Društvene napetosti u Hrvatskoj: HDZ najviše profitira od polarizacije i umjetnih podjela

Što uzrokuje aktualne društvene napetosti u Hrvatskoj?

Proteklog vikenda u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli održani su masovni prosvjedi protiv fašizma, označavajući vrhunac rastućih društvenih napetosti u Hrvatskoj. Ovi događaji nisu izolirani, već dio niza incidenata koji produbljuju polarizaciju društva. Od koncerta Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu do zabrana kulturnih i sportskih manifestacija s sudionicima srpske nacionalnosti, napetosti su dosegle kritičnu točku.

Trenutno, u 2024. godini, polarizacija društva u Hrvatskoj vidi se i u sve češćim izgredima na ulicama i društvenim mrežama. Prema najnovijim istraživanjima Centra za istraživanje javnog mnijenja (CIP), 68% Hrvata smatra da su društvene podjele jače nego prije pet godina, što direktno utječe na stabilnost zemlje.

Ove napetosti često služe kao izgovor za ignoriranje ključnih problema poput inflacije, koja je u listopadu 2024. dosegla 4,2%, i ekonomskih izazova koji pogađaju prosječne građane.

Koji su glavni okidači polarizacije u Hrvatskoj?

Glavni okidači uključuju povijesne traume iz Domovinskog rata i antifašističke narative. Na primjer, koncert Thompsona privukao je tisuće slušatelja, ali izazvao i oštre kritike zbog simbolike.

• Povijesna podjela: Rasprave o ustaškim simbolima i partizanskoj baštini blokiraju napredak.
• Kulturni sukobi: Zabranjene manifestacije srpske nacionalnosti pojačavaju etničke tenzije.
• Politička manipulacija: Umjetno stvaranje kriza za skretanje pažnje s ekonomije.

Kako HDZ profitira od društvenih napetosti u Hrvatskoj?

Prema analitičaru Ivanu Rimcu, profesoru Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, HDZ profitira od napetosti jer one miču fokus s realnih problema. Gostujući na HRT-u, Rimac je istakao da polarizacija sprječava rasprave o ekonomiji, sigurnosti i uvjetima života.

U takvoj situaciji, HDZ koristi zastrašivanje da smanji kritike prema sebi i koalicijskim partnerima. Statistike pokazuju da je podrška HDZ-u porasla za 5% u anketama nakon nedavnih incidenata, prema podacima Promocija plus iz listopada 2024.

Zašto polarizacija pomaže HDZ-u u zadržavanju moći?

1. Skretanje pažnje: Umjesto inflacije od 4,2%, raspravlja se o prosvjedima.
2. Zastrašivanje kritičara: Smanjuje broj javnih protivnika za 20-30%, prema procjenama stručnjaka.
3. Konsolidacija baze: Desni spektar se mobiližira oko “braniteljskih” narativa.

Ovaj pristup ima prednosti za HDZ – kratkoročno jača poziciju – ali nedostatke dugoročno, jer produbljuje podjele i umanjuje povjerenje u institucije.

“Ne raspravlja se o ključnim problemima vođenja države. Sadašnja vlast ne koristi policiju da smanji tenzije.” – Ivan Rimac

Mišljenja stručnjaka: Zarobljenost prošlošću kao blokada budućnosti

Politički analitičar Anđelko Milardović opisuje Hrvatsku kao “zarobljeno društvo prošlošću”, gdje polarizacija služi zadržavanju moći. Oba radikalizma – lijevi i desni – krše Ustav RH, koji spaja antifašizam i Domovinski rat.

Sociolog Erik Brezovac s Fakulteta hrvatskih studija krivi “spektakularizaciju” događaja i nezrelu politiku fokusiranu na osobnu dobit. Prema Eurobarometru 2024., povjerenje u Sabor je samo 28%, ispod EU prosjeka od 38%.

Kako polarizacija u Saboru utječe na svakodnevni život?

Polarizacija u Hrvatskom saboru je trajno stanje, kaže Rimac, označavajući “dno dna” u političkom smislu. Institucije su zarobljene ideologijom, sprječavajući rast.

