U posljednja dva tjedna prosinca 2023. godine, Hrvatska je zabilježila četiri femicida – ubojstva žena motivirana rodom. Ovih događaja, popraćenih brojnim prijavama nasilja i propustima institucija, potaknuli su saborske zastupnike stranke Možemo! na akciju. Inicirali su prikupljanje potpisa za izvanrednu sjednicu Sabora kako bi se razmotrili uzroci, analizirali sustavni nedostaci i predložile hitne mjere za zaštitu žena. Nažalost, vladajuća većina odbila je ovaj prijedlog, što dodatno naglašava hitnost i ozbiljnost problema koji eskalira iz dana u dan.
Što je femicid i zašto ga treba shvatiti ozbiljno?
Femicid predstavlja ubojstvo žene zbog njezina spola, često u kontekstu obiteljskog nasilja, prijetnji ili povijesti zlostavljanja. Za razliku od općeg termina “ubojstvo”, femicid naglašava rodno uvjetovanu prirodu zločina, otkrivajući dublje društvene probleme poput nejednakosti, tolerancije prema nasilju i sustavnih propusta. Prema podacima Ureda za ravnopravnost spolova, u 2023. godini zabilježeno je 19 ubojstava žena, od čega se 15 klasificira kao femicid. Ove brojke postavljaju Hrvatsku među europske zemlje s najvišom stopom rodno uvjetovanog nasilja, što zahtijeva hitnu reakciju.
Primjerice, u slučaju iz Zagorja, žrtva je imala višegodišnju povijest prijava nasilja, no nadležne službe nisu poduzele odgovarajuće mjere. Ovakvi incidenti nisu izolirani – oni otkrivaju ponavljajući obrazac gdje upozorenja ostaju neprimjećena ili zanemarena.
Statistička zbilja: Koliko je žena ugroženo?
Prema Europskoj agenciji za temeljna prava, gotovo 30% hrvatskih žena iskusi neki oblik nasilja tijekom života. Međutim, stvarni broj vjerojatno je veći zbog niske stope prijavljivanja. U 2023., Ministarstvo unutarnjih poslova zabilježilo je preko 15.000 prijava obiteljskog nasilja, što predstavlja porod od 12% u odnosu na prošlu godinu. Ovi podaci ukazuju na sve veći problem, posebno u ruralnim područjima gdje su resursi ograničeni, a društveni pritisak na žene da šute je izražen.
“Femicid nije samo pojedinačna tragedija, već odraz društva koje dopušta nasilje.” kako ističe Ivana Kekin, saborska zastupnica koja se aktivno zalaže za promjene. Njezina opaska naglašava da se radi o sustavnom problemu, a ne o nizu nezavisnih incidenata.
Propusti institucija: Gdje sustav ne uspijeva?
Jedan od kĺjučnih problema u borbi protiv femicida je nedostatak koordinacije i odgovornosti među institucijama. Centri za socijalnu skrb, policija, sudovi i zdravstvene ustanove često ne dijele informacije na učinkovit način, što dovodi do toga da se znakovi nasilja zanemaruju. Na primjer, u nedavnom slučaju u Bedekovčini, počinitelj je imao višestruke prijave, no nadzor nad obitelji je ukinut jer su službenici procijenili da je “sve pod kontrolom”.
Ovo otkriva nekoliko sustavnih mana:
- Nedostatak edukacije – službenici često nemaju dovoljno znanja za prepoznavanje znakova eskalirajućeg nasilja.
- Preopterećenost sustava – ograničeni resursi onemogućuju praćenje svakog slučaja do kraja.
- Pravne praznine – zakoni ponekad ne dopuštaju brzu intervenciju, kao što je hitno uklanjanje nasilnika iz kuće.
Primjeri iz prakse: Kako propusti dovode do tragedija
U Murskom Središću, žrtva je više puta kontaktirala policiju zbog prijetnji od strane partnera. Ipak, nije poduzeto ništa više od upozorenja, a naposljetku je izgubila život. Slično, u Zagrebu, slučaj žene koja je preminula nakon dugotrajnog zlostavljanja pokazuje da čak i uz brojne prijave, zaštita nije bila osigurana. Ovi primjeri ilustriraju kako nedjelovanje institucija direktno doprinosi eskalaciji nasilja.
