U elegantnom ambijentu zagrebačke Koncertne dvorane Vatroslava Lisinski, 29. prosinca 2025. godine, održana je svečana akademija koja je ostavila neizbrisiv trag na hrvatsku glazbenu scenu. Ravnateljica Nina Čalopek uručila je počasna članstva trojici legendarnih umjetnika – Alfiju Kabilju, Josipi Lisac i Karlu Metikošu – što predstavlja povijesni trenutak jer su prvi put ovo prestižno priznanje dobili izvođači izvan klasičnog glazbenog kruga. Ovim činom Dvorana Lisinski ne samo da je odao priznanje velikanima hrvatske zabavne i rock glazbe, već je i simbolički premostila jaz između različitih glazbenih žanrova, potvrđujući svoju ulogu kao institucije koja neguje cjelokupnu domaću glazbenu baštinu.
Povijesni značaj dodjele počasnih članstava
Dvorana Lisinski, koja je svojim sjajem obilježila hrvatski kulturni život, tradicionalno je počasna članstva dodjeljivala istaknutim ličnostima klasične glazbe. Prvi počasni član bio je 1984. godine legendarni dirigent Lovro von Matačić, čime je postavljena visoka lat za sve buduće dobitnike. Tijekom godina, ovo priznanje primali su ugledni dirigenti, ravnatelji dvorane i drugi velikani klasične scene. No, 2025. godina donijela je revolucijarnu promjenu – prvi put u povijesti, tri iznimna umjetnika iz područja zabavne i rock glazbe primili su ovo visoko priznanje, što je jasna poruka o širenju horizonata i prepoznavanju vrijednosti svih glazbenih izričaja.
Tradicija i inovacija: Kako se kriteriji mijenjaju kroz vrijeme
Kroz desetljeća, kriteriji za dodjelu počasnih članstava u Dvorani Lisinski evoluirali su, odražavajući promjene u društvu i glazbenom ukusu. Dok su ranije nagrađivani isključivo predstavnici klasične glazbe, s vremenom se počelo prepoznavati i značaj drugih žanrova. Godine 2023., na početku mandata ravnateljice Nine Čalopek, počasna članstva primili su Dubravko Majnarić i Miroslav Poljanec, te – što je bilo posebno značajno – prve žene, Pavica Gvozdić i Ruža Pospiš Baldani, koje su nastupile na svečanom koncertu prilikom otvorenja Dvorane 1973. godine. Ovaj korak prema inkluzivnosti bio je preteča revolucionarnog izbora iz 2025., koji je potpuno redefinirao shvaćanje tko može biti počasni član ove prestižne institucije.
Alfi Kabiljo: Genij mjuzikla i filmske glazbe
Alfi Kabiljo, preminuli 2023. godine, ostavio je nezamjenjiv trag na hrvatsku glazbenu scenu kroz svoje revolucionarne mjuzikle i filmske partiture. Rođen 1935. godine u Sarajevu, Kabiljo je glazbeno obrazovanje stekao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je studirao kompoziciju. Njegov talent brzo je prepoznat, a karijera mu je obilježena suradnjom s brojnim istaknutim umjetnicima i redateljima. Na svečanoj akademiji, muzikologinja Irena Paulus istaknula je tri kĺjučna djela u Kabiljevom opusu: mjuzikl “Jalta, Jalta”, klasičnu skladbu “Vatra i voda” posvećenu Georgu Friedrichu Händelu te glazbu iz filma “Pad Italije”, odnosno “Kantatu Mikule Trudnog”. Ova djela ne samo da demonstriraju njegov virtuozni talent, već i sposobnost preplitanja različitih glazbenih stilova, od jazza do klasičnih elemenata.
Obiteljsko nasljeđe: Kako Andrea Grgić prihvaća priznanje
Pošto je Alfi Kabiljo preminuo prije dodjele priznanja, plaketu je u njegovo ime preuzela Andrea Grgić, kćer Milana Grgića s kojim je Kabiljo ostvario gotovo sve svoje slavne mjuzikle. U dirljivom govoru, Grgićeva je istaknula koliko je maestro volio Dvoranu Lisinski, redovito je posjećujući kako kao umjetnik tako i kao obožavatelj kvalitetne glazbe. “Bio bi silno ponosan na ovo priznanje,” izjavila je, podsjećajući na brojne trenutke kada je Kabiljo na ovom mjestu doživljavao nezaboravne premiere svojih djela. Ovo priznanje ne samo da je posmrtno odalo počast njegovom radu, već je i simbolički očuvalo njegovu baštinu za buduće generacije.
