EU drastično postrožuje mjere za migrante kako bi odgovorila na sve veće pritiske na vanjske granice unije. U središtu novih odluka nalaze se stroži nadzor, brže procedure azila i dodatne sankcije državama članicama koje ne ispunjavaju dogovorene kvote za raspodjelu tražitelja azila. Ovaj korak označava prekretnicu u politici migracija, potaknut porastom migracijskih tokova iz Azije, Afrike i Bliskog istoka tijekom posljednjih godina.
EU drastično postrožuje mjere za migrante: što se mijenja?
Nakon dugih pregovora na razini Vijeća Europe, EU drastično postrožuje mjere za migrante u nekoliko ključnih domena. Prvo, planira uvesti automatsko skeniranje putovnica i biometrijskih podataka na svim morima i kopnenim točkama ulaska. Drugo, pooštrene su odredbe o privremenom zadržavanju tražitelja azila dok se ne dovrši provjera identiteta i sigurnosna provjera.
Osim toga, uspostavlja se fond od 10 milijardi eura za jačanje kapaciteta prihvatnih centara u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Time Europska unija šalje jasnu poruku kako želi uspostaviti ravnotežu između kontrole i solidarnosti.
Razlozi za zaoštravanje mjera
Porast migracijskih tokova
U posljednjih pet godina Europa se suočila s migracijskom krizom neviđenih razmjera. Prema podacima Eurostata, između 2019. i 2023. broj zahtjeva za azil premašio je 3 milijuna, dok je samo 2023. zabilježeno gotovo 650 tisuća novih podnesenih prijava. EU drastično postrožuje mjere za migrante upravo zbog tog naglog porasta.
Pritiscima na vanjskim granicama
Granice na Jadranu, Sredozemlju i Balkanu pod velikim su pritiskom. Širenje krijumčarskih mreža u Libiji i Turskoj izazvalo je kaotične situacije u lukama i kampovima. Zbog toga je neophodno pojačati Europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) te uvesti jedinstvene procedure za sve članice.
Ključne novosti u politici migracija
Pojačano nadgledanje granica
Od početka 2024., EU drastično postrožuje mjere za migrante kroz uvođenje dodatnih patrola i satelitskog nadzora. Države članice moraju osigurati najmanje 3.000 dodatnih graničnih službenika do kraja godine, a digirat će se broj dronova i plovila za praćenje obalnog područja.
Brza deportacija i karantena za odbijene zahtjeve
Novi pravilnik predviđa da se zahtjevi odbijaju u roku od 96 sati ako glavne točke provjere nisu prošle, a osobe bez valjane dokumentacije upućuju se u “zbirne centre” gdje su im osigurani smještaj i osnovna skrb prije deportacije.
Financijska potpora državama
Europski migracijski fond od sada će godišnje raspoređivati dodatnih 2 milijarde eura za zemlje koje ispune pojačane kriterije. Cilj je smanjenje humanitarnih kriza i bolja integracija izbjeglica unutar članica.
Utjecaj na države članice
Istok vs. zapad EU
Dok se države zapadne Europe suočavaju s velikim pritiskom na granice, neke istočne članice gotovo da nisu zabilježile značajniji priljev migranta. Ipak, EU drastično postrožuje mjere za migrante i one zemlje potiče na sudjelovanje u ravnomjernoj raspodjeli, uz financijsku i logističku potporu.
Teret na malim državama
Grčke i talijanske regije ponovno podupiru najveći teret. Na primjer, otoci Lesbos i Lampedusa pretrpani su kampovima u kojima živi dvostruko više ljudi nego što je predviđeno kapacitetom. Unatoč dodatnom novcu, organizacijama za ljudska prava zabrinjavaju uvjeti smještaja.
Primjeri iz prakse
Grčka i Turska
U svibnju 2024. Atena je aktivirala mehanizme iz novog zakonika i privremeno zatvorila šest migracijskih točaka u Egejskim otocima. EU drastično postrožuje mjere za migrante kroz bilateralne sporazume s Turskom, koje uključuju povratak odbijenih azilanata.
Španjolska – Kanarski otoci
Kanarski otoci suočili su se s 60-postotnim povećanjem dolazaka. Madrid je uspostavio tzv. “plutajuće centre” unutar kampova te pooštrio kontrolu plovila. Novi protokol omogućuje registraciju u roku od 24 sata, čime se smanjuje vrijeme zadržavanja u nesređenim smještajima.
Prednosti i nedostaci novih mjera
- Prednosti:
- Povećana sigurnost vanjskih granica
- Brže procedure azila smanjuju gužve
- Veća transparentnost i odgovornost država članica
- Dodatna sredstva za integraciju
- Nedostaci:
- Rizik od kršenja ljudskih prava u centrima zadržavanja
- Neujednačena primjena pravila unutar EU
- Prijetnja prelijevanja migranata na balkanske rute
- Negativan publicitet i prosvjedi civilnog društva
“Ove mjere su nužne kako bismo spriječili kaos na granicama, ali ne smijemo zanemariti temeljna ljudska prava” – izjava povjerenika za unutarnje poslove, izvješće za lipanj 2024.
Perspektive i kritike
Stajališta nevladinih organizacija
Amnesty International, Human Rights Watch i lokalne NVO tvrde da EU drastično postrožuje mjere za migrante na način koji potiče segregaciju, a ne integraciju. Navode primjere iz Italije gdje je presuda Europskog suda za ljudska prava upozorila na neprimjereno postupanje sa smještajem.
Reakcije građana
U nekoliko zemalja zabilježeni su prosvjedi. U Bruxellesu je skup od 5.000 ljudi tražio humaniji pristup, dok su u Budimpešti desničarske skupine slavile pooštrenje. EU drastično postrožuje mjere za migrante postalo je popularno sredstvo političke retorike uoči izbora za Europski parlament.
Zaključak
U kontekstu sve učestalijih migracijskih valova, EU drastično postrožuje mjere za migrante donoseći balans između sigurnosti granica i zadržavanja temeljnog humanitarnog pristupa. Iako su nove odredbe usmjerene na ubrzanje procesa, ostaje ključnim izazovom osigurati poštovanje ljudskih prava i pravednu raspodjelu opterećenja među državama članicama. Kroz financijsku pomoć, modernizaciju kapaciteta i preciznije propise, Unija nastoji stvoriti održiv mehanizam za upravljanje migracijama u nadolazećim godinama.
FAQ
- Što znači da EU drastično postrožuje mjere za migrante?
Ovaj izraz označava uvođenje strožih procedura azilnog postupka, povećanje nadzora granica i dodatne financijske sankcije za nepoštivanje pravila.
- Hoće li novi propisi utjecati na izbjeglice iz ratom pogođenih regija?
Izbjeglice iz Sirije, Afganistana i drugih ratnih zona i dalje imaju prednost u postupku, ali će se njihov boravak brže evidentirati i regulirati.
- Kako se države EU mogu pripremiti za promjene?
Države se pozivaju na jačanje kapaciteta prihvatnih centara, digitalizaciju procedura i suradnju s organizacijama civilnog društva.
- Postoje li pravne mogućnosti za prigovor na nove mjere?
Pojedinci i organizacije mogu se žaliti Uredu Europskog ombudsmana ili Europskom sudu za ljudska prava ukoliko smatraju da su povrijeđena njihova prava.
- Koliko će trajati privremeno pooštravanje mjera?
Prema trenutačnim najavama, mjere su privremene do kraja 2025., uz mogućnost produljenja ovisno o migracijskim trendovima.
Sve informacije ažurirane su na temelju podataka dostupnih do srpnja 2024. godine.
Leave a Comment