Državni inspektorat, kao ključni regulator u zaštiti zdravlja potrošača, ove je godine aktivno sudjelovao u uklanjanju potencijalno opasnih proizvoda s hrvatskog tržišta. Do početka prosinca, unutar europskog Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), povučeno je ukupno 87 proizvoda, što je otprilike sličan broj kao i prošle godine. Ovaj podatak, objavljen od strane Državnog inspektorata, naglašava važnost kontinuiranog nadzora i brzog reagiranja na potencijalne zdravstvene rizike koje hrana i hrana za životinje mogu predstavljati.
Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, poznatiji kao RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed), predstavlja temeljni alat službenih kontrola u Europskoj uniji, a time i u Hrvatskoj. Njegova uloga nije samo u identificiranju problema, već i u osiguravanju brze razmjene informacija između nadležnih tijela. Zahvaljujući ovom sustavu, veterinarska, sanitarna, poljoprivredna i fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata, zajedno s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH), mogu promptno reagirati. Cilj je jasan: zaštititi potrošače od konzumacije nesigurne hrane i spriječiti širenje potencijalno opasnih tvari ili mikroorganizama. RASFF se aktivira čim se utvrdi bilo kakva opasnost vezana uz hranu, hranu za životinje ili materijale koji dolaze u kontakt s hranom, čime se osigurava da problem bude riješen na izvoru, prije nego što nanese štetu većem broju ljudi.
Ključne opasnosti: Što se krije u povučenim proizvodima?
Analiza povučenih proizvoda ove godine otkriva tri glavna uzročnika problema: prisutnost bakterije salmonele, neoznačeni alergeni i povišene razine pesticida. Iako su zabilježeni i drugi razlozi, poput teških metala ili mikotoksina, upravo su ove tri kategorije dominirale popisom neispravnih artikala.
Salmonella: Nepozvani gost u brojnim proizvodima
Bez sumnje, najčešći razlog povlačenja proizvoda u 2023. godini bila je salmonela. Ukupno dvanaest proizvoda uklonjeno je s polica zbog utvrđenog prisustva ove opasne bakterije koja izaziva zaraznu bolest crijeva, poznatu kao salmoneloza. Simptomi salmoneloze mogu varirati od blagih probavnih smetnji do ozbiljnih komplikacija, a posebno su opasni za djecu, starije osobe i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.
Najčešće je salmonela pronađena u konzumnim jajima. Ova situacija posebno zabrinjava s obzirom na široku upotrebu jaja u prehrani. No, problem se nije ograničio samo na jaja. Bakterija je otkrivena i u drugim, često iznenađujućim proizvodima:
Pršut: Konzumacija nepropisno obrađenog mesa poput pršuta može dovesti do ozbiljnih infekcija.
Pasta od sezama i humus: Ovi popularni namazi, često konzumirani kao zdrava alternativa, pokazali su se kao potencijalni izvor zaraze.
Sjemenke indijskog trputca: Iako se radi o zdravstvenoj namirnici, i one mogu biti kontaminirane.
Veganska čokolada: Čak i proizvodi namijenjeni specifičnim dijetama nisu bili imuni na problem.
Kurkuma u prahu: Ovaj začin, poznat po svojim ljekovitim svojstvima, bio je kontaminiran salmonelom.
Krmna smjesa za piliće: Kontaminacija hrane za životinje predstavlja dvostruki rizik – za same životinje i za ljude koji konzumiraju proizvode životinjskog podrijetla.
Smrznuti otkošteni pileći bataci i zabatci: Posljednji zabilježeni slučaj početkom prosinca jasno ukazuje da problem i dalje postoji, čak i u industrijski obrađenim proizvodima.
Otkrivanje salmonele u tako raznolikom spektru proizvoda naglašava potrebu za strogom kontrolom cijelog lanca proizvodnje, od sirovina do finalnog proizvoda.
Alergeni: Skrivena opasnost na deklaracijama
Devet proizvoda opozvano je zbog prisustva alergena čije navođenje na deklaraciji nije bilo adekvatno. U većini slučajeva radilo se o soji, ali problem neoznačenih alergena može se odnositi i na druge tvari koje kod osjetljivih osoba mogu izazvati teške alergijske reakcije, uključujući anafilaktički šok. Popis proizvoda u kojima je utvrđeno prisustvo neoznačenih alergena uključuje:
Čokoladna jaja: Čest proizvod u vrijeme blagdana, gdje se skriveni alergeni mogu naći u raznim komponentama.
Sir: Proizvodi od mlijeka često sadrže skrivene sastojke.