Karlo Metikoš – Matt Collins: Pionir hrvatskog rocka
Karlo Metikoš, poznat i pod pseudonimom Matt Collins, bio je jedna od najznačajnijih figura hrvatske rock scene 20. stoljeća. Rođen 1940. godine, Metikoš je svoju karijeru započeo 1960-ih, postavši ključni član grupa poput “Dinamita” i “Delfina”. Njegov glazbeni stil kombinirao je elemente rocka, bluesa i jazza, a njegova sposobnost pisanja memorabilnih melodija i dubokih tekstova brzo ga je učinila međunarodnom zvijezdom. Na svečanosti, Milan Majerović Stilinović pročitao je nadahnut tekst o Metikošu, koji je napisao sa Sinišom Škaricom, ističući njegovu ulogu u stvaranju legendarne rock-opere “Gubec-beg” te niza albuma za Josipu Lisac. Metikošev rad nije bio samo zabavan; bio je i duboko utemeljen u društvenim i političkim temama, što ga čini trajnim doprinosom hrvatskoj kulturi.
Gubec-beg: Revolucionarno djelo koje je promijenilo glazbeni krajolik
Rock-opera “Gubec-beg”, čiji je Metikoš bio jedan od autora, predstavljala je prekretnicu ne samo u njegovoj karijeri, već i u cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj sceni. Premijerno izvedena 1975. godine upravo u Dvorani Lisinski, ovo djelo kombiniralo je rock glazbu s elementima tradicijskog narativa, pričajući priču o seljačkoj buni 16. stoljeća. Do 1984. godine, “Gubec-beg” je u Lisinskom izveden 181 put, a s gostovanjima ukupno 212 puta, postavši jedan od najposjećenijih muzičkih događaja svog vremena. Prema svjedočenju autora, na jednoj izvedbi bilo je čak 35.000 gledatelja, što govori o nevjerojatnoj popularnosti. Gostovanja u gradovima poput Lenjingrada (današnji Sankt Peterburg), Trsta, Budimpešte i Rima proširila su utjecaj ove rock-opere izvan granica bivše države, čineći je međunarodnim fenomenom.
Josipa Lisac: Legenda hrvatskog pjevanja
Josipa Lisac, rođena 1950. godine, smatra se jednom od najvećih vokalnih umjetnica u povijesti hrvatske glazbe. S karijerom koja se proteže kroz pet desetljeća, Lisac je postigla nevjerojatnu popularnost kroz svoj jedinstveni glas, scenski nastup i sposobnost preplitanja žanrova – od rocka i popa do jazza i soul-a. Na svečanosti, Klaudia Čular iz Croatia Recordsa istaknula je Lisacinu trajnu znatiželju, otvorenost učenju i stvaranju, kao i njezino poštovanje prema kolegama poput Karla Metikoša. Lisac je, naime, uvijek naglašavala važnost sjećanja na one koji su joj pomogli u karijeri, što je rijetka vrsta poniznosti u svijetu show-businessa. Njezin ponovno rasprodani koncert u Lisinskom održan ove godine samo je dokaz njezine trajne popularnosti i umjetničke vitalnosti.
Utjecaj i nasljeđe: Kako Josipa Lisac inspirira nove generacije
Kroz svoju dugogodišnju karijeru, Josipa Lisac ne samo da je stvarala nezaboravne hitove, već je i postavila standarde za profesionalizam i umjetničku izvrsnost. Njezin glas, prepoznatljiv po snazi i emocionalnoj dubini, učinio ju je ikonom koja nadilazi generacije. Mnogi mladi pjevači danas navode Lisac kao inspiraciju, a njezin utjecaj može se čuti u radu suvremenih izvođača. Osim glazbenog doprinosa, Lisac je bila i pionirka u borbi za autorska prava i bolje uvjete za umjetnike, pokazujući da je njezina uloga u glazbenoj industriji višestruka – od izvođača do zaštitnice prava svojih kolega.
