Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, najavio je da će Srbija, ukoliko do petka ne dobije odgovor od Rusije, započeti pregovore o uvozu plina iz drugih izvora.
Međutim, pitanje ostaje gdje će Srbija pronaći dovoljne količine plina i kako će ga transportirati unutar svojih granica.
Osim toga, odluke Europske unije dodatno su ograničile manevarski prostor Srbije.
Bugarska otvorena za prijenos ruskog plina, ali uz uvjete
Vijeće Europske unije usvojilo je nacrt uredbe koja predviđa postupno ukidanje uvoza ruskog prirodnog plina. Nova pravila uključuju potpunu zabranu uvoza ruskog plina, uključujući i LNG, od 1. siječnja 2028. godine, uz prijelazno razdoblje za postojeće ugovore, kako navodi Nova.rs.
Uvoz ruskog plina u EU bit će zabranjen već od 1. siječnja 2026. godine, no kratkoročni ugovori potpisani prije 17. srpnja ove godine mogu ostati na snazi do 17. lipnja sljedeće godine, dok dugoročni ugovori vrijede do 1. siječnja 2028.
Bugarska, iz koje Srbija trenutno dobiva ruski plin, izjavila je da će podržati obustavu isporuka i tranzita ruskog plina prema EU-u. Plinovod Turski tok prolazi kroz Bugarsku, a ruski plin dolazi do članica EU-a, poput Mađarske i Slovačke, preko Srbije. Ipak, bugarski ministar energetike Žečo Stankov naglasio je u rujnu da europsko zakonodavstvo ne može utjecati na Srbiju kao na druge članice EU-a.
ZAVRĆU VENTILE Rafinerija u Pančevu prestaje s radom. Evo kakva je sudbina 13.500 zaposlenih
Stankov je također istaknuo da se traži rješenje za nastavak protoka ruskog plina prema Srbiji, ali uz uvjet da se osigura da taj plin ide isključivo u Srbiju, a ne u zemlje EU-a.
Alternativa: Azerbejdžanski plin nije dovoljna opcija
Jedan od glavnih problema je što Rusija i Srbija još uvijek nisu potpisale dugoročni plinski aranžman. Postojeći ugovor je više puta produžavan, a ključna je potreba da novi bude potpisan prije kraja godine kako bi se izbjegle “sankcije” EU-a. Najave srpskih dužnosnika nisu optimistične, a postoji bojazan da se to neće dogoditi, iako su pregovori u tijeku.
Kao moguća alternativa ruskom plinu, često se spominje plin iz Azerbejdžana. Međutim, stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević ističe da Srbija dobiva vrlo malo plina od Azerbejdžana.
„Azerbejdžan nema velike količine plina na raspolaganju. To se znalo već prije 10 godina jer većinu plina preuzimaju Talijani. Po mom mišljenju, alternativa bi bila da Srbija pregovara o ulasku u zajedničku nabavu plina koju provodi EU. To nije kratkoročna, već dugoročna mjera“, kaže Vlaisavljević.
Uključivanje Srbije u zajedničku nabavu plina unutar EU-a
Naglašava da će svaka alternativa biti skuplja u odnosu na postojeće stanje.
„Jedina alternativa koju vidim, malo dugoročnija, jest ili da sklopite ugovor s Ruskom Federacijom u cijelosti ili djelomično, a zatim se okrenuti opskrbi putem zajedničke kupnje plina EU-a koja kupuje plin za sve članice. Postojat će ovlašteno tijelo koje će u ime više od 20 zemalja kupovati plin. Koristit ćete infrastrukturu. Plin će ulaziti, primjerice, u Srbiju onako kako je i ulazio zadnjih 60 godina, iz Mađarske, samo neće ići iz pravca Ukrajine, nego iz pravca Austrije, iz Baumgartena“, ističe on.
„Imate dva velika plinska huba – Austriju i Tursku. U taj turski hub dolazi ruski plin, a u Baumgartenu će dolaziti plin iz zajedničke nabavke i tu trebate pronaći rješenje“, dodaje Vlaisavljević.
Azerbejdžanski plin znatno skuplji od ruskog
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković naglašava da je trgovina plinom mnogo složenija od trgovine naftom i električnom energijom te da je nedostatak infrastrukture najveća prepreka za Srbiju u pronalaženju alternative ruskom plinu.
„Jedina država koja je potpuno neovisna je Grčka, ali i oni su vezani na ruski plin. Mi trošimo između 2,8 i 3 milijarde kubika godišnje, a potencijalni jedini plinovod koji ne ovisi o Rusiji je nova interkonekcija s Bugarskom kroz koju može proći plin iz Azerbejdžana. Taj plinovod ima kapacitet od 1,8 milijardi kubika“, objašnjava Zdravković.
Kapacitet tog plinovoda iznosi 1,8 milijardi prostornih metara, što je količina koju srpsko gospodarstvo potroši tijekom godine. No, kroz taj plinovod Srbija može dobiti više od polovice potrebnog plina, pod uvjetom da na vrijeme osigura dovođenje plina iz Azerbejdžana.
Zaključak
U svjetlu trenutnih energetskih izazova, Srbija se suočava s ozbiljnim pitanjima vezanim uz opskrbu plinom. Odluke Europske unije i nedostatak dugoročnih ugovora s Rusijom dodatno kompliciraju situaciju. Dok se razmatraju alternative, poput plina iz Azerbejdžana, jasno je da će svaka promjena u opskrbi donijeti nove troškove i izazove. Uključivanje Srbije u zajedničku nabavu plina unutar EU-a može biti dugoročno rješenje, ali zahtijeva pažljivo planiranje i pregovaranje.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koje su glavne alternative ruskom plinu za Srbiju?
Glavne alternative uključuju plin iz Azerbejdžana, kao i mogućnost zajedničke nabave plina unutar EU-a.
Kada će Srbija prestati uvoziti ruski plin?
Prema najnovijim pravilima EU, uvoz ruskog plina trebao bi prestati do 1. siječnja 2026. godine.
Kako će Srbija osigurati potrebne količine plina?
Srbija će morati pregovarati o novim ugovorima i istražiti mogućnosti zajedničke nabave plina s drugim zemljama članicama EU-a.
Koji su rizici povezani s promjenom opskrbe plinom?
Rizici uključuju povećanje troškova, nedostatak potrebne infrastrukture i potencijalne političke prepreke.
Što će se dogoditi ako Srbija ne pronađe alternativne izvore plina?
U slučaju da Srbija ne pronađe alternativne izvore plina, mogla bi se suočiti s ozbiljnim energetskim krizama i smanjenjem opskrbe.
Leave a Comment