U slučaju nedavnog događaja sa časnom sestrom, Hrvatska je suočena s ozbiljnim izazovom širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama. HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, zaprimio je samo jednu prijavu od udruge Gong, upućenu platformi Meta i MUP-u, što otvara pitanje učinkovitosti mehanizama za borbu protiv dezinformacija. Ovaj incident naglašava kako virtualni svijet može imati stvarne posljedice, potičući raspravu o odgovornosti platformi, ulozi regulatora i potrebi za jačanjem digitalne pismenosti.
Dezinformacije na društvenim mrežama: Globalni izazov i lokalni odgovori
Širenje dezinformacija postalo je jedan od kĺjučnih problema u digitalnom dobu, s potencijalom da izazove društvene napetosti, potakne nasilje i naruši povjerenje u institucije. Europska komisija, prepoznajući ovu prijetnju, usvojila je Akt o digitalnim uslugama (DSA) s ciljem stvaranja sigurnijeg online okruženja. DSA predviđa jednostavne mehanizme za prijavu nezakonitog sadržaja, uključujući govor mržnje, štetne materijale za djecu i dezinformacije. No, primjena ovih pravila na nacionalnoj razini, kao u Hrvatskoj, otkriva razlike u kapacitetima i angažmanu.
U Hrvatskoj, HAKOM je imenovan koordinatorom za provođenje DSA-a u veljači 2023. godine, što je bio korak prema usklađivanju s europskim standardima. Međutim, nedavni slučaj lažnih vijesti o samoozljeđivanju časne sestre pokazao je ograničenja ovog sustava. Unatoč jasnim procedurama, HAKOM je primio samo jednu prijavu, što upućuje na nizak stupanj svijesti ili povjerenja javnosti u ove mehanizme. Ovo nije izolirani slučaj – slični trendovi primjećuju se i u drugim državama članicama EU, gdje građani često ne znaju kako ili kome prijaviti štetne sadržaje.
Statistički podaci potvrđuju ozbiljnost situacije. Prema istraživanju Eurostata iz 2023., oko 65% građana EU susrelo se s dezinformacijama u prethodnih godinu dana, a samo 30% ih je prijavilo relevantnim tijelima. U Hrvatskoj, ta brojka je još niža, što ukazuje na potrebu za edukacijom i promocijom dostupnih alata. Primjeri iz prakse, kao što su lažne vijesti tijekom COVID-19 pandemije ili predizbornih kampanja, pokazuju kako dezinformacije mogu brzo eskalirati, uzrokujući stvarne štete poput nasilja ili diskriminacije.
Uloga HAKOM-a u suzbijanju dezinformacija
HAKOM, kao koordinator, ima ograničene ovlasti kada je riječ o izravnom djelovanju protiv nezakonitog sadržaja. Njegova uloga uglavnom se sastoji od primanja prijava, usmjeravanja ih nadležnim tijelima i pružanja informacija javnosti. U slučaju prijave Gonga, HAKOM je postupio prema protokolu – prenio je upozorenje Meti i MUP-u, ali nema moć prisilnog uklanjanja sadržaja. Ovo ograničenje proizlazi iz DSA-a, koji daje primarnu odgovornost platformama, dok nacionalni koordinatori služe kao posrednici.
U praksi, to znači da HAKOM ovisi o suradnji s drugim institucijama, poput MUP-a, DORH-a, AZOP-a i Agencije za medije. Na primjer, ako prijava ukĺjučuje kaznena djela, MUP i DORH mogu pokrenuti istragu, dok AZOP nadzire zaštitu podataka. Međutim, u ovom slučaju, nijedno nadležno tijelo nije izdalo nalog za djelovanje, što ostavlja pitanje zašto mehanizmi nisu aktivirani. Ovakva situacija može dovesti do osjećaja nezaštićenosti među građanima i podrivanja povjerenja u državne institucije.
