Nakon burne rasprave u Hrvatskom saboru, oporba je snažno uzvratila na predloženi paket građevinsko-prostornih zakona, tvrdeći da se radi o pogodovanju krupnom kapitalu i pozivajući na njihovo povlačenje ili upućivanje u treće čitanje. Vlada i HDZ, s druge strane, uvjereni su da zakoni isključivo štite interese građana. Ovaj zastoj u zakonodavnom procesu, praćen neočekivanim ishodom glasanja o objedinjavanju rasprave, pokrenuo je ozbiljna pitanja o stabilnosti parlamentarne većine i samoj funkcionalnosti najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji. Marija Selak Raspudić, nezavisna zastupnica, otvoreno je postavila pitanje o potrebi raspuštanja Sabora, bacajući tako novo svjetlo na narušenu dinamiku parlamentarnog rada.
Oporba jednoglasna u kritici: Zakoni na štetu građana i prostornog planiranja
Već na samom otvaranju sjednice, zastupnici oporbenih klubova iznijeli su niz oštrih kritika na predložene zakone o prostornom uređenju i gradnji. Glavna zamjerka svodi se na to da ovi zakoni otvaraju vrata pogodovanju krupnom kapitalu nauštrb općeg interesa i dugoročnog prostornog planiranja.
“Rasprodaja” nacionalnih resursa i “švedski stol” za mafiju
Miro Bulj iz Kluba Most-a i nezavisnog Josipa Jurčevića slikovito je opisao predloženo kao “zakon o rasprodaji” i “švedski stol mafiji i interesnim skupinama”. Njegovo nezadovoljstvo proizlazi iz uvjerenja da se Hrvatska već odrekla svojih ključnih nacionalnih resursa, a sada se, ovim zakonima, prepušta donošenje odluka o samom prostoru stranim interesima. Bulj je zatražio stanku, ističući da se i struka oštro protivi predloženim rješenjima.
Hitnost bez presedana i ignoriranje struke
Marija Selak Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika naglasila je zabrinutost zbog nevjerojatne žurbe s kojom se zakoni pokušavaju progurati. “Sigurno vam je poznata izreka ‘vrag odnio prišu’, no ovdje je ‘vrag donio prišu'”, ustvrdila je, aludirajući na neprirodnu brzinu. Pozvala je na uvažavanje mišljenja struke koja traži odgodu i upućivanje zakona u treće čitanje, kako bi se detaljnije analizirali potencijalni negativni učinci. Prognozirala je scenarij “niknuća pa proniknuća”, sugerirajući da će brza gradnja bez adekvatne planske podloge dovesti do neželjenih i dugoročnih problema.
Pogodovanje lobijima i udar na lokalnu samoupravu
Jasenka Auguštan-Pentek iz Kluba SDP-a smatra da zakoni pogoduju isključivo lobijima i krupnom kapitalu. “Zakon o gradnji trebao je ubrzati i pojednostaviti gradnju, ali to ne čini, a Zakon o prostornom uređenju ide na štetu cijele zajednice, pogoduje samo lobijima i krupnom kapitalu”, jasno je poručila. Dodala je kako vladajući žele držati Hrvatsku na dnu Europske unije kako bi nastavili s “sustavnom pljačkom” dok mladi napuštaju zemlju. Također je zahtijevala povlačenje zakona ili upućivanje u treće čitanje.
Opasnost, destruktivnost i neprovedivost
Marijana Puljak iz Kluba Centar i NPS otišla je korak dalje, karakterizirajući predložene zakone kao opasne, destruktivne i neprovedive. Naglasila je da oni omogućavaju gradnju mimo postojećih planova, potkopavaju lokalnu samoupravu i otvaraju vrata potpunom kaosu u prostornom planiranju. “Neću pozivati na treće čitanje, pozivam Vladu da ove zakone povuče iz procedure jer na to poziva struka”, kategorički je izjavila.
