U posljednja dva tjedna, Hrvatska je zabilježila četiri ubojstva žena, što je potaknulo političke aktere i javnost na hitne reakcije. Klub zastupnika Možemo pokrenuo je inicijativu za sazivanje izvanredne sjednice Sabora kako bi se razmatrao problem femicida, s obzirom na dramatičan porast takvih slučajeva u 2023. godini. Ove tragedije nisu izolirani incidenti, već dio šireg društvenog obrasca koji otkriva sustavne propuste u zaštiti žena od nasilja. U ovom članku, detaljno ćemo uzroke, statistike, i moguća rješenja za suzbijanje ovog alarmantnog trenda, uz naglasak na važnost brze reakcije institucija i promjene društvene svijesti.
Što je femicid i zašto je važno razumjeti ovaj pojam
Femicid se definira kao ubojstvo žene zbog njezinog spola, često u kontekstu obiteljskog nasilja, prijetnji, ili patrijarhalnih struktura. Za razliku od općeg termina “ubojstvo”, femicid naglašava rodno uvjetovanu prirodu zločina, što ga čini posebno relevantnim za analizu društvenih nejednakosti. U Hrvatskoj, prema podacima za 2023. godinu, zabilježeno je 19 ubojstava žena, od čega se 15 klasificira kao femicidi. Ovi podaci ne samo da pokazuju porast u odnosu na prethodne godine, već i ukazuju na potrebu za boljim prikupljanjem podataka i edukacijom o ovom problemu.
Statistički pregled: Kako Hrvatska stoji u usporedbi s Europskom unijom
Prema izvješćima Eurostata i domaćih nevladinih organizacija, Hrvatska ima višu stopu femicida od prosjeka EU, s trendom rasta u posljednje tri godine. Na primjer, u 2022. godini zabilježeno je 12 femicida, dok je 2023. ta brojka porasla na 15, što predstavlja povećanje od 25%. Ovi brojevi ne uključuju pokušaje ubojstva, koji su također u porastu. Usporedbe radi, zemlje poput Švedske i Njemačke imaju niže stope zahvaljujuči jačim preventivnim mjerama i boljoj suradnji između agencija.
Primjeri iz prakse: Slučajevi koji su potresli javnost
Jedan od najboljnijih primjera iz 2023. je slučaj žene ubijene od strane partnera s preko 10 prijava za nasilje u obitelji, gdje je Centar za socijalnu skrb ukinuo nadzor nedugo prije tragedije. Drugi incident uključuje žrtvu iz Murskog Središća, gdje su upozorenja bila ignorirana unatoč višestrukim prijavama. Ovi slučajevi ilustriraju kako nedostatak koordinacije između policije, sudova i socijalnih službi može imati kobne posljedice.
Institucionalni odgovor i političke inicijative
Nakon niza ubojstava, klub zastupnika Možemo zatražio je izvanrednu sjednicu Sabora kako bi se razmotrile hitne mjere za suzbijanje femicida. Međutim, vladajuća većina i dio oporbe odbili su ovaj prijedlog, argumentirajući da se tema može obraditi na redovnoj sjednici početkom 2024. godine. Kao alternativu, Možemo je najavio pokretanje istražnog povjerenstva koje će analizirati institucionalne propuste i predložiti reforme. Ova inicijativa naglašava važnost prepoznavanja femicida kao hitnog društvenog problema, a ne samo pojedinačnih tragedija.
Zašto je odbijena izvanredna sjednica?
Prema izjavama političara, razlozi za odbijanje uključuju proceduralne prepreke i uvjerenje da trenutni sustav dovoljno dobro funkcionira. No, kritičari ističu da ovakav stav doprinosi kulturi impunitet i oslabljuje povjerenje žrtava u institucije. Povijesno gledano, slične odluke u drugim zemljama dovele su do eskalacije nasilja, što nameće pitanje je li Hrvatska učila iz tuđih iskustava.
Mogućnosti istražnog povjerenstva: Što možemo očekivati?