S druge strane, HAKOM ima pozitivnu ulogu u educiranju javnosti. Kroz svoju web stranicu i kampanje, agencija pruža smjernice o prepoznavanju dezinformacija i korištenju alata za prijavu. Na primjer, tijekom izbornih razdoblja, HAKOM je surađivao s nevladinim organizacijama na provjeri činjenica, što je pomoglo u smanjenju širenja lažnih vijesti. Ipak, potrebno je više resursa i jača promidžba kako bi se ove inicijative proširile na širu populaciju.
Primjeri dezinformacija i njihov utjecaj
Dezinformacije u slučaju časne sestre nisu bile samo bezazlene glasine – imale su stvarne posljedice. Na primjer, netočni navodi o napadu migranta doveli su do povećanog straha i netrpeljivosti prema izbjeglicama u lokalnoj zajednici. Ovo se uklapa u širi obrazac gdje lažne vijesti pogoršavaju društvene podjele, posebno u osjetljivim temama poput migracija, vjere ili zdravlja. U nekim slučajevima, kao što su prosvjedi potaknuti dezinformacijama, može doći i do fizičkog nasilja.
Drugi primjer uključuje dezinformacije tijekom prirodnih katastrofa, poput potresa u Hrvatskoj, gdje su lažne vijesti o nadolazećim aftershockovima izazvale paniku. Ovo pokazuje kako digitalni sadržaji mogu imati direktan utjecaj na javnu sigurnost. Usporedbe s drugim zemljama, poput Njemačke ili Francuske, gdje postoje specijalizirane jedinice za borbu protiv dezinformacija, naglašavaju da Hrvatska ima prostora za napredak u jačanju kapaciteta.
Prijava Gonga: Detalji i reakcije
Gong, kao udruga posvećena zaštiti ljudskih prava i demokratskim procesima, podnio je prijavu 3. prosinca 2023., dan nakon što je policija razjasnila da je riječ o samoozljeđivanju časne sestre, a ne napadu. U prijavi, Gong je ukazao na specifične objave na društvenim mrežama koje su širile dezinformacije, upozoravajući da bi to moglo dovesti do netrpeljivosti i nasilja. Iako nisu otkrili sve detalje, medijski izvori sugeriraju da su uključivale objave Velimira Bujanca, Marina Vlahovića i Ivana Pokupca.
Reakcija platforme Meta na prijavu nije bila javno objavljena, što je uobičajena praksa zbog zaštite privatnosti. Međutim, prema DSA-u, platforme su dužne odgovoriti na prijave u razumnom roku i poduzeti mjere ako se sadržaj smatra nezakonitim. U ovom slučaju, neke sporne objave i dalje su prisutne online, što pokazuje izazove u brzom djelovanju. Gong je istaknuo da je njihov cilj bio skrenuti pažnju na opasnosti dezinformacija, a ne samo ukloniti pojedinačne sadržaje.
Ova prijava dio je šireg trenda gdje nevladine organizacije preuzimaju aktivniju ulogu u nadzoru digitalnog prostora. Na primjer, tijekom predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, Gong je surađivao s medijima na fact-checking inicijativama, što je pomoglo u smanjenju utjecaja lažnih vijesti. Međutim, bez jače podrške državnih tijela, ove napore može biti teško održati na duge staze.
Uključenost pojedinaca i medija
U slučaju časne sestre, pojedinci poput Marina Vlahovića objavili su netočne informacije na Facebooku, tvrdeći da se oslanjaju na “neslužbene izvore”. Ovo ilustrira kako pojedinačni korisnici, čak i s malim brogan pratitelja, mogu pokrenuti lanac dezinformacija. Vlahovićev slučaj posebno je zanimljiv jer je on istraživački novinar, što nameće pitanje etičkih standarda u novinarstvu. Usporedbe s drugim incidentima, poput širenja lažnih vijesti o cjepivima, pokazuju da slični uzorci ponavljanja mogu imati dugoročne posljedice po javno zdravlje ili sigurnost.
Mediji poput slovenske NOVA24TV također su igrali ulogu, prenoseći lažne vijesti i nazivajući incident “terorističkim činom”. Ovo naglašava kako mediji izvan Hrvatske mogu utjecati na domaće rasprave, posebno u regiji gdje je jezična barijera niska. NOVA24TV, poznata po kontroverznim stavovima, koristila je ovaj “u službi istine” kako bi opravdala svoje objave, što je paradoks koji često prati dezinformacijske kampanje.