Primjeri iz prakse: Zadar kao upozorenje
Damir Biloglav iz Kluba DOMiNO i Hrvatskih suverenista podržao je poziv na struku, ističući njezine jasne i nedvosmislene stavove. Također je izrazio sumnju u razloge nevjerojatne žurbe i tajminga predlaganja zakona, pogotovo uoči saborske stanke. Kao ilustraciju potencijalnih problema, Biloglav je uputio zastupnike da pogledaju situaciju u Zadru. Opisao je kako je ključni izvor vode u gradu zatrpan zbog gradnje, te kako postoje čitava naselja u Zadru u kojima nitko ne živi, što je posljedica lošeg prostornog planiranja.
Poruke vladajućima: “Nećete nas slomiti!”
Anka Mrak Taritaš iz Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a smatra da se iza brzog drugog čitanja kriju dva razloga: ili vladajući misle da mogu provesti što god žele, ili je nekome nešto obećano. Marin Živković iz Kluba Možemo! uputio je snažnu poruku vladajućima: “Nećete nas slomiti, nećemo vam dati naše gradove i naš prostor i pokazat ćemo vam što znači otpor!”. Istaknuo je da sve više gradova i općina pruža otpor građevinskom lobiju, a Vlada ovim zakonima šalje poruku da je taj otpor uzaludan.
HDZ brani zakone: Interes građana i struke na prvom mjestu
Vladajuća stranka, HDZ, odlučno odbacuje kritike oporbe i brani predložene zakone kao nužne za ubrzanje procesa gradnje i poboljšanje životnih uvjeta građana.
Ubrzanje birokracije i olakšavanje gradnje
Tomislav Klarić iz HDZ-a tvrdi da zakoni ne zaslužuju nikakvu kritiku jer su u interesu hrvatskih građana, ali i struke. “U interesu su građana koji žele graditi svoje kuće, da ne čekaju mjesecima, danima i godinama građevinske dozvole kako bi krenuli u realizaciju”, pojasnio je. Naglasio je da se zakoni donose i u interesu struke, jer će sve postupke i izradu urbanističkih planova provoditi isključivo struka.
Odluke o prostoru ostaju lokalnim jedinicama
Klarić je demantirao teze da se lokalnim jedinicama oduzimaju ovlasti, tvrdeći da gradovi i općine i dalje imaju “sukno i škare” u raspolaganju prostorom na svom području. Cilj zakona, prema njegovim riječima, jest omogućiti priuštivo stanovanje i jeftinije stanove u vrijeme kada cijene na tržištu divljaju. Kao potvrdu ispravnosti predloženih zakona, Klarić je napomenuo da udruge gradova, općina i županija nisu imale primjedbe na njih.
Spor oko objedinjene rasprave: Zastoj koji pokreće pitanja
Jedan od ključnih trenutaka sjednice bio je neuspjeh prijedloga da se o tri predložena zakona – o prostornom uređenju, gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – provede objedinjena rasprava.
Paralizirajući ishod glasanja: 48 za, 48 protiv
Rezultat glasanja bio je šokantan: točno 48 zastupnika glasalo je za objedinjenu raspravu, a 48 ih je bilo protiv. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković bio je primoran konstatirati da prijedlog nije prošao, te da će se o svakom zakonu raspravljati pojedinačno. Ovo je bio trenutak koji je jasno pokazao krhkost parlamentarne većine.
Selak Raspudić postavlja radikalno pitanje: “Možda trebamo raspustiti Sabor?”
Neočekivani ishod glasanja i prividna nemogućnost vladajućih da osiguraju podršku za svoju proceduru naveo je Mariju Selak Raspudić na radikalno pitanje upućeno vladajućima: “Imate li vi uopće većinu u Saboru? Možda trebamo raspustiti Sabor.” Njena izjava naglasila je dublju nelagodu i zabrinutost zbog načina na koji se donose ključni zakoni i stabilnosti same institucije.
Jandrokovićeva reakcija: Šala ili ozbiljna poruka?
