, te Damir Zlopaša, koji je priznao krivnju.
Kako su se navodno izvlačili milijuni eura?
Prema optužbama i svjedočenjima, novac se navodno izvlačio putem namještanja natječaja za EU projekte i poslove nakon potresa, lažiranjem faktura za radove koji nikada nisu izvedeni, te plaćanjem usluga koje nisu izvršene.
Koja je uloga tvrtke Orka u aferi?
Tvrtka Orka osnovana je od strane Pribičevića i Đape, s Pribičevićevom suprugom kao direktoricom. Navodno je služila kao kanal za izvlačenje novca iz EU fondova i za isplate koje su pravdane fiktivnim radovima.
Što tvrdi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek?
Ministrica Obuljen Koržinek izjavila je da nije imala saznanja o spornim isplatama Geodetskom fakultetu nakon potresa, jer je cijeli proces vodio njezin tadašnji pomoćnik Davor Trupković. Ona negira svoju izravnu umiješanost.
Što je priznao Damir Zlopaša?
Damir Zlopaša, jedan od optuženih, priznao je sudjelovanje u shemi izvlačenja novca putem lažnih faktura za postavljanje skela. Tvrdio je da mu je ponuđeno da primi puni iznos ugovora temeljem lažnih faktura, zadrži 10% iznosa, a ostatak vrati u gotovini Đapi i Pribičeviću.
Koji su projekti bili obuhvaćeni aferom?
Optužbe se odnose na nekoliko EU projekata koje je provodio Geodetski fakultet te na poslove 3D skeniranja zgrada oštećenih u potresu 2020. godine u Zagrebu i Petrinji.
Koja je uloga svjedoka u ovom slučaju?
Svjedoci, uključujući zaposlenike fakulteta i bivše suradnike, pružili su ključna iskaza koja opisuju kako su se navodno dogovarale malverzacije, kako su se namještali natječaji i kako je tekao proces izvlačenja novca. Njihova svjedočenja čine važan dio dokaznog materijala EPPO-a.
Leave a Comment