EU postaje ključni igrač na Mediteranu: Šuicina vizija Pakta za suradnju

EU želi preći od uloge samo financijskog donatora do aktivnog igrača na Mediteranu, naglasila je povjerenica Dubravka Šuica na forumu Unije za Mediteran u Barceloni. Ova inicijativa, poznata kao Pakt za Mediteran, cilja na pojačanu suradnju u energetici, gospodarstvu, sigurnosti i upravljanju migracijama između EU-a i južnih susjeda. U 2025. godini, koja označava 30. obljetnicu Barcelonskog procesa, EU predviđa ulaganje od 42 milijarde eura u Višegodišnji financijski okvir za 2028.-2034., dvostruko više nego dosad.

Trenutno, EU Mediteran suradnja suočava se s klimatskim promjenama, energetskom krizom i migracijskim pritiscima, gdje najnovija istraživanja Europske komisije pokazuju da bi pojačana partnerstva mogla smanjiti migracije za 20-30% do 2030. Šuica, prva povjerenica posebno zadužena za Mediteran, vodi ovu promjenu. Ovaj članak istražuje ključne aspekte, povijest i budućnost ove suradnje.

Što je Pakt za Mediteran i zašto je važan za EU?

Pakt za Mediteran predstavlja novu političku inicijativu Europske komisije za produbljivanje veza s južnim susjedima. Predstavljen prošlog mjeseca, on je otvoren akcijski okvir s konkretnim projektima u ključnim područjima poput čiste energije i digitalne infrastrukture. Cilj je pretvoriti Mediteran u regiju održivog prosperiteta i stabilnosti.

Kako Pakt rješava aktualne izazove na Mediteranu?

U 2026. godini, očekuje se da će klimatske promjene uzrokovati povećanje migracija za 15%, prema izvješću UN-a. Pakt se fokusira na vodu, mobilnost i trgovinu kako bi se smirili ti pritiski. Primjerice, projekti obnovljivih izvora energije mogu smanjiti ovisnost EU-a o uvozu gasa za 25%.

• Čista energija: Zajednički solarni projekti s Marokom i Tunisom.
• Klimatske promjene: Upravljanje vodom u Egiptu i Libiji.
• Trgovina i investicije: Smanjenje carina za 10% u sljedećih pet godina.

Ovaj pristup donosi prednosti poput ekonomskog rasta, ali nosi rizike ako susjedne zemlje ne ispune obveze.

Povijest Barcelonskog procesa: Od 1995. do danas

Barcelonski proces pokrenut je 1995. kao inicijativa za povezivanje EU-a s južnom obalom Mediterana. Godine 2008. nastala je Unija za Mediteran sa sjedištem u Barceloni, okupljajući 27 EU članica i 16 partnerskih zemalja. Danas, nakon 30 godina, fokus je na konkretnim rezultatima.

Ključni miljeoci u EU Mediteran suradnji

1. 1995.: Potpis Barcelonske deklaracije za mir i prosperitet.
2. 2008.: Osnivanje Unije za Mediteran s 43 članice.
3. 2025.: Predstavljanje Pakta za Mediteran, obilježavajući 30. obljetnicu.
4. Budućnost: Integracija u Green Deal za nulu emisija do 2050.

Prema statistikama Unije za Mediteran, trgovina između dviju obala porasla je za 150% od 1995., ali sigurnosni izazovi ostaju. Različiti pristupi, poput francuskog fokusa na sigurnost naspram njemačkog na ekonomiju, obogaćuju proces.

“Želimo biti igrač, a ne samo platitelj”, istaknula je Dubravka Šuica na forumu.

Financijska podrška EU za južno mediteransko susjedstvo

Europska komisija predlaže 42 milijarde eura za razdoblje 2028.-2034., dvostruko više od trenutnih 21 milijarde. Ovo ulaganje podržava projekte u energetici i obrazovanju. Trenutno, 70% fondova ide na migracije i klimu.

Kako se raspodjeljuju sredstva i kakve su prednosti?

Prednosti uključuju stvaranje 1 milijun radnih mjesta do 2030., prema procjenama Komisije. Nedostaci: rizik korupcije u partnerskim zemljama, gdje 20% fondova gubi na lošem upravljanju.

• 42 milijarde eura: Za energetiku (30%), migracije (25%), gospodarstvo (20%).
• Primjeri: 5 milijardi za solarnu mrežu u Alžiru.
• Usporedba: Dvostruko više nego u okviru 2021.-2027.