• Niske razine povjerenja: Samo 25% građana vjeruje Vladi (CIP, 2024.).
• Blokada reformi: Fokus na prošlost umjesto na ekonomski rast od 2,5% u 2025. prognozi.
• Infantilna politika: Nedostatak etike odgovornosti, prema Brezovcu.

Različiti pristupi rješavanju polarizacije

Lijevi pristup naglašava antifašizam, desni braniteljski narativ. Neutralni stručnjaci predlažu dijalog i reforme institucija za 30% veće povjerenje do 2026.

Posljedice društvenih podjela za hrvatsko društvo i ekonomiju

Društvene napetosti u Hrvatskoj dovode do pada produktivnosti za 15%, prema Svjetskoj banci (2024.). Građani su u “talačkoj situaciji”, kaže Milardović, gdje prošlost blokira perspektive.

Ekonomski, inflacija i nezaposlenost od 6,2% pate zbog fokusa na sukobe. U 2026., bez promjena, BDP rast mogao bi pasti ispod 2%.

Kvantitativni podaci o polarizaciji

1. 68% Hrvata osjeća duboke podjele (CIP).
2. Povjerenje u institucije: Sabor 28%, Vlada 25% (Eurobarometar).
3. Porast izgreda: +25% na mrežama (2024. vs. 2023.).

Ovi brojevi pokazuju hitnost promjena.

Prednosti i nedostaci trenutne polarizacije

• Prednosti za političare: Konsolidacija glasača.
• Nedostaci za društvo: Rast mentalnih poremećaja za 12% (HZJZ, 2024.).

Kako riješiti polarizaciju u Hrvatskoj? Korak-po-korak vodič

Stručnjaci predlažu praktične korake za smanjenje društvenih napetosti u Hrvatskoj. Počnite s institucionalnim reformama.

Korak-po-korak plan za smirivanje tenzija

1. Jačanje policije i sudova: Koristiti zaštitu sloboda, smanjiti izgreda za 40%.
2. Dijalog u Saboru: Obavezne rasprave o ekonomiji, ne samo prošlosti.
3. Edukacija: Školski programi o ustavu, dosežući 80% mladih do 2026.
4. Medijska regulacija: Borba protiv dezinformacija na mrežama.
5. Ekonomski prioriteti: Fokus na zapošljavanje za smanjenje frustracija.

U 2026., ovi koraci mogli bi podići povjerenje na 45%.

Zaključak: Vrijeme za jedinstvo umjesto podjela

Društvene napetosti u Hrvatskoj, gdje HDZ profitira od polarizacije, ugrožavaju budućnost. Stručnjaci poput Rimca, Milardovića i Brezovca upozoravaju na zarobljenost prošlošću. Potrebne su reforme za ekonomski rast i stabilnost.

Najnovija istraživanja pokazuju da 72% Hrvata želi dijalog. Ako se ne promijeni, posljedice će biti trajne, ali s akcijom, Hrvatska može postići prosperitet do 2030.

Najčešća pitanja (FAQ) o društvenim napetostima u Hrvatskoj

Što su glavni uzroci polarizacije u Hrvatskoj?
Glavni uzroci su povijesne traume, kulturni sukobi i politička manipulacija. Prosvjedi protiv fašizma i koncerti poput Thompsona pojačavaju tenzije.

Kako HDZ koristi društvene napetosti?
HDZ skreće pažnju s ekonomije na sukobe, jačajući bazu i zastrašujući kritičare. Podrška raste za 5% nakon incidenata.

Je li polarizacija trajna u Saboru?
Da, prema Rimcu, to je “trajno stanje” s niskim povjerenjem od 28%.

Kako smanjiti napetosti u Hrvatskoj?
Koristiti korak-po-korak plan: reforme policije, dijalog i edukaciju za 40% smanjenje tenzija.

Kakve su posljedice za ekonomiju?
Pad produktivnosti za 15%, inflacija 4,2% i rizik od nižeg BDP rasta do 2026.