Nedavno je bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac, poznata javnosti iz afere “Softver”, premještena iz zagrebačkog zatvora u Remetincu u Kaznionicu u Požegi. Njezin premještaj u ovu ustanovu, koja je ujedno i jedina ženska kaznionica u Hrvatskoj, izazvao je značajan interes, pogotovo jer je smještena na otvoreni odjel. Ovaj članak dublje istražuje detalje njezina premještaja, sam zatvor u Požegi, zakonske okvire služenja kazne te širi kontekst ove priče.
Kaznionica u Požegi: Jedina ženska oaza u sustavu pravosuđa
Požega je grad koji se ponosi svojom bogatom poviješću, ali odnedavno nosi i jedinstveni epitet u hrvatskom pravosudnom sustavu – dom je jedine kaznionice u Hrvatskoj namijenjene isključivo ženama. Ova ustanova, koja je nedavno prošla kroz značajnu obnovu, sada nudi moderno i obnovljeno okruženje za izdržavanje kazne zatvora.
Povijest i obnova požeške kaznionice
Kaznionica u Požegi ima dugu povijest, ali tek nedavno je doživjela temeljitu rekonstrukciju koja je u potpunosti transformirala njene prostore. Modernizacija je obuhvatila sve – od samih ćelija, koje sada nude znatno bolje uvjete, do zajedničkih prostora i popratnih sadržaja. Cilj obnove bio je stvoriti sigurnije i humanije okruženje, usklađeno s modernim standardima brige o osuđenicima.
Smještaj otvorenog odjela: Novi početak za Žalac?
Premještaj Gabrijele Žalac na otvoreni odjel u Požegi nosi sa sobom specifične konotacije. Otvoreni odjeli obično su namijenjeni osuđenicima koji su pokazali primjeren odnos prema odsluženju kazne, te se od njih očekuje samostalnost i samodisciplina. Ovakav smještaj često pruža više slobode kretanja unutar kruga kaznionice i sudjelovanje u radnim aktivnostima, ali i dalje podrazumijeva boravak u zatvorskom sustavu.
Razlika između otvorenog i zatvorenog odjela:
Otvoreni odjel: Karakterizira ga manji stupanj nadzora, manje fizičkih prepreka (kao što su visoke ograde ili bodljikava žica), te mogućnost obavljanja poslova izvan samog zatvorskog kruga u pratnji ili bez nje, ovisno o procjeni. Osuđenici na otvorenim odjelima obično imaju manje nasilne prekršaje ili su pri kraju kazne.
Zatvoreni odjel: Podrazumijeva stroži nadzor, veći broj čuvara, teža osiguranja i ograničeno kretanje. Namijenjen je osuđenicima za teža kaznena djela ili onima koji predstavljaju rizik od bijega ili ponovnog činjenja kaznenih djela.
U slučaju Gabrijele Žalac, premještaj na otvoreni odjel može se tumačiti kao korak prema relaksaciji uvjeta, ali i kao rezultat njezine suradnje s tijelima progona te priznavanja krivnje.
Afera “Softver” i sudski epilog: Što se dogodilo?
Gabrijela Žalac osuđena je na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te trgovanja utjecajem. Ključni element afere “Softver” leži u nezakonitom pogodovanju prilikom nabave softvera za potrebe Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Sporni softver: Više od milijun eura razlike
Glavni povod za suđenje bio je javna nabava softvera koji je, prema optužnici i kasnijim procjenama, bio znatno preplaćen. Godine 2018., kada je Žalac bila ministrica, ovaj softver je plaćen nevjerojatnih 1,73 milijuna eura. Međutim, naknadne analize i procjene tržišne vrijednosti pokazale su da je stvarna vrijednost tog istog softvera iznosila tek oko 360.000 eura. Ta astronomska razlika u cijeni ukazala je na ozbiljne nepravilnosti i potencijalno kazneno djelo.
Nagodba s EPPO-om: Priznanje krivnje
U kompleksnom pravnom procesu, Gabrijela Žalac je odlučila nagoditi se s Uredom europskog tužitelja (EPPO). Ovakav potez znači priznavanje krivnje i suradnju s tužiteljstvom u zamjenu za potencijalno blažu kaznu ili izbjegavanje duljeg i iscrpljujućeg sudskog postupka. Nakon nagodbe, Županijski sud u Zagrebu potvrdio je presudu temeljem priznavanja krivnje, izrekavši joj kaznu od dvije godine zatvora.
Ključni elementi nagodbe:
Priznavanje krivnje: Osuđena je prihvatila odgovornost za počinjena djela.