Jandroković je, pokušavajući ublažiti situaciju, odgovorio u šali: “Mogu ponoviti glasanje pa ćete vidjeti da većina postoji.” Međutim, Selak Raspudić nije prihvatila ovakav pristup, smatrajući neprihvatljivim ponavljanje glasanja dok se vladajući ne “okupe”. Jandroković je uzvratio da se u ovom slučaju ne radi o mjerenju parlamentarne većine, sugerirajući da teza o njenom nedostatku “ne drži vodu”. Ipak, sam tijek događaja ostavio je gorak okus i potaknuo pitanja o transparentnosti i efikasnosti zakonodavnog procesa.
Česta pitanja (FAQ)
Zašto su oporbeni zastupnici toliko kritični prema predloženim zakonima?
Oporba smatra da zakoni pogoduju krupnom kapitalu i lobijima, otvaraju vrata nekontroliranoj gradnji, ugrožavaju prostorno planiranje i dugoročni razvoj zemlje, te podrivaju lokalnu samoupravu. Brzina kojom se zakoni predlažu bez adekvatne rasprave i uvažavanja struke također je veliki izvor zabrinutosti.
Što znači “objedinjena rasprava” i zašto je bilo važno hoće li se provesti?
Objedinjena rasprava podrazumijeva raspravljanje o više zakona odjednom, što obično ubrzava zakonodavni proces. Oporba je tražila raspravu o ovim zakonima pojedinačno kako bi se detaljnije analizirali svi aspekti i potencijalni nedostaci. Neizglasavanje objedinjene rasprave signaliziralo je da vladajući nemaju dovoljnu većinu za glasanje o svojim prijedlozima u onom obliku i dinamici koji njima odgovara.
Je li istina da zakoni omogućavaju gradnju mimo planova?
Prema riječima oporbenih zastupnika, zakoni otvaraju mogućnost gradnje koja nije usklađena s prostornim planovima, što može dovesti do problema poput onih viđenih u Zadru, gdje je gradnja ugrozila izvore vode. Vladajući tvrde da se radi o pojednostavljenju procedura, a ne o ukidanju planskog uređenja.
Što znači kada zastupnik predloži raspuštanje Sabora?
Prijedlog za raspuštanje Sabora izrazito je radikalan politički potez koji signalizira duboko nepovjerenje u postojeću parlamentarnu većinu i njenu sposobnost da efikasno upravlja zemljom i donosi zakone u javnom interesu. To bi značilo prijevremene parlamentarne izbore.
Koji su glavni argumenti HDZ-a u prilog novim zakonima?
HDZ tvrdi da zakoni ubrzavaju birokratske procedure za dobivanje građevinskih dozvola, čime olakšavaju građanima gradnju obiteljskih kuća. Također ističu da će struka zadržati ključnu ulogu u prostornom planiranju te da zakoni pridonose dostupnosti stanova po prihvatljivijim cijenama.
Kakve su statistike o problemima u gradnji i prostornom planiranju u Hrvatskoj?
Iako članak ne navodi specifične statistike, oporbeni zastupnici referiraju se na probleme poput dugog čekanja na dozvole, neusklađene gradnje i iseljavanja mladih kao posljedice lošeg upravljanja prostorom i propuštenih prilika za razvoj. Uvid u izvješća o stanju u prostoru te statistike o broju izdanih građevinskih dozvola i postupcima legalizacije bespravnih objekata dali bi širu sliku.
Zaključak
Sabor je, čini se, ponovno postao poprište oštrih političkih sukoba, a predloženi paket građevinsko-prostornih zakona samo je jedna od točaka prijepora. Neizglasavanje objedinjene rasprave i izjava Marije Selak Raspudić o mogućem raspuštanju Sabora naglašavaju duboke probleme u funkcioniranju parlamentarne većine i načinu donošenja ključnih zakona. Dok oporba upozorava na opasnosti pogodovanja krupnom kapitalu i narušavanja prostornog planiranja, HDZ brani zakone kao korak prema bržoj i efikasnijoj gradnji u interesu građana. Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj zastoj i nedostatak povjerenja riješiti kroz dijalog i kompromise, ili će nas dovesti do novih političkih turbulencija i prijevremenih izbora. Budućnost prostornog planiranja i gradnje u Hrvatskoj ovisit će o ishodu ove borbe za kontrolu nad ključnim razvojnim potencijalima zemlje.
Leave a Comment