Premijer Andrej Plenković nedavno je uputio snažan poziv hrvatskim sudovima da maksimalno iskoriste stroge kaznene propise protiv počinitelja femicida, ističući kako je posebno zabrinjavajuće što je u posljednjem slučaju ubojstvo žene počinio evidentirani zlostavljač kojeg je sustav trebao spriječiti. Ovaj intervju, dan nakon što je Hrvatska zabilježila 19. femicid u 2023. godini, otvara brojna pitanja o efikasnosti protunapada na rodno uvjetovano nasilje, preventivnim mehanizmina i ulozi državnih institucija. U ovaj članak smo ukrcali ekskluzivne statistike, analize stručnjaka i konkretne primjere kako bismo vam pružili dubinski uvid u jednu od najtežih društvenih bolesti današnjice.
Što je femicid i kako ga hrvatski zakon definira?
Femicid predstavlja ubojstvo žene temeljeno na rodu, odnosno kazneno djelo koje je izravno povezano s rodnom neravnopravnošću, patrijarhalnim vrijednostima i nasiljem u obitelji. Hrvatska je, zahvaljujući inicijativi Vlade, jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja je to specifično kazneno djelo normirala u svom Kaznenom zakonu. Prema članku 110. stavak 2, femicid se definira kao ubojstvo žene iz rodno uvjetovanih motiva, što omogućuje primjenu strožih kazni – do 40 godina zatvora, odnosno doživotne kazne zatvora u teškim slučajevima.
Statistička zastrašujuća silka u Hrvatskoj i Europi
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini zabilježeno je 19 slučajeva femicida, što predstavlja porast od 12% u odnosu na prošlu godinu. Istraživanje Eurostata za 2022. godinu pokazuje kako Hrvatska, unatoč strožim zakonima, i dalje ima stopu nasilja nad ženama iznad europskog prosjeka. Nažalost, svaka treća žena u Hrvatskoj doživjela je nekakav oblik nasilja tijekom života, a samo se 15% slučajeva prijavi relevantnim institucijama.
Zašto sustav ponekad zakaže: Analiza posljednjeg slučaja
Kao što je istaknuo premijer Plenković, posebno je alarmantno kada femicid počini osoba koja je već bila evidentirana kao zlostavljač. U posljednjem slučaju, riječ je o muškarcu s višestrukim prijavama za nasilje u obitelji, uključujući fizičke napade i prijetnje. Unatoč tome, mehanizmi zaštite nisu bili dovoljno učinkoviti da spriječe eskalaciju nasilja do ubojstva.
Kako funkcioniraju preventivni mehanizmi?
Preventivni mehanizmi uključuju niz koraka: od brzih intervencija policije, izdavanja zaštitnih mjera i naloga za udaljavanje, do obveznih edukacija za počinitelje i psihosocijalne podrške žrtvama. Nažalost, problemi se često javljaju u koordinaciji između različitih resora – policije, centara za socijalnu skrb, sudova i nevladinih organizacija. Nedostatak komunikacije i “rad u silosima”, kako je to premijer opisao, rezultira time da se kritične informacije o rizičnim pojedincima ne dijele na vrijeme.
Kaznena politika ima dva čekića: jedan je penalna politika koja kažnjava, a drugi preventivni mehanizam koji treba spriječiti eskalaciju nasilja – istaknuo je Plenković.
Kakve su kazne predviđene za femicide i jesu li dovoljno stroge?
Kazneni zakon predviđa izuzetno stroge kazne za femicid, u rasponu od 10 do 40 godina zatvora, a u teškim okolnostima i doživotni zatvor. Međutim, prema analizi pravnih stručnjaka, problemi se često javljaju u dosljednosti primjene tih kazni. Neki sudovi i dalje imaju tendenciju donošenja blažih presuda, koristeći olakotne okolnosti ili nesavršene dokaze, što naravno izaziva bijes kod javnosti i udruga za zaštitu žena.
Usporedba s drugim europskim zemljama
Hrvatska se po strogoći kazni za femicid nalazi među vodećim zemljama u Europskoj uniji, zajedno sa Španjolskom, Italijom, Maltom i Francuskom. Ipak, primjena tih kazni varira. Dok u Španjolskoj postoji specijalizirana sudska struktura za rodno uvjetovano nasilje, u Hrvatskoj takav sustav još uvijek nije u potpunosti implementiran, što dovodi do nejednakosti u kaznenom progonu.
Što se može poboljšati u sustavu zaštite?
Prema mišljenju stručnjaka iz nevladinih organizacija, ključna poboljšanja uključuju bolju edukaciju svih aktera u sustavu – od policajaca i sudaca do socijalnih radnika. Takoder, nužna je implementacija jedinstvenog digitalnog sustava za praćenje slučajeva nasilja, koji bi omogućio trenutno dijeljenje informacija između institucija. Osim toga, važno je i povećati financijska sredstva za sigurnosne kuće, psihološku pomoć žrtvama i programe za rehabilitaciju počinitelja.
Primjeri dobre prakse iz inozemstva
U Španjolskoj, primjerice, postoji sustav “telefona za hitne slučajeve nasilja” koji žrtvama omogućuje brzu pomoc putem SMS poruke. U Švedskoj se koristi tehnologija nosivih uređaja za praćenje pokretaťa opasnih pojedinaca, što omogućuje uzbunjivanje žrtve u stvarnom vremenu. Hrvatska bi mogla implementirati slične modele, prilagođene lokalnim uvjetima i zakonima.
Zaključak: Kuda dalje u borbi protiv femicida?
Iako Hrvatska ima jedan od najstrožih zakonskih okvira u Europi za borbu protiv femicida, pravi izazov leži u njegovoj dosljednoj primjeni i poboljšanju preventivnih mehanizama. Kao što je premijer Plenković istaknuo, potrebna je bolja koordinacija između institucija, veća osjetljivost prema žrtvama i kontinuirana edukacija. Tek onda ćemo moći stvoriti sustav koji ne samo kažnjava, nego i spriječava tragične ishode.
Često postavljana pitanja o femicidu u Hrvatskoj
Što točno predstavlja kazneno djelo femicida prema hrvatskom zakonu?
Femicid je definirano kao ubojstvo žene iz rodno uvjetovanih motiva, što uključuje povijest nasilja, prijetnje ili mržnju prema ženama. Kazna može iznosti do 40 godina zatvora.
Koliko je slučajeva femicida zabilježeno u 2023. godini?
Prema službenim podacima, do kraja 2023. godine zabilježeno je 19 slučajeva femicida, što je porast od 12% u odnosu na 2022. godinu.
Koje preventivne mjere postoje za zaštitu žena od nasilja?
Preventivne mjere uključuju zaštitne naloge, obvezne edukacije za zlostavljače, telefonske linije za hitne slučajeve te suradnju policije i centara za socijalnu skrb.
Kako se Hrvatska nosi s femicidom u usporedbi s drugim EU zemljama?
Hrvatska ima stroge zakone, ali primjena varira. Zemlje poput Španjolske imaju bolje implementirane preventivne mehanizme i specijalizirane sudove.
Što ja kao pojedinac mogu učiniti ako sumnjam da je netko u opasnosti?
Možete kontaktirati policiju putem hitnog broja 192 ili se obratiti Centru za socijalnu skrb. Važno je reagirati na vrijeme i pružiti podršku potencijalnoj žrtvi.
Leave a Comment