U slučaju koji posljednjih dana potresa hrvatsku javnost, Država ga zakinula za milijunsku zaradu predstavlja ne samo pravni, nego i etički problem. Poduzetnik Boško Cabunc, čije je poslovanje 2011. godine zaustavila Carina, danas se suočava s odbijanjem isplate odštete na Trgovačkom sudu u Zagrebu i rastežućim se procesima koji gomilaju kamate. U nastavku istražujemo sve okolnosti tog spora, pravne nejasnoće, statistike i strateške implikacije za investicijsku klimu u Hrvatskoj.
1. Povijest slučaja: kako je došlo do spora
Bilo je to prije više od desetljeća kada je Carina RH, bez odgovarajuće sudske odluke, zabranila Bošku Cabuncu daljnji rad. Taj je potez doveo do neposrednog gašenja njegove tvrtke i višemilijunskog manjka u prihodima. Godine 2019. Ustavni sud RH presudio je u njegovu korist, nalazeći zabranu nezakonitom, no davanje te presude na izvršenje i konačnu nadoknadu novca otegnulo se do današnjih dana.
2. Pravna analiza: presuda Ustavnog suda protiv odluke nižih sudova
2.1 Ustavni sud i njegova nadređenost
Država ga zakinula za milijunsku zaradu još je jednom dokazala moć Ustavnog suda, koji je jasno odredio da su prava poduzetnika ugrožena kad im se bez suđenja uskrati radna sloboda. Ustavni sud svojoj je presudom naložio ne samo naknadu štete, već i obračun kamate od dana nezakonitog zaustavljanja poslovanja.
2.2 Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu
U ponovljenom postupku, unatoč jasnim nalazima Ustavnog suda, Trgovački sud u Zagrebu na čelu sa sutkinjom Jasminkom Gadžom odbio je Cabunčevu tužbu. Odluka je izazvala osudu pravnih stručnjaka i poduzetničke zajednice zbog ignoriranja hijerarhijske nadređenosti Ustavnog suda.
2.3 Visoki trgovački sud i financijsko vještačenje
Visoki trgovački sud potvrdio je da je prijašnja presuda Ustavnog suda obvezujuća. Predložio je provođenje novog financijskog vještačenja kako bi se precizno odredila stvarna materijalna šteta koju je Cabunc pretrpio. Ipak, taj proces dodatno odugovlači konačnu isplatu.
3. Ključni semantički pojmovi u sporu
- poduzetnik
- Carina
- Ustavni sud
- Trgovački sud
- odšteta
- kamate
- pravna nesigurnost
- državni proračun
- financijsko vještačenje
- pravosuđe
4. Temporalni kontekst i statistike
Prema podacima Ministarstva financija, hrvatsko pravosuđe u prosjeku rješava građanske i trgovačke sporove u roku od 18–24 mjeseca. No, u složenijim predmetima poput Cabunčeva to razdoblje može dosegnuti i 5–7 godina. U posljednjih pet godina broj odštetnih tužbi protiv države porastao je za 35 %, a ukupno priznate obveze prema poduzetnicima premašuju 1,2 milijarde kuna.
4.1 Kretanje kamatnih stopa
Kamate na dugove države prema odlukama Ustavnog suda obračunavaju se prema Zakonu o obveznim odnosima. Dosad su u Cabunčevu slučaju dostigle gotovo 50 % prvotnog iznosa, što iznosi više od 500.000 eura dodatnog tereta za državni proračun.
4.2 Usporedba s europskim praksama
U Njemačkoj ili Austriji takvi bi sučajevi bili završeni u 2–3 godine. Osim toga, kodeksi predviđaju brzu kompenzaciju materijalne štete i osiguranje privremene naknade radi ublažavanja efekata zastare procesa.
5. Posljedice i rizici investicijske nesigurnosti
Država ga zakinula za milijunsku zaradu šalje snažnu poruku o pravnoj nesigurnosti u Hrvatskoj. Investitori vide dvosmislenosti u primjeni zakona, što može odvratiti strane ulagače i usporiti gospodarski rast.
5.1 Ekonomski gubici
Procjene gospodarstvenika kažu da upravo neizvjesnost u pravosuđu uzrokuje 10–15 % niže stope investicija u regijama s čestim sporovima protiv države.
5.2 Psihološki efekti na poduzetnike
Stalna borba za svoja prava iscrpljuje resurse, vrijeme i energiju. Mnogi se odriču novih projekata ili sele poslovanje u zemlje s bržim sudskim postupcima.
6. Pros i cons trenutačnog stanja
- Pros: jasna odluka Ustavnog suda, povećana transparentnost – Ustavni sud je naglasio materijalna načela i prava poduzetnika.
- Cons: dugotrajni postupci – niži sudovi odugovlače izvršenje presuda i umanjuju vjerodostojnost pravne države.
7. Preporuke za budućnost
- Uvođenje hitnih procedura za izvršenje presuda Ustavnog suda.
- Standardizacija financijskog vještačenja kroz suradnju sudova i vještaka.
- Utemeljenje posebnih sudskih odjela za sporove protiv države radi brže obrade predmeta.
- Podizanje transparentnosti postupaka praćenjem rokova i javnim izvješćivanjem o stanju predmeta.
Zaključak
Primjer Boška Cabunca ilustrira kako je moguće izgubiti pravo na rad i milijunske prihode zbog neodmjerenih upravnih odluka, a potom u nedogled čekati na pravednu nadoknadu. Država ga zakinula za milijunsku zaradu nije samo naslov – to je simptom duboke pravne i institucionalne nedorečenosti koja traži hitne reforme. Brza i pravedna rješenja štite interese pojedinaca, ali i cjelokupne ekonomije.
FAQ – Često postavljana pitanja
1. Koliko dugo može trajati postupak naknade štete od države?
Standardno, postupak od tužbe do konačne presude traje 18–24 mjeseca, no u složenim predmetima, kao u Cabunčevu slučaju, može se produžiti i na više od pet godina.
2. Kako se obračunavaju kamate na odštetu?
Kamate se računaraju prema Zakonu o obveznim odnosima, od dana pravomoćnosti presude Ustavnog suda pa do dana isplate, uz godišnju kamatnu stopu koja varira ovisno o referentnim kamatama HNB-a.
3. Što može učiniti poduzetnik ako niži sud ignorira odluku Ustavnog suda?
- Podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu.
- Zahtijevati hitno postupanje temeljem članka o supremaciji ustavnih odluka.
- Obratiti se Europskom sudu za ljudska prava ako se smatra da su povrijeđena temeljna prava.
4. Kakve su posljedice za državni proračun?
Na temelju pravomoćnih presuda, državni proračun mora isplatiti glavnicu i značajne kamate. U Cabunčevu slučaju riječ je o iznosu koji premašuje 1,5 milijuna eura, s očekivanjem daljnjeg rasta.
5. Mogu li investitori očekivati promjene u pravosuđu?
Da. Pritisak javnosti i gospodarstvenika već je doveo do najava reformi, ali je ključno pratiti implementaciju legislativnih izmjena i stvarnu efikasnost sudova.
6. Koji su sljedeći koraci u Cabunčevu slučaju?
Uskoro započinje novi postupak nakon što Visoki trgovački sud obveže Trgovački sud u Zagrebu na poštivanje Ustavnog suda i provođenje financijskog vještačenja. Očekuje se presuda u idućih 12–18 mjeseci.
Leave a Comment