U posljednje vrijeme, Hrvatska je svjedok alarmantnog porasta slučajeva femicida, što je potaknulo burnu političku i javnu raspravu. Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić pozvala je predsjednika Zorana Milanovića da sazove izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora kako bi se hitno razmotrila ova tema. Iako inicijativa još nije prikupila dovoljno potpisa, naglašava se da se od nje ne smije odustati jer su neka ubojstva mogla biti spriječena. Ovaj članak istražuje uzroke, odgovore institucija i moguća rješenja za suzbijanje femicida, koristeći konkretne primjere, statistike i mišljenja stručnjaka. Razmotrit ćemo zašto sustav često zakazuje, kako političke volje utječu na donošenje odluka, i što građani mogu učiniti da promijene situaciju.
Što je femicid i zašto je aktualan u Hrvatskoj?
Femicid se definira kao ubojstvo žena temeljeno na rodu, često u kontekstu obiteljskog nasilja ili društvene nejednakosti. U Hrvatskoj, ova pojava nije nova, ali broj slučajeva dramatično raste, s gotovo mjesečnim incidentima koji potresaju javnost. Prema podacima iz 2023., stopa femicida porasla je za 15% u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na sustavni problem koji zahtijeva hitnu pažnju. Primjerice, slučajevi poput onog u Zagrebu, gdje je žena ubijena unatoč višestrukim prijavama policiji, ilustriraju kako mehanizmi zaštite često ne djeluju.
Definicija i pravni okvir
Femicid nije eksplicitno definiran u hrvatskom zakonodavstvu, što otežava točno praćenje i kažnjavanje. Umjesto toga, ubojstva se klasificiraju prema Kaznenom zakonu, ali bez posebnih odredbi za rodno motivirana nasilja. Ovo predstavlja izazov za pravosudne organe, jer se specifični uzroci i okolnosti femicida mogu zanemariti. Usporedbe radi, zemlje poput Španjolske imaju posebne zakone protiv femicida, što je smanjilo broj slučajeva za 20% tijekom posljednje decenije. Hrvatskoj bi sličan pristup mogao pomoći u boljem prepoznavanju i sprječavanju ovih zločina.
Trenutna statistika i trendovi
Prema izvješćima nevladinih organizacija, u 2023. godini zabilježeno je 12 slučajeva femicida, s tendencijom porasta tijekom blagdanskih razdoblja kada su obiteljski sukobi češći. Ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za boljim prikupljanjem podataka i preventivnim mjerama. Na primjer, istraživanje iz 2022. pokazuje da 70% žrtava ranije nije prijavilo nasilje, što naglašava nedostatak povjerenja u sustav. Temporalni kontekst je kĺjučan – blagdani i ekonomske krize često pojačavaju stres koji može dovesti do ekstremnog nasilja.
Politički odgovori i inicijative
Političke stranke i zastupnici u Hrvatskom saboru imaju različite pristupe rješavanju femicida. Marija Selak Raspudić istaknula je da izvanredna sjednica može poslati jasnu poruku da nasilje nad ženama nije prihvatljivo, posebno u osjetljivim razdobljima kao što su blagdani. S druge strane, neki političari, poput Igora Peternela iz DOMiNO-a, smatraju da takve sjednice nisu dovoljne te da je potrebna bolja koordinacija između policije, DORH-a i socijalnih službi. Ova podjela mišljenja reflektira širi društveni izazov: kako kombinirati hitne političke akcije s dugoročnim reformama.
Stavovi stranaka i zastupnika
Rasprava u Saboru otkriva duboke podjele. Sandra Benčić iz Možemo! naglašava akutnost situacije i poziva na osnivanje istražnog povjerenstva kako bi se utvrdile mane sustava. Nasuprot tome, Božo Petrov iz Mosta kritizira izvršnu vlast zbog formalnog pristupa Saboru, tvrdeći da to otežava rješavanje teških tema poput femicida. Ovi razgovori ističu važnost političke volje – bez nje, čak i najbolje inicijative mogu propasti. Primjerice, u 2021., slična rasprava nije dovela do konkretnih promjena zbog nedostatka konsenzusa.
Uloga predsjednika i ustavne ovlasti
Predsjednik Zoran Milanović ima ustavno pravo sazvati izvanrednu sjednicu Sabora, što je činio tijekom prethodnog mandata. Međutim, trenutno ne postoji jasan signal da će to učiniti za femicid, što izaziva frustracije među aktivistima. Ova situacija ilustrira kako visoki politički položaji mogu utjecati na brzinu odgovora na društvene krize. Usporedbe radi, u Sloveniji, predsjednik je sazvao sličnu sjednicu 2022., što je potaknulo donošenje novih zakona protiv nasilja.
Zašto sustav često zakazuje?
Sustav zaštite od nasilja u Hrvatskoj suočava se s brojnim izazovima, od neadekvatne provedbe zakona do nedostatka resursa. Prema istraživanjima, policija i sudovi često ne djeluju na vrijeme, a socijalne službe nemaju dovoljno kapaciteta za praćenje rizičnih slučajeva. Na primjer, u jednom nedavnom slučaju, počinitelj je bio poznat kao recidivist, ali nije bio pod dovoljnim nadzorom. Ovo ukazuje na potrebu za boljom komunikacijom između agencija i implementacijom preventivnih mjera, kao što su elektronički nadzor ili edukacija službenika.
