U protekloj godini, hrvatski državni proračun prepoznao je važnost individualne mirovinske štednje te je na račune gotovo 250.000 građana uplatio impresivnih 15,5 milijuna eura kroz poticaje za dobrovoljne mirovinske fondove. Ova mjera, dio takozvanog trećeg mirovinskog stupa, predstavlja ključni korak u poticanju građana na dugoročno planiranje vlastite financijske sigurnosti. U ovom članku detaljno ćemo analizirati kako funkcioniraju ovi poticaji, tko ih može iskoristiti, te koje su prednosti i izazovi povezani s ovim oblikom štednje. Također, pogledat ćemo kako se Hrvatska uklapa u europske trendove te što ove brojke zapravo znače za prosječnog štedišu.
Što su dobrovoljni mirovinski fondovi i kako funkcioniraju?
Dobrovoljni mirovinski fondovi predstavljaju kapitalizirani oblik štednje u kojem pojedinci redovito uplaćuju sredstva kako bi osigurali dodatnu mirovinu u budućnosti. Za razliku od obveznih mirovinskih sustava, ovdje svatko samostalno odlučuje o visini i učestalosti doprinosa, što omogućuje fleksibilnost prilagođenu individualnim financijskim mogućnostima. Primjerice, mlada osoba s manjim primanjima može odabrati niže mjesečne uplate, dok netko tko je bliže mirovini može ućiniti veća ulaganja kako bi nadoknadio ranije propuštene prilike.
Upravljanje ovim fondovima povjerava se specijaliziranim mirovinskim društvima koja ulažu prikupljena sredstva u različite financijske instrumente – od dionica i obveznica do nekretnina – s ciljem generiranja prinosa. Važno je napomenuti da vrijednost udjela ovisi o tržišnim uvjetima, što donosi i određeni rizik, ali dugoročno gledano, diverzificirana ulaganja obično donose stabilan rast. Na primjer, tijekom razdoblja ekonomskog oporavka nakon pandemije, mnogi fondovi zabilježili su dvoznamenkaste godišnje prinose, što je značajno povećalo ušteđevinu njihovih članova.
Kakvu ulogu ima država u poticanju štednje?
Hrvatska vlada aktivno potiče građane na sudjelovanje u trećem mirovinskom stupu kroz financijske poticaje koji se isplaćuju iz državnog proračuna. Prema službenim podacima Ministarstva financija, u 2024. godini isplaćeno je 15,528.913,86 eura za 249.447 članova, što pokazuje masovno prihvaćanje ove sheme. Državna potpora iznosi 15% od ukupno uplaćenog iznosa po pojedincu, s gornjom granicom od 663,61 eura godišnje po članu. To praktički znači da ako netko uplati godišnje 500 eura, dobiva dodatnih 75 eura bespovratnih sredstava, dok onaj tko uplati 700 eura (iznad maksimuma) ipak prima samo 99,54 eura poticaja.
Ova shema dizajnirana je kako bi potaknula redovitu štednju, posebno među srednje dohotnim slojevima stanovništva koji inače možda ne bi razmišljali o dugoročnom planiranju. Zanimljivo, prema istraživanju Eurostata iz 2023., Hrvatska se nalazi među vodećim zemljama EU po udjelu stanovništva koje koristi dobrovoljne mirovinske sheme, što ukazuje na uspjeh ovakvih poticajnih mjera.
Detalji o isplati poticaja u 2024. godini
Ministarstvo financija službeno je objavilo podatak o isplati 16. prosinca 2024. godine, što je u skladu s zakonski propisanim rokovima. Sredstva su raspoređena na 29 različitih dobrovoljnih mirovinskih fondova koji djeluju na hrvatskom tržištu, a svako mirovinsko društvo dužno je primljene iznose upisati na osobne račune članova u roku od osam radnih dana. Ovakva transparentnost i brzina u postupku osiguravaju povjerenje štediša te potvrđuju ozbiljnost s kojom se država odnosi prema ovom programu.
Statistički gledano, prosječni poticaj po članu iznosio je oko 62 eura, što može djelovati skromno, ali dugoročno gledano, uz kamate i prinose od ulaganja, ta svota može značajno narasti. Na primjer, pretpostavimo li godišnji prinos od 5% tijekom 30 godina, inicijalnih 62 eura naraslo bi na preko 270 eura – a to je samo od jedne godine poticaja. Stalno uplaćivanje kroz duži vremenski period može rezultirati znatnim povećanjem mirovine.
Tko može biti član i kako se prijaviti?
Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu otvoreno je za sve punoljetne građane Hrvatske, kao i za strane državljane s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Postupak prijave relativno je jednostavan: potrebno je odabrati jedan od registriranih fondova, potpisati ugovor o članstvu te odrediti visinu i učestalost doprinosa. Većina fondova nema početnih naknada za ulazak, ali naplačuje godišnje troškove upravljanja, koji se kreću od 0,5% do 1,5% vrijednosti imovine.