Ako se osnuje, istražno povjerenstvo imalo bi zadatak istražiti slučajeve femicida u posljednjih pet godina, s fokusom na procjenu rizika, međuresornu suradnju i preporuke za poboljšanje. Iskustva iz zemalja poput Španjolske pokazuju da takva tijela mogu dovesti do konkretnih zakonskih promjena, poput strožih mjera za počinitelje i bolje zaštite žrtava.
Uloga društva i kulture u suzbijanju femicida
Femicid nije samo problem zakona i institucija, već i duboko ukorijenjenih društvenih normi. U Hrvatskoj, tradicijski patrijarhalni stavovi često normaliziraju nasilje prema ženama, što otežava prevenciju. Edukacija, medijska osviještenost i kampanje za promjenu svijesti ključni su za borbu protiv ovog fenomena. Na primjer, programi obrazovanja koji uključuju teme rodne ravnopravnosti pokazali su se učinkovitima u smanjenju tolerancije prema nasilju.
Kakošnji i loši aspekti trenutnog pristupa
Prednosti: Postojeći sustav uključuje mehanizme za prijavu nasilja, poput telefonskih linija za pomoć i zakonskih okvira, ali oni često nisu dovoljno implementirani. Na dobru stranu, raste svijest javnosti, što potiče rasprave i pritisak na vlasti.
Mane: Glavni nedostaci su nedostatak resursa, sporost sudskih procesa, i kulturna stigmatizacija žrtava koje se boje prijaviti nasilje. Ovi faktori zajedno doprinose visokoj stopi femicida.
Budućnost i preporuke za napredak
Za poboljšanje situacije, preporučuju se hitne mjere kao što su povećanje financiranja za zaštitu žrtava, obavezna edukacija službenika, i jačanje medijskog izvještavanja o femicidima. Dugoročno, promjena društvenih normi kroz obrazovanje i kulturnu promjenu bit će ključna za stvaranje sigurnijeg okruženja za sve žene.
Zaključak: Hitnost djelovanja i nada za promjenu
Femicid u Hrvatskoj dosegao je alarmantne razine, s četiri ubojstva žena u samo dva tjedna krajem 2023. godine. Ove tragedije naglašavaju hitnu potrebu za jačanjem institucionalnog odgovora, boljom suradnjom agencija, i društvenom promjenom. Iako su političke inicijative poput istražnog povjerenstva korak naprijed, stvarni napredak ovisit će o spremnosti društva da suoči svoje duboke probleme. Građani, nevladine organizacije i mediji imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti i pritisku na vlasti da djeluju odmah.
Često postavljena pitanja o femicidu u Hrvatskoj
Što točno definira femicid?
Femicid je ubojstvo žene temeljeno na njezinom spolu, obično u kontekstu nasilja u obitelji, prijetnji, ili rodno uvjetovanog ugnjetavanja. Razlikuje se od općeg ubojstva jer naglašava društvene uzroke i nejednakosti.
Koliko je femicida zabilježeno u Hrvatskoj u 2023. godini?
Prema dostupnim podacima, u 2023. godini dogodilo se 15 femicida i ukupno 19 ubojstava žena, što predstavlja porast u odnosu na prethodne godine.
Koje su najčešće institucionalne prepreke u zaštiti žena?
Uključuju nedostatak koordinacije između policije, socijalnih službi i sudova, sporost reakcije, te kulturnu pristranost koja minimizira ozbiljnost nasilja.
Kako građani mogu pomoći u borbi protiv femicida?
Podržavajući nevladine organizacije, educiranjem sebe i drugih o rodnoj ravnopravnosti, te pritiskom na lokalne vlasti da prioritiziraju zaštitu žena.
Postoje li uspješni primjeri suzbijanja femicida u drugim zemljama?
Da, zemlje poput Španjolske i Italije implementirale su sveobuhvatne zakone i programe educiranja koji su smanjili stope femicida kroz brži odgovor institucija i jaču zaštitu žrtava.
Leave a Comment