Europska unija suočava se s izazovom kakav nije vidjela od kraja Hladnog rata. Plenković: Europa je na povijesnoj prekretnici naslov je predavanja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Parizu, koji je u Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI) iznio ključne razloge za hitno jačanje europske obrane i osnaživanje transatlantskih odnosa.
Uvod
Sigurnost Europe više nije samo politička fraza – ona je pitanje opstanka i stabilnosti cijelog kontinenta. Rat u Ukrajini, hibridne prijetnje i energetska ovisnost pretvorili su europski projekt u ozbiljan sigurnosni izazov. Uslijed ruskih vojne agresije, snažnog eskaliranja hibridnih operacija i članaka nove američke strategije nacionalne sigurnosti, Europa mora redefinirati svoj obrambeni identitet. U ovom članku razlažemo ključne poruke Plenkovića, analiziramo statistike, prikazujemo konkretne primjere iz Hrvatske te donosimo prednosti i nedostatke koje nosi put prema europskom suverenitetu.
Europski obrambeni izazov i transatlantska perspektiva
1. Europa na raskrižju
U svom predavanju naslovljenom “Europa na raskrižju: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja”, premijer Plenković istaknuo je:
- Europska sigurnost je ugrožena više nego ikada od završetka Hladnog rata.
- Temelji transatlantskih odnosa dolaze pod pritisak zbog divergiranja vanjskopolitičkih interesa.
- Potrebne su nove strategije za institucionalnu, energetsku i demografsku stabilnost.
2. Ugroženi temelji transatlantskog saveza
Transatlantski odnosi već desetljećima predstavljaju oslonac europske sigurnosti. Međutim, nova američka strategija nacionalne sigurnosti, objavljena početkom 2024. godine, sugerira da SAD očekuje od Europe da samostalno preuzme veći teret obrane. Plenković je upozorio:
“Europa se mora pripremiti preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost – ne protiv Sjedinjenih Država, već za stabilnost transatlantskog prostora.”
Ova promjena paradigme otvara pitanja održivosti jamstava iz Washingtona i nužnosti povećanja europskih vojnih kapaciteta.
Glavni sigurnosni rizici za Europu
Prema analizi Plenkovića i podacima NATO-a, Europe trenutačno najviše prijete:
- Ruska agresija na Ukrajinu – od veljače 2022. oružani sukob je ušao u fazu izjednačenih bojišnica.
- Hibridne prijetnje – kibernetički napadi, dezinformacijske kampanje i energetski ucjene.
- Proizvodnja oružja – ruska vojska povećala je industrijski kapacitet za streljivo i dronove.
- Demografski pritisak – starenje stanovništva i migracijski tokovi stvaraju dodatni pritisak na socijalne sustave.
Primjer: Kibernetički napadi na kritičnu infrastrukturu
U 2023. godini bilježi se porast kibernetičkih napada na elektroenergetske mreže u Poljskoj i Rumunjskoj. Napadači su koristili sofisticirane malware programe, a procjenjuje se da je 30% takvih incidenata usporilo industrijske procese i nanijelo štetu veću od 200 milijuna eura.
Hrvatska kao primjer uzlaznog obrambenog budžeta
Utrostručen obrambeni proračun
Od 2014. do 2023. godine, Hrvatska je povećala izdvajanja za obranu s 0,8% na gotovo 2% BDP-a. Plenković je najavio:
- 2,5% BDP-a na obranu do 2027. godine.
- 3% BDP-a na obranu do 2030. godine.
Takav trend smanjuje jaz između Hrvatske i prosjeka NATO-a (2,2% BDP-a u 2022.).
Inovativne tehnologije: FPV dronovi i strojevi za razminiranje
Hrvatska poduzeća su postala jedan od globalnih lidera u proizvodnji FPV (First Person View) dronova. U koaliciji s Nizozemskom i Latvijom, hrvatske tvrtke drže 80% svjetskog tržišta strojeva za daljinsko razminiranje. Konkretni primjeri:
- FPV dron proizveden u Zagrebu obavio je izviđanje na bojištu u istočnoj Ukrajini koristeći autonomne algoritme navigacije.