Problemi u pravosudnom sustavu
Pravosudni sustav često ne prepoznaje težinu femicida, što dovodi do blažih kazni ili odgoda u postupcima. Sudovi su preopterećeni, a slučajevi nasilja ponekad se tretiraju kao manje hitni. Ovo stvara začarani krug gdje žrtve gube povjerenje i ne prijavljuju zločine. Primjerice, statistički podaci pokazuju da samo 30% prijava nasilja dovede do osude, što je znatno niže od prosjeka EU. Rješenja uključuju specializirane sudove za nasilje i brže postupke, kao što je uspostavljeno u zemljama poput Švedske.
Nedostaci u socijalnoj skrbi i policiji
Centri za socijalnu skrb često nemaju dovoljno stručnjaka ili financijskih sredstava za praćenje opasnih situacija. Policija, iako educirana o nasilju u obitelji, ponekad ne reaguje dovoljno brzo zbog birokratskih prepreka ili nedostatka obuke za prepoznavanje znakova opasnosti. Na primjer, u nekim slučajevima, upozorenja od susjeda ili obitelji nisu shvaćena ozbiljno. Poboljšanja uključuju povećanje financiranja, edukaciju službenika i jačanje suradnje između agencija.
Moguća rješenja i preporuke
Za suzbijanje femicida potrebna je sveobuhvatna strategija koja uključuje zakonske promjene, edukaciju i javnu svijest. Kratkoročno, izvanredna sjednica Sabora mogla bi potaknuti hitne mjere, poput povećanja kapaciteta zaštitnih službi. Dugoročno, reforme sustava, uključujući uvedenje posebnih zakona protiv femicida i bolju koordinaciju između institucija, ključne su. Primjeri iz inozemstva, kao što je model u Austriji gdje su uvedeni sigurnosni planovi za žrtve, pokazuju pozitivne rezultate sa smanjenjem nasilja za 25%.
Edukacija i prevencija
Edukacija o rodnoj ravnopravnosti i nasilju trebala bi biti sastavni dio školskih programa i obuke za profesionalce. Prevencijski programi, poput kampanja za podizanje svijesti, mogu promijeniti društvene norme i potaknuti ranije prijavljivanje. Na primjer, u Hrvatskoj, nevladine organizacije već provode radionice koje uključuju i muškarce, što pokazuje obećavajuće rezultate u smanjenju tolerancije prema nasilju.
Zakonske promjene i implementacija
Hrvatska treba usvojiti specifične zakone koji eksplicitno definiraju i kažnjavaju femicid, slično onima u Latinskoj Americi ili Europskoj uniji. Ovo bi omogućilo bolje prikupljanje podataka i pravednije kazne. Osim toga, potrebna je bolja implementacija postojećih zakona, uz redovite evaluacije kako bi se osiguralo da mjere djeluju. Suradnja s medijima za odgovorno izvještavanje također je kĺjučna kako bi se izbjeglo senzacionaliziranje i zaštitio dostojanstvo žrtava.
Zaključak
Femicid u Hrvatskoj ozbiljan je društveni problem koji zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju. Iako političke inicijative poput izvanredne sjednice Sabora mogu poslužiti kao katalizator promjena, dugoročno rješenje leži u sustavnim reformama, boljoj edukaciji i jačanju institucija. Građani, aktivisti i političari moraju raditi zajedno kako bi stvorili sigurnije okruženje za sve. Bez kolektivnog angažmana, trendovi nasilja mogu se nastaviti, što podcrtava važnost ovog trenutka za hrvatsko društvo.
Često postavljana pitanja o femicidu u Hrvatskoj
Što je točno femicid i kako se razlikuje od ubojstva?
Femicid je ubojstvo žene temeljeno na rodu, često u kontekstu nasilja u obitelji ili društvene nejednakosti, dok ubojstvo općenito može imati različite motive. U Hrvatskoj, ova razlika nije pravno priznata, što otežava točnu statistiku i zaštitu.
Koje su najčešće posljedice ne djelovanja sustava?
Posljedice uključuju ponavljanje nasilja, gubitak povjerenja u institucije, i traumatične ishode za obitelji žrtava. Na primjer, nedostatak brzog odgovora može dovesti do eskalacije nasilja koja završi femicidom.
Kako građani mogu pomoći u sprječavanju femicida?
Građani mogu prijaviti sumnjive slučajeve policiji, podržati nevladine organizacije, i sudjelovati u edukacijskim kampanjama. Aktivno uključivanje u zajednicu i podizanje svijesti ključno je za promjenu.
Postoje li uspješni primjeri iz drugih zemalja?
Da, zemlje poput Španjolske i Austrije imaju specifične zakone i programe koji su smanjili stopu femicida. Na primjer, Španjolska je uspostavila specializirane sudove i hitne linije za žrtve, što je rezultiralo značajnim poboljšanjima.
Zašto blagdani pojačavaju rizik od femicida?
Blagdani donose dodatni stres, financijske pritiske i obiteljske sukobe, što može eskalirati nasilje. Temporalni kontekst je važan jer se u tom razdoblju češće događaju incidenti, zahtijevajući pojačanu budnost.
Ovaj članak temelji se na trenutnim događajima i dostupnim statistikama do kraja 2023. Za ažurirane informacije, pratite službena izvješća i inicijative nevladinih organizacija.
Leave a Comment