Veza s Kazalištem Komedija: 50 godina prijateljstva
Svečanost u Lisinskom bila je i prigoda za obilježavanje 75. obljetnice Kazališta Komedija te 50 godina prijateljstva između ove dvije institucije. Ovo prijateljstvo započeto je 1975. godine praizvedbom “Gubec-bega” u Lisinskom, što je postalo temelj dugotrajne suradnje. Davor Schopf iz Kazališta Komedija dirljivo je govorio o ovoj predstavi, ističući nezaboravnu scenografiju Drage Turine, koja se savršeno uklopila u prostor Lisinskog, te vrhunske soliste poput Josipe Lisac, Branka Blaće, Miru Ungara, Đanija Šeginu, Borisa Pavlenića, Smiljke Bencet, Ive Pattiere i Radojke Šverko. Cijeli ansambl, uključujući legendarne Vladu Štefančića i Ivu Vuljevića, doprinio je stvaranju nezaboravnog iskustva koje je publiku oduševljavalo desetljećima.
Brojke i činjenice: Koliko je Gubec-beg zapravo bio popularan?
Statistike oko “Gubec-bega” impresivne su i danas. S 181 izvedbom samo u Dvorani Lisinski do 1984. godine, ova rock-opera drži rekord po broju nastupa u ovoj prestižnoj dvorani. Ukupno s gostovanjima, izvedena je 212 puta, a posjećenost je bila toliko velika da su autori izvještavali o nevjerojatnim brojkama – na jednoj izvedbi u Zagrebu bilo je prisutno 35.000 ljudi, što je brojka koja bi i danas bila iznimna. Gostovanja u inozemstvu, posebno u Lenjingradu, Trstu, Budimpešti i Rimu, pokazala su da je “Gubec-beg” imao univerzalnu privlačnost, prelazeći jezične i kulturne barijere. Ove brojke ne govore samo o popularnosti, već i o kvaliteti djela koje je uspjelo zadržati relevantnost kroz vrijeme.
Zaključak: Što ova dodjela znači za budućnost hrvatske glazbe
Dodjela počasnih članstava Alfiju Kabilju, Josipi Lisac i Karlu Metikošu u Dvorani Lisinski predstavlja više od samo formalnog priznanja; to je simbolički čin koji potvrđuje važnost raznolikosti u glazbenoj kulturi. Ovim korakom, Dvorana Lisinski šalje poruku da svi glazbeni žanrovi – bilo klasični, rock ili zabavni – zaslužuju poštovanje i očuvanje. Ovo također otvara vrata budućim generacijama umjetnika, pokazujući da se vrijednost ne mjeri isključivo žanrom, već kvalitetom, inovacijom i utjecajem na društvo. Kao što je ravnateljica Nina Čalopek istaknula, ovo je trenutak ponosa ne samo za dobitnike, već i za cijelu hrvatsku glazbenu zajednicu, koja sada ima još jedan razlog da slavi svoju bogatu baštinu.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Tko su bili prvi počasni članovi Dvorane Lisinski izvan klasične glazbe?
Prvi počasni članovi izvan klasične glazbe su Alfie Kabiljo, Josipa Lisac i Karlo Metikoš, koji su primili priznanje na svečanoj akademiji 29. prosinca 2025. godine.
2. Koliko puta je rock-opera Gubec-beg izvedena u Dvorani Lisinski?
Do 1984. godine, Gubec-beg je u Lisinskom izveden 181 put, a ukupno s gostovanjima 212 puta.
3. Koja su najznačajnija djela Alfija Kabilja?
Prema muzikologinji Ireni Paulus, najveća djela u Kabiljevom opusu su mjuzikl “Jalta, Jalta”, klasična skladba “Vatra i voda” za Georga Friedricha Händela te glazba iz filma “Pad Italije”, odnosno “Kantata Mikule Trudnog”.
4. Kako je započelo prijateljstvo između Dvorane Lisinski i Kazališta Komedija?
Prijateljstvo je započeto 1975. godine praizvedbom rock-opere “Gubec-beg” u Lisinskom, što je obilježeno 50 godina kasnije na ovoj svečanosti.
5. Zašto je dodjela počasnih članstava ove godine toliko značajna?
Ovo je prvi put da su priznanja dodijeljena umjetnicima izvan klasične glazbe, što predstavlja povijesni korak prema prepoznavanju raznolikosti u hrvatskoj glazbenoj sceni.
Leave a Comment