- Strojevi za razminiranje omogućili su uklanjanje 500.000 kvadratnih metara mina u Siriji i Iraku.
Energetska ovisnost i geopolitika plina
Kao jedna od ključnih ranjivosti, energetska sigurnost iziskuje diversifikaciju opskrbe. Primjeri i statistike:
- U 2022. je 40% europskog plina dolazilo iz Rusije.
- Do kraja 2023. udio je smanjen na 15% zahvaljujući LNG terminalima u Hrvatskoj i Poljskoj.
- Projekti poput Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) and Transadria pipeline omogućili su povezivanje Jadrana s zapadnom Europom.
Proširenje Europske unije: geopolitička nužnost
Integracija zapadnog Balkana
Hrvatska, kao članica EU od 2013., snažno zagovara proširenje unije na zapadni Balkan. Ključne točke:
- Podrška integraciji Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Kosova.
- Poseban fokus na Bosnu i Hercegovinu zbog hrvatskog ustavnog položaja konstitutivnog naroda.
- Poticanje poštivanja Daytonskog sporazuma i jednakosti triju naroda.
Ukrajina i Moldavija kao prioriteti
Plenković smatra da su ulazak Ukrajine i Moldavije u EU geopolitički prioritet:
- Očuvanje ukrajinskog suvereniteta spriječava teritorijalne pretenzije Kremlja.
- Snažna ekonomska i sigurnosna integracija Moldavije smanjuje rizik destabilizacije regije.
Prednosti i nedostaci jačanja europske obrane
| Prednosti | Nedostaci |
|---|---|
| Veća strateška autonomija | Visoki troškovi modernizacije |
| Brža reakcija na regionalne krize | Moguća fragmentacija unutar EU |
| Smanjenje ovisnosti o trećim silama | Potencijalna napetost s Rusijom |
Zaključak
Stanje europske sigurnosti stoji pred nepovratnom prekretnicom. Plenković: Europa je na povijesnoj prekretnici ne zvuči više alarmantno, nego realno. Hrvatska svojim primjerom pokazuje da je moguće brzo prilagoditi obrambene kapacitete i tehnološki odgovoriti na suvremene prijetnje. Ključ uspjeha leži u koordiniranoj politici unutar EU, sinergiji s NATO-om i pojačanom ulaganju u obrambenu industriju. Samo tako Europa može održati suverenitet, zaustaviti agresore i sačuvati temeljne vrijednosti transatlantskog saveza.
FAQ (Česta pitanja)
1. Zašto je rat u Ukrajini ključan za europsku sigurnost?
Rat u Ukrajini testira otpornost europskih saveznika, pokazuje ranjivost na hibridne prijetnje i mijenja ravnotežu snaga na istoku kontinenta. Njegov ishod imat će dugoročne posljedice na vojnu, energetsku i političku stabilnost Europe.
2. Kako će Hrvatska doseći 3% BDP-a na obranu do 2030.?
Kombinacijom racionalizacije postojećih programa, povećanja poreznih prihoda i strateških partnerstava u obrambenoj industriji. Fokus je na modernizaciji opreme, digitalizaciji obrane i jačanju domaćeg proizvodnog sektora.
3. Što su hibridne prijetnje i kako se Europe brane od njih?
Hibridne prijetnje uključuju kibernetičke napade, dezinformacijske kampanje i energetski ucjene. Obrana se temelji na zajedničkom nadzoru mreža, jačanju otpornosti kritične infrastrukture i koordiniranoj protumjerama unutar EU i NATO-a.
4. Koja je uloga NATO-a u novoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi?
NATO ostaje temelj kolektivne obrane, no očekuje se da će članice unutar EU dodatno jačati vlastite kapacitete kako bi odgovorile na sve kobnije prijetnje i podijelile strateški teret s SAD-om.
5. Zašto je proširenje EU-a na zapadni Balkan i Ukrajinu važno?
Proširenje unije jača stabilnost u regijama koje su geopolitički osjetljive, smanjuje utjecaj vanjskih sila i omogućuje širi ekonomski razvoj. Time se dugoročno jača i kolektivna sigurnost svih članica.
Autor: Kriminal.info – Vaš pouzdan izvor kriminalnih i sigurnosnih tema.
Leave a Comment