“Ako je ubojica imao dvoznamenkasti broj prijava, to je poruka svakoj ženi u državi da šuti i trpi.” – Ivana Kekin
Ova izjava sažima osjećaj beznada koji mnoge žene doživljavaju, gubeći povjerenje u sustav koji bi ih trebao štititi.
Inicijative za promjenu: Što se trenutno događa?
Zastupnici Možemo! pokrenuli su napor za sazivanje izvanredne sjednice Sabora kako bi se razgovaralo o femicidu i rodno uvjetovanom nasilju. Cilj je bio dovesti nadležne ministre – unutarnjih poslova, socijalne skrbi, pravosuđa i premijera – na raspravu o hitnim mjerama. Međutim, s obzirom na odbijanje vladajuće većine, planira se osnivanje saborskog istražnog povjerenstva.
Ovo povjerenstvo imalo bi zadaću:
- Analizirati slučajeve femicida u posljednjih pet godina, s naglaskom na 2023. kao najgoru godinu.
- Istražiti institucionalne propuste i međuresornu suradnju.
- Predložiti konkretne reforme, poput jačanja zakona o zaštiti žrtava i unaprjeđenja edukacije službenika.
Ove inicijative predstavljaju korak prema transparentnosti i odgovornosti, ali njihov uspjeh ovisit će o političkoj volji i javnom pritisku.
Prednosti i nedostaci predloženih mjera
Prednosti:
- Povećana svijest javnosti o ozbiljnosti problema.
- Mogućnost donošenja bržih zakonskih promjena.
- Jača zaštita žrtava kroz bolju koordinaciju službi.
Nedostaci:
- Političke podjele mogu usporiti ili onemogućiti implementaciju.
- Ograničeni proračunski resursi za edukaciju i nadzor.
- Potreba za dugoročnim promjenama uključuje kulturološke promjene, što zahtijeva vrijeme.
Zaključak: Kako dalje u borbi protiv femicida?
Femicid u Hrvatskoj nije samo statistika – to je ozbiljan društveni problem koji zahtijeva hitne i sveobuhvatne mjere. Kroz bolju edukaciju, jaču zakonsku zaštitu i međuinstitucionalnu suradnju, moguće je spriječiti buduće tragedije. Građani, nevladine organizacije i mediji imaju kĺjučnu ulogu u podizanju svijesti i pritisku na vlasti da djeluju. Ako ne poduzmemo ništa, riskiramo normalizaciju nasilja koji uništava živote.
Kao što je istaknuto u nedavnim događajima, vrijeme za šutnju i trpljenje je prošlo. Potrebna je kolektivna akcija kako bi se osiguralo da nijedna žena više ne postane žrtva sustavnih propusta.
Često postavljana pitanja o femicidu
Što točno definira femicid?
Femicid je ubojstvo žene zbog njezina spola, obično u kontekstu nasilja u obitelji, prijetnji ili povijesti zlostavljanja. Razlikuje se od općeg ubojstva time što naglašava rodnu neravnopravnost i društvene uvjete koji dopuštaju takvo nasilje.
Koliko je femicida zabilježeno u Hrvatskoj u 2023. godini?
Prema dostupnim podacima, do prosinca 2023. bilo je 19 ubojstava žena, od čega se 15 smatra femicidima. Ovo je najveći broj u posljednjih pet godina.
Koje su najčešće prepreke u zaštiti žrtava nasilja?
Glavne prepreke uključuju nedostatak resursa, lošu koordinaciju između institucija, strah žrtava od osvete te društveni pritisak koji ohrabruje šutnju. Edukacija službenika i jači zakoni ključni su za prevladavanje ovih izazova.
Kako građani mogu pomoći u borbi protiv femicida?
Građani mogu podići svijest kroz dijeljenje informacija, podršku nevladinim organizacijama te pritisak na lokalne vlasti da prioritiziraju zaštitu žena. Prijavljivanje sumnjivih slučajeva policiji također može spasiti živote.





Leave a Comment