Bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac, nekada moćna figura u hrvatskoj politici, ovih se dana nalazi u fokusu javnosti zbog promjene lokacije izdvajanja zatvorske kazne. Nakon što je prošlog mjeseca započela s odsluženjem dvogodišnje kazne zatvora u zagrebačkom Remetincu zbog afere Softver, njezino novo odredište je kaznionica u Požegi. Ovaj potez otvara mnoga pitanja o uvjetima u kojima će Žalac nastaviti izdržavati kaznu, kao i o njezinoj mogućnosti ranijeg izlaska na slobodu. Ova vijest, popraćena fotografijama pri dolasku u Remetinec gdje je slala poljupce okupljenim novinarima, budi interes javnosti za sve aspekte ovog slučaja, od sudske presude do svakodnevice iza rešetaka. Upoznajmo se detaljnije s pozadinom ovog premještaja i što on zapravo znači za osuđenu bivšu ministricu.
Prelazak iz Remetinca u Požegu: Nova faza izdržavanja kazne
Nakon što je odslužila početni period u zagrebačkom Centru za dijagnostiku, gdje se u pravilu provodi oko tridesetak dana radi detaljne obrade i procjene uvjeta služenja kazne, Gabrijela Žalac premještena je u kaznionicu u Požegi. Ovaj centar služi kao svojevrsna “ulazna vrata” u sustav izvršenja sankcija, gdje se za svakog osuđenika izrađuje individualni plan izdržavanja kazne. Proces dijagnostike ključan je za određivanje daljnjeg tretmana, a njime se uzimaju u obzir različiti faktori, od karaktera osuđenika, njegovih psihofizičkih sposobnosti, do vrste počinjenog kaznenog djela. U slučaju Žalac, očito je procijenjeno da joj uvjeti u Požegi više odgovaraju za nastavak izdržavanja kazne.
Kaznionica u Požegi: Jedina ženska ustanova u Hrvatskoj
Kaznionica u Požegi ima poseban značaj u hrvatskom zatvorskom sustavu jer je to jedina ustanova u državi koja je namijenjena isključivo izdržavanju zatvorske kazne za žene. U potpunosti obnovljena, ova kaznionica nudi suvremene prostore i ugodnije uvjete u usporedbi s nekim drugim, starijim zatvorskim objektima. Otvoreni odjel, u koji je Žalac smještena, podrazumijeva manje restriktivne uvjete boravka, s većim stupnjem slobode kretanja unutar kruga kaznionice te mogućnošću obavljanja radnih aktivnosti i sudjelovanja u programima resocijalizacije. Ovakav tip odjela često je predviđen za osuđenike koji su pokazali dobar vladanje, te čije se ponašanje smatra neproblematičnim u kontekstu zatvorskog okruženja.
Afera Softver: Srž pravomoćne presude
Gabrijela Žalac pravomoćno je osuđena na dvogodišnju zatvorsku kaznu zbog zloporabe položaja i ovlasti te trgovanja utjecajem. Njezin grijeh leži u pogodovanju pri nabavi softvera koji je, prema sudskoj presudi i nalazima Ureda europskog javnog tužiteljstva (EPPO), bio značajno preplaćen. Ova afera izbila je u javnost 2018. godine kada je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, na čijem je čelu tada bila Žalac, sklopilo ugovor o nabavi navedenog softvera.
Sporni softver i financijska razlika
Problematičnost nabave ogleda se u financijskoj razlici između plaćene cijene i stvarne tržišne vrijednosti softvera. Ministarstvo je za softver isplatilo gotovo 1,73 milijuna eura. Međutim, naknadne procjene, koje su ključne u sudskom postupku, utvrdile su da je realna vrijednost tog istog softvera na tržištu bila svega oko 360.000 eura. Ta astronomska razlika, od gotovo 1,4 milijuna eura, postala je temelj optužbi za korupciju i nezakonito postupanje. EPPO je u svom priopćenju naglasio da je Žalac, iskoristivši svoj položaj, omogućila povlašten tretman dobavljaču softvera, čime je prouzročena znatna financijska šteta za proračun Republike Hrvatske.
Nagodba s EPPO-om i priznavanje krivnje
Ključni element u raspletu slučaja bio je sporazum o priznanju krivnje koji je Gabrijela Žalac postigla s Uredom europskog javnog tužiteljstva (EPPO). Ovakav oblik nagodbe, uobičajen u pravnim sustavima diljem svijeta, podrazumijeva da optuženik prizna krivnju za počinjeno djelo u zamjenu za blažu sankciju ili druga povoljnija rješenja u postupku. Priznavanje krivnje od strane Žalac pred Županijskim sudom u Zagrebu olakšalo je sudski proces i dovelo do bržeg izricanja presude. Bez obzira na postignutu nagodbu, kazna od dvije godine zatvora predstavlja značajan teret i prekretnicu u dosadašnjoj karijeri i životu bivše ministrice.