Umaci: Različiti umaci mogu sadržavati brojne alergene.
Pureći parizer i sendviči sa sirom: Prerađeni mesni proizvodi i gotovi obroci često su potencijalni izvor problema s deklaracijom alergena.
Nedovoljno jasno deklariranje alergena predstavlja ozbiljan rizik za potrošače koji moraju pažljivo pratiti svoju prehranu zbog zdravstvenih razloga. Ovaj problem naglašava važnost transparentnosti u označavanju i odgovornosti proizvođača.
Pesticidi: Kemijska prijetnja u hrani
Utvrđeno prisustvo pesticida dovelo je do povlačenja osam proizvoda. Posebno zabrinjava činjenica da se pet od ovih slučajeva odnosilo na baklaver u različitim trgovačkim lancima. Baklave su popularan slatki desert, a njihova kontaminacija pesticidima ukazuje na potencijalne probleme s kvalitetom sastojaka koji se koriste u njihovoj pripremi ili s načinom skladištenja. Osim baklava, povišene razine pesticida pronađene su i u:
Smrznuti češnjak: Iako se češnjak obično smatra zdravim, kontaminacija pesticidima može biti problem.
Klinčići: Ovaj aromatični začin također je bio predmet kontrole.
Liči u sirupu: Konzervirano voće također može biti podložno kontaminaciji.
Pesticidi, čak i u niskim koncentracijama, mogu dugoročno štetiti zdravlju, utječući na živčani sustav, reproduktivno zdravlje i povećavajući rizik od određenih bolesti. Stoga je otkrivanje njihovog prisustva u hrani iznimno važno.
Ostali rizici: Teški metali, plastika i mikotoksini
Iako manje zastupljeni, ostali rizici također su doveli do povlačenja proizvoda. Sedam slučajeva odnosilo se na prisustvo teških metala poput olova, kadmija i bakra. Zanimljivo je da se u tim slučajevima uglavnom radilo o materijalima koji dolaze u dodir s hranom, poput čaša i šalica. To sugerira da problem nije samo u samoj hrani, već i u ambalaži ili posuđu koje može ispuštati štetne tvari u namirnice.
Po nekoliko slučajeva opoziva zabilježeno je zbog povećanih količina glutena (za osobe intolerantne na gluten), mineralnih ulja, sulfita, kao i zbog prisustva komadića plastike ili metala u hrani, što predstavlja fizičku opasnost. Također, zabilježeno je i prisustvo mikotoksina, štetnih tvari koje proizvode plijesni, a koje se mogu razviti u hrani tijekom skladištenja.
Po jedan slučaj opoziva dogodio se zbog pogrešnog označavanja i nepripremanja u odobrenom objektu, što ukazuje na administrativne i proceduralne propuste u proizvodnji.
Pozitivne vijesti: Nema više opasnih mlinaca za sol
Važna promjena u odnosu na prethodne godine jest potpuni izostanak slučajeva povlačenja jednokratnih kuhinjskih mlinaca za sol. Prošle godine zabilježeno je čak jedanaest takvih slučajeva, gdje se iz mehanizma za mljevenje trusio komadići plastike izravno u hranu. Ovaj primjer pokazuje da sustav nadzora i povratne informacije, uključujući i reakcije potrošača i medija, može dovesti do pozitivnih promjena i uklanjanja dugogodišnjih problema s određenim proizvodima. Ovaj napredak je značajan jer su mlinci za sol bili široko rasprostranjeni te su predstavljali svakodnevni rizik za brojne obitelji.
Statistika i trendovi: Što nam govori brojka od 87?
Brojka od 87 povučenih proizvoda ove godine ukazuje na stabilan nivo opasnosti u usporedbi s prošlom godinom. To može biti posljedica nekoliko faktora:
Pojačana budnost inspekcija: Državni inspektorat i povezane agencije možda su pojačali nadzor i testiranje.
Veća osviještenost proizvođača: Neki proizvođači su možda postali svjesniji potencijalnih problema i pojačali vlastite kontrole kvalitete.
Povećana transparentnost RASFF sustava: Brža i učinkovitija razmjena informacija unutar EU omogućuje brže identifikaciju i povlačenje problematičnih proizvoda.
Promjene u prehrani i potražnji: Neke nove namirnice ili trendovi u prehrani mogu donijeti i nove, nepredviđene rizike.
Prednosti:
Zaštita javnog zdravlja: Glavna i najvažnija prednost je sprječavanje bolesti i trovanja hranom.