Zanimljivost leži u činjenici da se pojedinac može istovremeno nalaziti u više fondova, ali državne potpore isplaćuju se isključivo za jedan fond – onaj u kojem su izvršene uplate. Ovo pravilo sprječava zloupotrebu sustava te osigurava da poticaji idu onima koji stvarno štede, a ne onima koji pokušavaju maksimizirati korist kroz multiple račune. U praksi, to znači da pametnije je koncentrirati štednju u jedan fond kako bi se ostvario maksimalni poticaj.
Prednosti i nedostaci dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
Kao i svaki financijski proizvod, dobrovoljni mirovinski fondovi imaju svoje jasne prednosti, ali i određene nedostatke koje potencijalni članovi trebaju uzeti u obzir. Glavna prednost leži u državnom poticaju koji efektivno povećava prinos na uložena sredstva – besplatni novac koji direktno povećava vašu ušteđevinu. Dodatno, dugoročno ulaganje obično donosi bolje prinose od tradicionalnih štednih računa, posebno u razdobljima niskih kamatinih stopa.
S druge strane, nedostaci uključuju troškove upravljanja koji smanjuju ukupni prinos, kao i tržišni rizik – vrijednost vašeg udjela može varirati ovisno o gospodarskim uvjetima. Također, sredstva su generalno vezana do mirovine, što znači da ranije podizanje može biti opterećeno visokim penjalima ili porezom. Za mlade ljude, ovo može biti značajan nedostatak ako im zatrebaju novac za hitne troškove tijekom radnog vijeka.
Usporedba s drugim zemljama EU
Hrvatska nije jedina zemlja koja potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju; slične sheme postoje u većini europskih država, ali se razlikuju po visini poticaja i uvjetima. Na primjer, u Češkoj država doprinosi do 30% od uplaćenog iznosa, ali s nižim godišnjim maksimumom, dok u Njemačkoj postoji sustav poreznih olakšica umjesto direktnih poticaja. Prema podacima OECD-a iz 2023., Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice po iznosima poticaja, što je solidan položaj s obzirom na veličinu ekonomije.
Ono što izdvaja hrvatski sustav je njegova jednostavnost i pristupačnost – sve što trebate je odabrati fond i početi štediti, bez kompliciranih administrativnih prepreka. U usporedbi s nekim zapadnoeuropskim zemljama gdje su procedure složenije, ovo predstavlja značajnu prednost za prosječnog građanina.
Zaključak: Isplati li se uć u dobrovoljni mirovinski fond?
Na temelju analize podataka i trendova, može se zaključiti da sudjelovanje u dobrovoljnom mirovinskom fondu predstavlja vrijednu priliku za građane Hrvatske koji žele osigurati dodatnu financijsku sigurnost u mirovini. Državni poticaji čine ovu opciju posebno atraktivnom, nudeći besplatan povrat na ulog koji rijetko koji drugi oblik štednje može ponuditi. Iako postoje određeni rizici i troškovi, dugoročno gledano, diversificirani pristup ulaganju obično donosi pozitivne rezultate.
Za one koji tek razmišljaju o pristupanju, ključni savjet je da započnu što ranije kako bi maksimizirali učinak složenih kamata te da pažljivo odaberu fond s transparentnim troškovima i dobrom povijesti prinosa. S obzirom na demografske trendove i izazove u sustavu obveznih mirovina, dobrovoljna štednja postaje sve važnija komponenta osobne financijske strategije.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koliko novca mogu dobiti kroz državne poticaje?
Država isplaćuje 15% od ukupno uplaćenog iznosa, do godišnjeg maksimuma od 663,61 eura po članu. To znači da maksimalni poticaj iznosi 99,54 eura godišnje.
Mogu li biti član više fondova istovremeno?
Da, možete biti član više fondova, ali državne potpore isplaćuju se samo za jedan fond – onaj u kojem ste izvršili uplate.
Kada ću moći podići novac iz fonda?
Sredstva se obično mogu podići nakon navršene 50. godine života i ispunjenja uvjeta za mirovinu, iako postoje i iznimke za specifične životne situacije.
Postoje li rizici povezani s ovim vrstom štednje?
Da, vrijednost vašeg udjela ovisi o tržišnim uvjetima, tako da može varirati. Međutim, dugoročno ulaganje obično smanjuje ovaj rizik.
Kako odabrati najbolji fond za mene?
Pregledajte povijest prinosa, troškove upravljanja i investicijsku strategiju različitih fondova. Često je korisno konzultirati financijskog savjetnika kako biste pronašli opciju koja odgovara vašim ciljevima.
Za više informacija o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i aktualnim poticajima, posjetite službenu stranicu Ministarstva financija Republike Hrvatske ili se obratite ovlaštenim mirovinskim društvima.
Leave a Comment