Zaključak: Potreba za jačanjem digitalne otpornosti
Slucaj dezinformacija o časnoj sestri služi kao alarmantni podsjetnik na ranjivost digitalnog društva. Iako HAKOM i Gong preduzimaju korake, postoji jasna potreba za jačanjem mehanizama za borbu protiv lažnih vijesti. To uključuje bolju edukaciju javnosti, jaču suradnju između institucija i platformi, te brže reakcije na prijave. Kao društvo, moramo prepoznati da dezinformacije nisu samo virtualni problem – one imaju stvarne, štetne posljedice koje zahtijevaju kolektivni odgovor.
U budućnosti, implementacija DSA-a trebala bi biti praćena većim angažmanom svih dionika, od građana do medija. Hrvatska može učiti od iskustava drugih zemalja EU kako bi izgradila otporniji digitalni ekosustav. Konačno, svaki pojedinac može doprinijeti kroz kritičko promišljanje i odgovorno dijeljenje informacija, jer borba protiv dezinformacija započinje na individualnoj razini.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je DSA (Akt o digitalnim uslugama) i kako se primjenjuje u Hrvatskoj?
DSA je europska uredba usvojena 2022. godine s ciljem stvaranja sigurnijeg online okruženja. U Hrvatskoj, HAKOM je imenovan nacionalnim koordinatorom 2023. godine i zadužen je za primanje prijava o nezakonitom sadržaju, usmjeravanje nadležnim tijelima i educiranje javnosti. Međutim, HAKOM nema ovlasti za izravno uklanjanje sadržaja – to je odgovornost platformi poput Meta ili nadležnih tijela kao što su MUP i DORH.
Kako građani mogu prijaviti dezinformacije na društvenim mrežama?
Građani mogu koristiti alate za prijavu dostupne na platformama (npr., opcija “Prijavi” na Facebooku ili X-u) ili se obratiti HAKOM-u putem njihove službene stranice. Preporuča se priložiti dokaze, kao što su screenshotovi ili linkovi, kako bi se olakšao postupak. Ako dezinformacije uključuju kaznena djela, treba kontaktirati MUP ili DORH izravno.
Koje su posljedice širenja dezinformacija?
Posljedice mogu varirati od društvenih napetosti i netrpeljivosti do fizičkog nasilja ili ekonomske štete. Na primjer, lažne vijesti tijekom pandemije doveli su do odbijanja cjepiva, što je ugrozilo javno zdravlje. U ekstremnim slučajevima, dezinformacije mogu potaknuti kaznena djela, poput uznemiravanja ili prijetnji.
Zašto je HAKOM primio samo jednu prijavu u ovom slučaju?
Nizak broj prijava može biti posljedica nedovoljne svijesti javnosti o mehanizminia za prijavu, nepovjerenja u institucije ili činjenice da mnogi korisnici ne prepoznaju dezinformacije kao ozbiljan problem. Edukacijske kampanje i jača promidžba mogli bi poboljšati ovu situaciju.
Kako platforme poput Meta reagiraju na prijave dezinformacija?
Platforme su prema DSA-u dužne provjeriti prijave u razumnom roku i ukloniti sadržaj ako je nezakonit. Međutim, postupci mogu varirati ovisno o politici platforme i težini slučaja. U praksi, neke prijave mogu biti odbačene ako se smatraju subjektivnim ili ako nedostaju dokazi.
Može li se dezinformacijama u potpunosti spriječiti?
Potpuno sprječavanje dezinformacija je teško zbog brzine širenja i globalne prirode interneta. Međutim, kroz kombinaciju regulatornih mjera, tehnoloških alata (poput AI za detekciju lažnih vijesti) i edukacije, može se značajno smanjiti njihov utjecaj. Ključno je graditi društvenu otpornost kroz kritičko mišljenje i medijsku pismenost.
Leave a Comment