Surađivanje s tužiteljstvom: Ovo je često faktor koji sudovi uzimaju u obzir pri izricanju kazne.
Epilog: Umjesto dugotrajnog suđenja, postignut je dogovor koji je rezultirao pravomoćnom presudom.
Izdržavanje kazne: Od Remetinca do Požege
Presuda Gabrijeli Žalac označila je početak njenog odsluženja kazne zatvora. Sam proces ulaska u zatvorski sustav i premještaji unutar njega nose sa sobom određene procedure.
Dolazak u Remetinac: Početak služenja kazne
Prošlog mjeseca, Žalac se javila na odsluženje dvogodišnje kazne u zagrebački zatvor u Remetincu. Javnost je zabilježila njezin dolazak, kao i njezinu gestu slanja poljubaca okupljenim novinarima, što je izazvalo različite reakcije.
Centar za dijagnostiku: Početna faza procjene
Prvi korak za sve novopridošle osuđenike u Remetincu, pa tako i za Žalac, bio je smještaj u Centar za dijagnostiku. U ovom odjelu, osuđenici provode u prosjeku tridesetak dana. Tijekom tog perioda, stručni timovi provode detaljnu obradu i procjenu svakog pojedinca. Cilj je utvrditi psihološko, zdravstveno i socijalno stanje osuđenika, te na temelju toga donijeti odluku o tome u kojim će uvjetima i kojem će odjelu u sklopu kazneno-popravnog zavoda izdržavati ostatak svoje kazne. Ovo je ključna faza koja definira daljnji tijek služenja kazne i potencijalne rizike.
Uvjetni otpust i pravni mehanizmi
Kada je riječ o izdržavanju zatvorske kazne u Hrvatskoj, postoje zakonski mehanizmi koji omogućuju prijevremeno puštanje na slobodu, poznatiji kao uvjetni otpust.
Pravo na uvjetni otpust: Kada i kako?
Gabrijela Žalac, sukladno zakonskim odredbama, ima pravo podnijeti zahtjev za uvjetni otpust nakon odsluženja polovice izrečene kazne. U njezinom slučaju, to bi značilo nakon odsluženja jedne godine zatvora. Sud zatim donosi odluku o tome hoće li zahtjev biti odobren, uzimajući u obzir niz faktora.
Faktori koji utječu na odluku o uvjetnom otpustu:
Ponašanje tijekom izdržavanja kazne: Primjereno vladanje, sudjelovanje u radnim aktivnostima, te izbjegavanje disciplinskih prijestupa ključni su.
Pokajanje i odnos prema djelu: Iskreno pokajanje i svijest o počinjenom djelu često se pozitivno boduju.
Socijalna sredina: Postojanje stabilne socijalne mreže (obitelj, prijatelji) i mogućnost povratka u društvo na zdrav način.
Prognoza: Procjena rizika od ponovnog činjenja kaznenog djela.
Realnost uvjetnog otpusta: Dvije trećine kazne kao standard
Iako zakon predviđa mogućnost uvjetnog otpusta nakon polovice odslužene kazne, praksa pokazuje da se takvi zahtjevi rijetko odobravaju prije odsluženja dvije trećine kazne. Ovaj statistički podatak govori o tome da sudovi obično zauzimaju konzervativniji stav kada je u pitanju prijevremeno puštanje, posebice u slučajevima koji su izazvali značajan interes javnosti ili su povezani s koruptivnim djelima.
Dodatna kazna i objedinjavanje: Komplikacija u postupku
Osim kazne od dvije godine, u tijeku je i postupak koji se odnosi na dodatnu kaznu od sedam mjeseci zatvora. Ukoliko Žalac zatraži objedinjavanje ovih kazni, sud će morati provesti postupak kako bi utvrdio jedinstvenu, ukupnu kaznu zatvora koju će morati odslužiti. Ova dodatna kazna može eventualno utjecati na duljinu boravka u zatvoru i rok za podnošenje zahtjeva za uvjetni otpust.
Širi kontekst: Korupcija i odgovornost javnih dužnosnika
Slučaj Gabrijele Žalac nije izolirani incident, već dio šire slike korupcije i zlouporabe položaja koja opterećuje javni sektor u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Ovaj slučaj naglašava važnost transparentnosti u javnim nabavama, učinkovitih mehanizama nadzora te neovisnog pravosuđa.
