Europska sredstva predstavljaju jedan od najznačajnijih alata za regionalni razvoj, ali njihova prava vrijednost nije u iznosima na papiru – već u promjenama koje donose u svakodnevnom životu ljudi. Dok se u medijima često ističu brojke i postoci, Krapinsko-zagorska županija dokazuje da je ključ uspjeha u strateškom pristupu, dugoročnoj viziji i jasnom razumijevanju stvarnih potreba zajednice. U razdoblju od 2021. do 2024. godine, ova županija povukla je gotovo 99 milijuna eura iznoseći impresivnih 819 eura po stanovniku, što je svaki osmi euro koji su hrvatske županije primile iz EU fondova. Rast od 306% i indeks uspješnosti od 134,3 govore samo dio priče – prava vrijednost leži u konkretnim projektima koji mijenjaju zdravstvo, obrazovanje, turizam i kvalitetu života.
Zašto Krapinsko-zagorska županija postiže izvanredne rezultate?
Uspjehu Krapinsko-zagorske županije ne treba tražiti u slučajnosti, već u dosljednoj primjeni strateškog planiranja i suradnje između lokalnih institucija. Za razliku od mnogih drugih regija, ovdje se projekti ne pripremaju u žurbi kao odgovor na otvorene natječaje, već se temelje na dugogodišnjoj razvojnoj viziji. Županija, gradovi, općine i razvojne agencije imaju jasno definirane uloge, što omogućuje koordiniran i učinkovit rad. Kao što ističe župan Željko Kolar: “Europska sredstva nisu cilj sama sebi – imaju smisla samo ako njima rješavamo stvarne potrebe ljudi i ako znamo što želimo postići dugoročno.” Ovakav pristup rezultirao je projektima koji se fokusiraju na sadržaj, održivost i stvaranje dugotrajnih koristi za lokalno stanovništvo.
Primjerice, županija je već pripremila novi investicijski ciklus vrijedan preko 200 milijuna eura, koji uključuje izgradnju Centra zdravlja srca i mozga, poboljšanje zdravstvenih kapaciteta, te centre za djecu i starije osobe. Ovi projekti ne samo da će unaprijediti infrastrukturu, već će direktno utjecati na kvalitetu života građana kroz bolje zdravstvene usluge, obrazovne programe i socijalnu skrb.
Kako funkcionira sustav upravljanja EU projektima u županiji?
Jasna organizacija i stručnost ključni su faktori koji stoje iza uspješne implementacije projekata. Krapinsko-zagorska županija godinama gradi robustan sustav koji pokriva sve faze – od generiranja ideja i pripreme dokumentacije do provedbe i praćenja učinaka. Prema riječima Karoline Barilar, ravnateljice Zagorske razvojne agencije, “Priprema europskog projekta često traje godinama. U toj fazi odlučuje se hoće li projekt dugoročno služiti zajednici ili ostati samo infrastrukturna investicija.” Stoga se posebna pažnja posvećuje kvaliteti prijedloga, osiguravajući da svaki projekt ima jasan društveni i gospodarski utjecaj.
Vlatka Mlakar, pročelnica za EU fondove, dodaje da se sredstva koriste kao razvojni alat, a ne kao administrativni cilj. To znači da se fokus stavlja na stvaranje stvarnih vrijednosti, poput novih radnih mjesta, poboljšanih usluga i održivog razvoja, umjesto samo na ispunjavanje formalnih uvjeta. Ovakav pristup omogućio je županiji da postigne jedan od najboljih indeksa uspješnosti u Hrvatskoj.
Primjer iz prakse: Specijalna bolnica Stubičke Toplice
Jedan od najznačajnijih projekata koji trenutno mijenja lice županije odvija se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. Projekt, vrijedan 17,6 milijuna eura, uključuje izgradnju zatvorenog bazena s termalnom vodom, wellness sadržaje i hotel kategorije četiri zvjezdice, gotovo u potpunosti financiran bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ovo nije samo infrastrukturni pothvat – ima duboke društvene i gospodarske implikacije.