Mogućnost uvjetnog otpusta: Nadanja i realnost
Jedno od najvažnijih pitanja koje se postavlja u ovakvim situacijama je mogućnost ranijeg izlaska na slobodu. Zakon o izvršavanju kazne zatvora u Hrvatskoj predviđa institut uvjetnog otpusta, koji omogućava osuđeniku da zatraži prijevremeno puštanje na slobodu nakon odsluženja određenog dijela kazne.
Polovica kazne kao prag za zahtjev
U slučaju Gabrijele Žalac, ona stječe pravo podnijeti zahtjev za uvjetni otpust nakon odsluženja polovice izrečene dvogodišnje kazne, što znači nakon godinu dana provedenih u zatvoru. Ovo je standardna odredba za većinu osuđenika koji odsluže kaznu u kaznenim tijelima, uz pretpostavku dobrog vladanja i ispunjenja ostalih zakonskih uvjeta.
Praksa rijetko odobrava raniji otpust
Ipak, važno je naglasiti da samo pravo na podnošenje zahtjeva ne jamči i njegovo odobravanje. Praksa je pokazala da se zahtjevi za uvjetni otpust u Hrvatskoj, osobito u slučajevima koruptivnih kaznenih djela na visokim funkcijama, rijetko odobravaju prije odsluženja dvije trećine kazne. Sudska vijeća i nadležna tijela prilikom odlučivanja uzimaju u obzir niz faktora, uključujući težinu počinjenog kaznenog djela, prouzročenu štetu, eventualne ranije osude, kao i ponašanje osuđenika tijekom izdržavanja kazne. U slučaju Gabrijele Žalac, ekonomska šteta i sama priroda kaznenog djela (korupcija visoke državne dužnosnice) vjerojatno će biti važni faktori prilikom razmatranja njezina zahtjeva.
Dodatni postupak i objedinjavanje kazne
Osim kazne od dvije godine, u tijeku je i postupak koji se odnosi na dodatnih sedam mjeseci zatvorske kazne. Ovaj dodatni rok vjerojatno proizlazi iz nekog drugog kaznenog postupka ili dijela optužnice. Ako Žalac zatraži objedinjavanje ovih kazni, sud će donijeti odluku o izricanju jedinstvene, ukupne kazne. Objedinjavanje kazni može u nekim slučajevima dovesti do povoljnije situacije za osuđenika, ali konačnu odluku donosi sud na temelju svih relevantnih okolnosti. Važno je pratiti razvoj ovog dodatnog postupka jer može utjecati na ukupno vrijeme koje će bivša ministrica provesti iza rešetaka.
Što znači boravak u Požegi za osuđenicu?
Premještaj u kaznionicu u Požegu, na otvoreni odjel, sa sobom nosi određene implikacije za Gabrijelu Žalac. Otvoreni odjel, iako je dio zatvorskog sustava, nudi drugačiji režim od onog u zatvorenim kaznionicama ili pritvorskim centrima.
Prednosti otvorenog odjela
Na otvorenom odjelu osuđenici imaju veću slobodu kretanja, pristup radnim aktivnostima i mogućnost sudjelovanja u različitim terapijskim i obrazovnim programima. Cilj je olakšati resocijalizaciju i pripremiti osuđenika za povratak u društvo. Ovo može uključivati radne terapije u krugu kaznionice, pohađanje tečajeva, ali i potencijalno rad izvan kaznionice pod nadzorom. Za osuđenicu poput Žalac, koja se nagodbom priznala krivnju, ovakav tretman može biti poticaj za daljnju suradnju sa sustavom i dokazivanje promjene stava.
Psihološki aspekti i medijska pozornost
Ipak, boravak u zatvoru, bez obzira na vrstu odjela, predstavlja značajan psihološki teret. Bivša ministrica, naviknuta na javnu scenu i visoke društvene pozicije, suočava se sa stvarnošću zatvorskog života. Prilikom dolaska u Remetinec, njezino ponašanje prema medijima, slanje poljubaca, moglo bi se protumačiti kao pokušaj zadržavanja određenog javnog imagea ili kao nervozna reakcija na novonastalu situaciju. Prenos u Požegu, iako na bolji odjel, samo je nastavak te situacije. S obzirom na profil osuđenice i medijsku popraćenost slučaja, njezina svakodnevica u Požegi vjerojatno će i dalje biti pod svojevrsnim “nadzorom” javnosti, iako u mnogo manjoj mjeri nego u fazi istrage i suđenja.