Transparentnost u javnim nabavama: Ključ prevencije
Javne nabave, osobito one značajne vrijednosti, predstavljaju rizično područje za korupciju. Nepravilnosti u procesu odabira dobavljača, namještanje natječaja, te preplaćivanje roba i usluga mogu nanijeti ogromnu štetu javnom proračunu. Stoga je nužno osigurati maksimalnu transparentnost u svim fazama javne nabave, od objave natječaja do sklapanja ugovora i isplate.
Uloga Ureda europskog tužitelja (EPPO)
EPPO je relativno nova institucija čiji je cilj zaštita financijskih interesa Europske unije. Njegova nadležnost uključuje istragu i kazneni progon počinitelja kaznenih djela koja utječu na proračun EU, kao što su pronevjere, korupcija i prijevare. U slučaju Žalac, EPPO je odigrao ključnu ulogu u otkrivanju i procesuiranju nepravilnosti vezanih za korištenje sredstava EU.
Odgovornost i povjerenje javnosti
Slučajevi poput ovoga uvelike narušavaju povjerenje javnosti u institucije i nositelje javnih dužnosti. Kada se otkriju koruptivne radnje na najvišim razinama, to ostavlja gorak okus i kod građana stvara osjećaj nepravde. Stoga je nužno da pravosudni sustav bude učinkovit i nepristran, te da se svi počinitelji, bez obzira na položaj, suoče s odgovornošću za svoja djela.
Zaključak: Pouke iz slučaja Žalac
Premještaj Gabrijele Žalac u požešku kaznionicu, jedinu žensku ustanovu ovakvog tipa u Hrvatskoj, samo je jedan od detalja u kompleksnoj priči o aferi “Softver”. Ovaj slučaj jasno pokazuje da zlouporaba položaja i ovlasti, osobito kada je povezana s financijskim malverzacijama, ima ozbiljne pravne posljedice.
Budući da je Žalac sklopila nagodbu s EPPO-om i priznala krivnju, proces je ubrzan, a presuda je postala pravomoćna. Sada slijedi odsluženje kazne, s potencijalnim razmatranjem uvjetnog otpusta nakon odsluženja dijela kazne, iako praksa pokazuje da je to često dug put.
Važno je naglasiti da ovaj slučaj služi kao podsjetnik na važnost transparentnosti, integriteta i odgovornosti svih koji obnašaju javne dužnosti. Sustav mora osigurati da počinitelji korupcije budu procesuirani, a povjerenje javnosti u pravosudni sustav i institucije na taj način može biti barem donekle obnovljeno. Kaznionica u Požegi, iako modernizirana, ostaje mjesto gdje se izdržavaju zatvorske kazne, podsjećajući na cijenu kršenja zakona.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. U koju je kaznionicu prebačena Gabrijela Žalac?
Gabrijela Žalac prebačena je iz zagrebačkog Remetinca u Kaznionicu u Požegi.
2. Zašto je Gabrijela Žalac osuđena?
Osuđena je na dvije godine zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti te trgovanja utjecajem u aferi “Softver”, gdje je pogodovala pri nabavi preplaćenog softvera dok je bila ministrica.
3. Što znači smještaj na otvoreni odjel?
Smještaj na otvoreni odjel u Kaznionici u Požegi podrazumijeva blaži stupanj nadzora i potencijalno više slobode kretanja unutar ustanove, što je obično rezervirano za osuđenike s primjerenim vladanjem.
4. Kada može Gabrijela Žalac tražiti uvjetni otpust?
Može podnijeti zahtjev za uvjetni otpust nakon odsluženja polovice kazne, odnosno nakon godinu dana zatvora, iako praksa pokazuje da se odobrenja češće dobivaju nakon odsluženja dvije trećine kazne.
5. Koja je razlika između Remetinca i Požege u ovom kontekstu?
Remetinac je bio početna ustanova za prijem i obradu, dok je Požega jedina ženska kaznionica u Hrvatskoj, koja nudi specifične uvjete za izdržavanje kazne za žene, a u ovom slučaju i smještaj na otvorenom odjelu.
6. Je li Gabrijela Žalac priznala krivnju?
Da, priznala je krivnju u sklopu nagodbe s Uredom europskog tužitelja (EPPO) pred Županijskim sudom u Zagrebu.
7. Kolika je bila razlika u cijeni spornog softvera?
Sporni softver plaćen je 1,73 milijuna eura, dok je njegova stvarna tržišna vrijednost procijenjena na oko 360.000 eura.
8. Je li ovo jedini postupak koji se vodi protiv Žalac?
Ne, u tijeku je i postupak koji se odnosi na dodatnu kaznu od sedam mjeseci, a koja bi se mogla objediniti s postojećom kaznom.
Leave a Comment