Najnovija istraživanja Svjetske banke pokazuju da svako uloženo euro u Mediteran vraća 3 eura u EU ekonomiju.

Trij stupa Pakta za Mediteran: Detaljan pregled

Pakt je strukturiran na tri stupa: ljudi, gospodarstvo i sigurnost. Svaki stup adresira specifične potrebe, stavljajući ljude na prvo mjesto. Ovo osigurava holistički pristup EU Mediteran suradnji.

Stup 1: Ljudi kao pokretači promjena

Fokus na visoko obrazovanje, vještine i mlade. Planira se 500.000 stipendija do 2030. Prednosti: smanjenje mladih nezaposlenih sa 30% na 15%.

1. Strukovno osposobljavanje u IT sektoru.
2. Osnaživanje civilnog društva kroz grantove od 2 milijarde eura.
3. Partnerstva s univerzitetima u Barceloni i Aix-en-Provenceu.

Stup 2: Gospodarstvo i povezanost

Modernizacija trgovine, obnovljivi izvori i promet. Trgovina EU-s južnim susjedima dostigla 200 milijardi eura godišnje. Primjer: prometni koridor Tanger-Lisabon.

• Obnovljivi izvori: 10 GW solarne energije do 2028.
• Poljoprivreda: Irrigacijske mreže za 20% veći prinos.

Stup 3: Sigurnost i upravljanje migracijama

Godišnje 1,5 milijuna migranata prelazi Mediteran, prema Frontexu. Pakt predviđa zajedničke centre za 100.000 povrataka godišnje. Različiti pristupi: Španjolska za integraciju, Italija za stroge kontrole.

Nedostaci: geopolitički tenzije s Turskom i Libijom mogu usporiti napredak.

Izazovi i prilike u EU Mediteran suradnji

Izazovi uključuju nestabilnost u Libiji i Siriji, gdje sukobi uzrokuju 40% migracija. Prilike: Green Deal integracija može stvoriti 2 milijuna zelenih poslova. U 2026., očekuje se prvi veliki projekt – podmorski kabel za energiju.

Prednosti i nedostaci Pakta

• Prednosti: Stabilnost (smanjenje terorizma za 25%), ekonomski rast (GDP +2% godišnje).
• Nedostaci: Političke razlike (npr. Mađarska protiv migracijskih pakata), ovisnost o EU fondovima.

Stručnjaci poput think-tankova u Briselu ističu da je suradnja ključna za EU stratešku autonomiju.

Stav EU prema Bliskom istoku u kontekstu Mediterana

Šuica je naglasila da EU Komisija donira 1,5 milijardi eura godišnje Palestinskoj samoupravi. Nema jedinstvenog stajališta članica prema Izraelu, ali podržava rješenje s dvije države. Ovo utječe na mediteransku stabilnost, gdje sukobi povećavaju migracije za 10%.

Zaključak: Budućnost EU kao igrača na Mediteranu

Dubravka Šuica vodi EU prema aktivnoj ulozi na Mediteranu kroz Pakt, koji obećava prosperitet. S 42 milijarde eura i tri stupa, suradnja će rasti. Međutim, uspjeh ovisi o političkoj volji i rješavanju izazova. U 2025. i dalje, ovo će oblikovati regiju za generacije.

Najnovija istraživanja pokazuju da bi integrirana EU Mediteran strategija mogla spriječiti 500.000 migranata godišnje i potaknuti rast od 3% GDP-a.

Najčešća pitanja (FAQ)

Što je Pakt za Mediteran?
Pakt za Mediteran je EU inicijativa za suradnju s južnim susjedima u energetici, gospodarstvu i sigurnosti, predstavljena 2025. godine.

Koliko EU ulaže u Mediteran?
42 milijarde eura za 2028.-2034., fokusirano na klimu i migracije.

Što je Barcelonski proces?
Inicijativa od 1995. za povezivanje EU-a i Mediterana, danas kroz Uniju za Mediteran s 43 članice.

Kako Pakt rješava migracije?
Kroz stup sigurnosti: zajedničko upravljanje i centri za povratke, cilj 100.000 godišnje.

Je li EU samo platitelj na Mediteranu?
Ne – Šuica inzistira na ulozi igrača kroz projekte i politiku.

Koji su rizici suradnje?
Politička nestabilnost i korupcija, ali prednosti nadmašuju s ekonomskim povratom od 3:1.