Novi kapaciteti omogućit će proširenje rehabilitacijskih programa, uvođenje preventivnih zdravstvenih usluga i razvoj cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma. Važno je napomenuti da će dio hotelskih kapaciteta biti namijenjen pacijentima koji dolaze putem HZZO-a, dok će ostali sadržaji biti dostupni lokalnom stanovništvu i posjetiteljima. Očekuje se da će projekt omogućiti zapošljavanje 44 nove osobe, što će pozitivno utjecati na lokalno gospodarstvo. Planirano otvorenje je u drugoj polovici 2026. godine, a kako ističe župan Kolar, “Ovo je projekt u kojem zdravstvo ostaje u središtu, a turizam dolazi kao njegova prirodna i održiva nadogradnja.”
Što možemo naučiti iz ovog slučaja?
Uspjeh Krapinsko-zagorske županije nije rezultat sreće ili izoliranih napora, već sustavnog rada na strateškom planiranju, edukaciji kadrova i jake suradnje između svih dionika. Ključne lekcije koje druge regije mogu preuzeti uključuju:
- Dugoročno planiranje: Projekti se moraju temeljiti na jasnoj viziji, a ne prilagođavati trenutnim natječajima.
- Fokus na sadržaj: EU sredstva trebaju se koristiti za rješavanje stvarnih problema, poput poboljšanja zdravstva, obrazovanja ili socijalne skrbi.
- Stručnost i koordinacija: Uspješna implementacija zahtijeva educirane kadrove i dobru podjelu uloga između županije, gradova i razvojnih agencija.
- Održivost: Projekti moraju imati dugoročne učinke, kroz zapošljavanje, unapređenje usluga i gospodarski razvoj.
Ove principe Krapinsko-zagorska županija dosljedno primjenjuje, što joj je omogućilo da postane vodeći primjer u Hrvatskoj po korištenju EU sredstava.
Zaključak: EU fondovi kao pokretač promjena, ne samo financije
Krapinsko-zagorska županija demonstrira da europska sredstva mogu biti moćan alat za transformaciju regije, ali samo ako se koriste na pametan i strateški način. Brojke poput 98,97 milijuna eura ili rasta od 306% impresivne su, ali prava vrijednost leži u projektima koji poboljšavaju svakodnevni život ljudi – od boljeg zdravstva i obrazovanja do jačanja lokalnog gospodarstva. Kroz dugoročno planiranje, jasne ciljeve i jaku suradnju, ova županija postavila je standarde za druge regije u Hrvatskoj i šire. Kao što pokazuje primjer Stubičkih Toplica, EU fondovi nisu samo izvor novca – oni su pokretač održivog razvoja koji ostavlja trajno nasljeđe.
Često postavljana pitanja o EU fondovima i razvoju Krapinsko-zagorske županije
1. Koliko je novca Krapinsko-zagorska županija primila iz EU fondova?
U razdoblju od 2021. do 2024. godine, županija je povukla 98,97 milijuna eura, što iznosi 819 eura po stanovniku. Ovo je jedan od najvećih iznosa po glavi stanovnika u Hrvatskoj.
2. Koji su glavni projekti financirani EU sredstvima u županiji?
Glavni projekti uključuju izgradnju zatvorenog bazena i hotela u Stubičkim Toplicama (17,6 milijuna eura), pripremu Centra zdravlja srca i mozga, te brojne obrazovne, socijalne i kulturne inicijative. Većina projekata usmjerena je na zdravstvo, turizam i održivi razvoj.
3. Kako županija osigurava uspješnu provedbu projekata?
Kroz dugogodišnje strateško planiranje, edukaciju kadrova i jasnu podjelu uloga između županije, gradova i razvojnih agencija. Naglasak je na kvaliteti prijedloga i dugoročnoj održivosti.
4. Koji su najveći izazovi u korištenju EU fondova?
Glavni izazovi uključenu složenu administraciju, dugotrajnu pripremu projekata i osiguravanje da sredstva stvarno koriste zajednici. Krapinsko-zagorska županija prevladava ove izazove kroz stručnost i koordinaciju.
5. Kakav je utjecaj EU fondova na lokalno gospodarstvo?
Projekti stvaraju nova radna mjesta (npr. 44 u Stubičkim Toplicama), poboljšavaju usluge i privlače investicije, što dugoročno jača gospodarstvo i kvalitetu života stanovnika.
Leave a Comment