Povećanje povjerenja potrošača: Kada potrošači znaju da postoji sustav koji ih štiti, to povećava njihovo povjerenje u prehrambene proizvode.
Poticanje odgovornosti proizvođača: Svijest o mogućnosti povlačenja proizvoda i potencijalnim sankcijama potiče proizvođače na ulaganje u kvalitetu i sigurnost.
Unaprjeđenje standarda: Povlačenje proizvoda često dovodi do promjena u proizvodnim procesima i boljih kontrolnih mehanizama.
Nedostaci/Izazovi:
Financijski gubici za proizvođače: Povlačenje proizvoda znači značajne financijske gubitke, a ponekad i propast manjih proizvođača.
Nemogućnost potpunog uklanjanja rizika: Unatoč svim kontrolama, nemoguće je jamčiti 100% sigurnost svih proizvoda.
Kašnjenje u reakciji: Ponekad može proći određeno vrijeme od trenutka kada proizvod postane opasan do trenutka kada se to otkrije i povuče.
Troškovi sustava nadzora: Održavanje učinkovitog sustava kontrole i brzog uzbunjivanja zahtijeva značajna financijska sredstva.
Budućnost i preporuke: Što možemo učiniti?
Iako je Državni inspektorat odradio značajan posao, važna je uloga i samih potrošača.
Pažljivo čitajte deklaracije: Obratite pažnju na sastojke, posebno na alergene.
Pratite obavijesti o povlačenju proizvoda: Informirajte se putem službenih stranica Državnog inspektorata i medija.
Prijavite sumnjive proizvode: Ako primijetite nešto neobično u hrani ili sumnjate na neispravnost, prijavite to Državnom inspektoratu. Vaša prijava može pomoći u sprječavanju širenja problema.
Pravilno skladištenje hrane: Slijedite upute za skladištenje kako biste spriječili razvoj bakterija i plijesni.
Brojke o povučenim proizvodima ove godine potvrđuju da je sigurnost hrane kontinuirani proces koji zahtijeva suradnju svih sudionika – od proizvođača i inspekcijskih službi do samih potrošača. Iako su salmonela, alergeni i pesticidi i dalje glavne prijetnje, pozitivni pomaci, poput nestanka problematičnih mlinaca za sol, daju nadu da se sustav poboljšava. Nastavak ulaganja u inspekcijske službe, edukaciju potrošača i poticanje odgovornosti proizvođača ključni su za osiguravanje sigurne hrane na našim stolovima.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Što je RASFF sustav i kako funkcionira?
RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed) je sustav Europske unije koji omogućuje brzu razmjenu informacija između država članica i Europske komisije o opasnostima koje se odnose na hranu i hranu za životinje. Kada jedna država članica identificira opasan proizvod, sustav obavještava sve ostale države kako bi se proizvod mogao povući s tržišta ili spriječiti njegov ulazak.
2. Kako mogu saznati koji su proizvodi povučeni s tržišta?
Državni inspektorat redovito objavljuje obavijesti o povučenim proizvodima na svojoj službenoj web stranici. Također, ove informacije često prenose i mediji. Preporučuje se redovito provjeravati službene kanale informiranja.
3. Što ako sam kupio/la proizvod koji je kasnije povučen?
Ako ste kupili proizvod koji je naknadno povučen s tržišta, preporučuje se da ga ne konzumirate. U većini slučajeva možete ga vratiti u trgovinu u kojoj ste ga kupili i dobiti povrat novca. Detaljnije upute obično se nalaze u obavijestima o povlačenju proizvoda.
4. Koji su najčešći uzroci povlačenja proizvoda iz trgovina?
Najčešći uzroci povlačenja proizvoda su: prisutnost patogenih bakterija (poput salmonele), neoznačeni alergeni, povišene razine pesticida ili drugih kemikalija, te fizičke opasnosti poput komadića plastike ili metala.
5. Koliko često se provode inspekcije u trgovinama i proizvodnim pogonima?
Državni inspektorat provodi redovite i nenajavljene inspekcije u maloprodajnim objektima te u proizvodnim pogonima. Učestalost inspekcija ovisi o vrsti proizvoda, potencijalnom riziku i prethodnim rezultatima kontrole.
6. Kako mogu prijaviti sumnjivi proizvod?
Sumnjive proizvode ili nepravilnosti u prodaji možete prijaviti Državnom inspektoratu putem njihove web stranice, telefona ili osobno u nadležnoj ispostavi. Vaša prijava je važna za učinkovit nadzor i zaštitu zdravlja svih potrošača.
Leave a Comment