Sjednica optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu na kojoj se trebalo raspravljati o optužnici USKOK-a protiv bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića i poduzetnika Milana Lončarića danas je odgođena zbog bolesti sutkinje. Ovaj slučaj, koji je započeo uhićenjem u prosincu 2021. godine, a optužnica je podignuta u lipnju 2023., već godinama drži hrvatsku javnost u napetosti. Komplicira ga i tragična smrt Milana Bandića, tadašnjeg gradonačelnika Zagreba, koji je ključna figura u optužnici USKOK-a, ali zbog njegove smrti ne može biti optužen. Iako Bandića fizički nema, njegovo ime se provlači kroz čitav dokument jer se Bačića i Lončarića tereti za davanje mita i trgovanje utjecajem, s tvrdnjom da je mito bilo namijenjeno upravo njemu.
Optužnica i potencijalni scenariji
Ključno pitanje koje sada visi u zraku je hoće li optuženici priznati krivnju i pokušati postići nagodbu s USKOK-om. Ako to ne učine, obrana će gotovo sigurno tražiti izdvajanje dijela dokaza kao nezakonitih, što bi značajno produljilo put do pravomoćnosti optužnice i smanjilo šanse za njenu potvrdu u dogledno vrijeme. S obzirom na složenost slučaja i uključenost visokoprofiliranih osoba, pravni proces se očekuje dugotrajnim i punim preokreta.
Za što USKOK tereti Bačića i Lončarića?
Prema optužnici, sporne radnje odvijale su se od ožujka 2020. do 29. lipnja 2021. godine. U to vrijeme, Lončarićeve tvrtke su se nalazile u teškoj financijskoj situaciji, suočavajući se s problemima u dobivanju potrebnih suglasnosti i rješenja za legalizaciju izgrađenih objekata i izvođenje radova na nekretninama. Lončarić se, prema USKOK-u, obratio Bačiću s molbom da posreduje kod Milana Bandića kako bi riješio te probleme. Dodatno, tražio je od Bačića da posreduje kod osoba u bankama kako bi se njegovoj tvrtki odobrio kredit pod povoljnijim uvjetima. Za te usluge, obećao je novčanu nagradu.
Uloga Milana Bandića i tijek mita
USKOK tvrdi da je Bačić, sukladno dogovoru, više puta tražio od Bandića da riješi Lončarićeve imovinsko-pravne i urbanističke probleme. Kao nagradu, predao mu je 50.000 eura. Optužnica navodi da je Bandić, osobno i preko ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, zatražio od pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode da odobri zahtjeve Lončarićevih tvrtki. To je uključivalo legalizaciju nezakonite nadogradnje na zgradi u zaštićenoj kulturnoj zoni, kao i neistinito navođenje da se toranj u tvorničkom kompleksu u Zagrebu mora ukloniti zbog navodnih oštećenja u potresu, iako za to nije bilo nikakve osnove. Ova radnja, prema USKOK-u, bila je usmjerena na pogodovanje Lončariću i nanošenje štete javnom interesu.
Izdašna nagrada i za Bačića
Osim posredovanja kod gradskih službi, Bačića se tereti i da se obraćao odgovornim osobama u nekoliko poslovnih banaka, tražeći da Lončarićevoj tvrtki odobre kredit pod najpovoljnijim uvjetima. Za taj “trud”, Lončarić mu je, prema optužnici, kupio i opremio stan vrijedan najmanje 135.510 eura. Ova radnja se tumači kao mito, odnosno protuusluga za posredovanje kod Bandića i banaka.
Analiza slučaja: Pros i Cons
Pros (za USKOK i pravnu državu):
- Potencijalno razotkrivanje koruptivnih praksi na visokoj razini.
- Slanje snažne poruke o borbi protiv korupcije.
- Mogućnost povrata protupravno stečene imovine.
Cons (za USKOK i pravnu državu):
- Složenost slučaja i dugotrajnost postupka.
- Smrt ključnog svjedoka (Bandić) otežava dokazivanje.
- Mogućnost izdvajanja dokaza kao nezakonitih.
- Visoki troškovi pravnog postupka.
Temporalni kontekst i statistike
Korupcija je dugogodišnji problem u Hrvatskoj, a slučaj Bačić-Lončarić-Bandić samo je jedan od mnogih koji su došli do javnosti. Prema podacima Transparency Internationala, Hrvatska se nalazi na poziciji 60 od 180 zemalja na indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu. Uhićenje Bačića i Lončarića dogodilo se u turbulentnom razdoblju za HRT, obilježenom optužbama za političke pritiske i nedostatak neovisnosti. Podizanje optužnice u lipnju 2023. godine došlo je nakon dugotrajne istrage USKOK-a, što ukazuje na kompleksnost slučaja i opsežnost prikupljenih dokaza.
Semantičke ključne riječi
Kazimir Bačić
Milan Lončarić
Milan Bandić
HRT
USKOK
Optužnica
Korupcija
Mito
Trgovanje utjecajem
Grad Zagreb
Legalizacija
Kredit
Zaključak
Slučaj bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića i poduzetnika Milana Lončarića, s pokojnim gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem u središtu optužbi, ostaje otvoreno pitanje hrvatskog pravosuđa. Odgoda današnje sjednice optužnog vijeća samo produbljuje neizvjesnost. Hoće li optuženici priznati krivnju, hoće li obrana uspjeti izvući dokaze iz postupka ili će se slučaj otegnuti godinama – to su pitanja na koja će odgovoriti budući tijek suđenja. Ovaj slučaj, bez obzira na ishod, ostaje važan pokazatelj borbe protiv korupcije u Hrvatskoj i važnosti transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.
FAQ – Često postavljena pitanja
- Tko su optuženici u ovom slučaju? Optuženici su bivši ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić i poduzetnik Milan Lončarić.
- Zašto je slučaj odgođen? Sjednica optužnog vijeća je odgođena zbog bolesti sutkinje.
- Koja je uloga Milana Bandića u ovom slučaju? Milan Bandić je, prema optužnici USKOK-a, primatelj mita od strane Bačića i Lončarića.
- Koji su konkretni navodi optužnice? Optužnica tereti Bačića i Lončarića za davanje mita i trgovanje utjecajem kako bi Lončarićeve tvrtke dobile pogodnosti kod legalizacije objekata i dobivanja kredita.
- Koliko dugo traje ovaj slučaj? Slučaj traje od prosinca 2021. godine, kada su optuženici uhićeni, a optužnica je podignuta u lipnju 2023. godine.
- Što se može očekivati u budućnosti? Ovisi hoće li optuženici priznati krivnju ili će se braniti, što bi moglo dovesti do dugotrajnog suđenja.
Leave a Comment