Šira slika: Korupcija i pravosuđe u Hrvatskoj
Slučaj Gabrijele Žalac, kao i mnogi drugi slučajevi korupcije visokih dužnosnika, otvara širu raspravu o stanju pravosuđa, efikasnosti borbe protiv korupcije i povjerenju javnosti u institucije.
Utjecaj korupcije na društvo
Korupcija na najvišim razinama vlasti ima dalekosežne negativne posljedice za društvo. Ona podriva vladavinu prava, uništava povjerenje građana u političke elite i institucije, te usporava ekonomski razvoj. Nepravilna raspodjela javnih sredstava, pogodovanje povlaštenima i odsustvo odgovornosti na kraju se odražavaju na kvalitetu života svih građana, od zdravstva do obrazovanja. Slučaj nabave softvera, gdje je došlo do financijske štete od gotovo 1,4 milijuna eura, samo je jedan od primjera kako zlouporaba javnih ovlasti može rezultirati konkretnim financijskim gubicima za državu.
Uloga EPPO-a i međunarodne suradnje
Angažman Ureda europskog javnog tužiteljstva (EPPO) u ovom slučaju naglašava važnost međunarodne suradnje u borbi protiv financijskog kriminala i korupcije. EPPO je osnovan s ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije, a njegovi uredi u državama članicama istražuju i procesuiraju kaznena djela koja utječu na proračun EU. Slučaj “Softver” spada u tu kategoriju jer se radi o sredstvima iz EU fondova. Sudjelovanje EPPO-a u ovakvim predmetima pojačava pritisak na domaće pravosudne sustave da djeluju učinkovito i transparentno.
Očekivanja javnosti i budućnost
Javnost u Hrvatskoj sve glasnije traži nultu toleranciju prema korupciji i snažnije sankcije za počinitelje. Premještaj Gabrijele Žalac u Požegu, iako je rutinska procedura u zatvorskom sustavu, samo je jedna od etapa u dugom procesu suočavanja s posljedicama korupcije. Ključno je da se pravosudni sustav nastavi razvijati, da se osigura neovisnost sudstva i tužiteljstva, te da se sve osobe, bez obzira na njihov položaj, jednako tretiraju pred zakonom. Budućnost Gabrijele Žalac ovisit će o njezinu vladanju u Požegi, ishodu eventualnog objedinjavanje kazni te, naravno, o odluci o uvjetnom otpustu. No, bez obzira na ishod, ovaj slučaj ostaje podsjetnik na važnost etičkog ponašanja i odgovornosti u javnoj upravi.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je to afera Softver?
Afera Softver je kazneni predmet u kojem je bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac, osuđena na dvogodišnju zatvorsku kaznu zbog pogodovanja pri nabavi softvera koji je bio značajno preplaćen u odnosu na svoju tržišnu vrijednost. Postupak je vodio Ured europskog javnog tužiteljstva (EPPO).
Gdje će Gabrijela Žalac služiti kaznu?
Gabrijela Žalac započela je služiti kaznu u Remetincu, a zatim je premještena u kaznionicu u Požegi, koja je jedina ženska kaznionica u Hrvatskoj. Smještena je na otvoreni odjel.
Koliko dugo može trajati uvjetni otpust?
Gabrijela Žalac ima pravo podnijeti zahtjev za uvjetni otpust nakon odsluženja polovice kazne, dakle nakon godinu dana. Međutim, u praksi se ovakvi zahtjevi često odobravaju tek nakon odsluženja dvije trećine kazne.
Je li Gabrijela Žalac priznala krivnju?
Da, Gabrijela Žalac postigla je sporazum o priznanju krivnje s Uredom europskog javnog tužiteljstva (EPPO) te je priznala krivnju pred Županijskim sudom u Zagrebu.
Koja je bila razlika u cijeni spornog softvera?
Sporni softver plaćen je 1,73 milijuna eura, dok je njegova realna tržišna vrijednost procijenjena na svega 360.000 eura, što predstavlja razliku od gotovo 1,4 milijuna eura.
Postoji li još neki postupak protiv Gabrijele Žalac?
Da, u tijeku je postupak koji se odnosi na dodatnih sedam mjeseci zatvorske kazne. Ako zatraži objedinjavanje, sud će donijeti odluku o jedinstvenoj kazni.
Kakvi su uvjeti na otvorenom odjelu u Požegi?
Otvoreni odjel nudi manje restriktivne uvjete boravka s većom slobodom kretanja unutar kaznionice, pristup radnim aktivnostima i programima resocijalizacije, kao dio pripreme za povratak u društvo.
Leave a Comment