Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu bacilo je svjetlo na sumnjive financijske malverzacije koje su rezultirale značajnom štetom za jednu hrvatsku tvrtku. U središtu priče nalaze se dvojica austrijskih državljana, 47-godišnjak i 58-godišnjak, protiv kojih je pokrenuta istraga zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Prema priopćenju DORH-a, ukupna šteta nanesena oštećenoj tvrtki iz Brodsko-posavske županije iznosi vrtoglavih 142.000 eura. Ovaj slučaj ponovno otvara raspravu o sigurnosti financijskih transakcija, važnosti interne kontrole i dugoročnim posljedicama nepoštenog gospodarskog djelovanja na domaće tržište.
Detaljni pregled istrage i počinitelja
Istražne radnje usmjerene su na dva austrijska državljana, čiji identiteti, sukladno zakonskim procedurama u fazi istrage, nisu u potpunosti objavljeni, ali su njihove uloge i dobne skupine precizirane.
Prvoosumnjičeni: Ključna uloga unutar tvrtke
Četrdesetsedmogodišnji austrijski državljanin, rođen 1978. godine, smatra se ključnom figurom u cijelom lancu sumnjivih transakcija. Njegova uloga kao odgovorne osobe u oštećenoj slavonskobrodskoj tvrtki pružila mu je ovlasti i pristup potreban za izvršenje zamišljenih djela. Istražitelji sumnjaju da je on, tijekom 2022. i 2023. godine, kontinuirano djelovao na štetu imovinskih interesa tvrtke koju je predstavljao. Njegove odluke i nalozi, prema tvrdnjama tužiteljstva, nisu bili temeljeni na legitimnim poslovnim interesima, već su bili usmjereni isključivo na pribavljanje koristi drugim subjektima, u ovom slučaju tvrtki svog sunarodnjaka.
Vremenski okvir djelovanja: Konkretno, sumnja se da je djelovao tijekom cijele kalendarske 2022. i prvog dijela 2023. godine. Ovo dugotrajno razdoblje ukazuje na plansku i sustavnu prirodu kaznenog djela, a ne na izolirani incident.
Osobni interes vs. interes tvrtke: Postavlja se pitanje je li 47-godišnjak djelovao iz osobne koristi ili je bio pod utjecajem trećih osoba, što dovodi do drugog osumnjičenika.
Drugoosumnjičeni: Poticanje i korist od prijevara
Pedestetosmogodišnji austrijski državljanin, rođen 1967. godine, identificiran je kao direktor druge tvrtke, također austrijske. Njegova uloga u ovom slučaju, prema navodima DORH-a, bila je poticajna. Sumnja se da je on inicirao, poticao i naložio svom sunarodnjaku, odgovornoj osobi u hrvatskoj tvrtki, da izvrši novčane transfere koji nemaju ekonomsko opravdanje. Cilj ovih transakcija bio je usmjeriti značajna financijska sredstva prema tvrtki koju je on vodio, čime bi sebi, kao direktoru te tvrtke, osigurao protupravnu materijalnu korist.
Međunarodna dimenzija: Ovaj slučaj naglašava rizik od prekograničnih financijskih prijevara, gdje se počinitelji mogu nalaziti u drugoj državi, što komplicira istragu i naplatu štete.
Veza između osumnjičenika: Istraga će vjerojatno nastojati utvrditi prirodu odnosa između dvojice Austrijanaca – jesu li poslovni partneri, prijatelji ili su imali neki drugi oblik suradnje koji ih je doveo do ovakvih radnji.
Sumnjive transakcije bez pokrića: Detalji o financijskim prebacivanjima
Srž optužbi leži u činjenici da je 47-godišnjak, koristeći svoj položaj, odobrio tri odvojena transfera novca s računa oštećene hrvatske tvrtke na račun tvrtke u vlasništvu drugog osumnjičenika. Ukupan iznos tih transfera dosegao je 142.000 eura. Ključni element koji tužiteljstvo naglašava jest da za ove isplate nije postojala nikakva valjana pravna osnova.
Što znači “bez valjane pravne osnove”?
Ovo se odnosi na situaciju u kojoj ne postoji ugovor, faktura, predračun ili bilo koji drugi pravni dokument koji bi opravdao prijenos novca. Drugim riječima, sredstva su jednostavno prebačena bez stvarne poslovne transakcije koja bi to nalagala. Mogući scenariji uključuju:
Fiktivni ugovori: Potpisivanje lažnih ugovora o isporuci robe ili usluga koje nikada nisu izvršene.
Preplaćivanje usluga: Dogovaranje fiktivnih usluga po napuhanim cijenama.
Istrani izvlačenje novca: Direktno prebacivanje sredstava bez ikakvog pokušaja prikrivanja temeljem stvarne poslovne aktivnosti.
Krivotvorenje dokumentacije: Izrada lažnih faktura ili narudžbenica kako bi se prikrio trag novca.
Istražitelji sumnjaju da su obojica osumnjičenika bili svjesni nedostatka pravne osnove za ove transakcije, što ih izravno povezuje s namjerom počinjenja kaznenog djela.
Posljedice za oštećenu tvrtku
Gubitak od 142.000 eura može imati katastrofalne posljedice za mnoge tvrtke, pogotovo one srednje veličine ili one koje tek započinju svoj poslovni put. Moguće posljedice uključuju:
Likvidnostni problemi: Nedostatak obrtnih sredstava za pokrivanje tekućih troškova, isplatu plaća, dobavljača.
Stečaj: U najgorem slučaju, ovakav financijski udarac može dovesti do potpunog financijskog sloma i stečaja tvrtke.
Gubitak povjerenja: Pad povjerenja poslovnih partnera, banaka i investitora, što otežava buduće poslovanje.
Otkazi radnih mjesta: Financijski problemi često rezultiraju otpuštanjem radnika, što ima šire socijalne posljedice.
Pravna kvalifikacija djela: Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju
Iako je službena pravna kvalifikacija “zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju”, ovaj slučaj ima elemente koji ga povezuju i s drugim potencijalnim kaznenim djelima.
Zlouporaba povjerenja
Ovo kazneno djelo regulirano je Kaznenim zakonom Republike Hrvatske i obuhvaća situacije u kojima osoba koja je ovlaštena raspolagati tuđom imovinom, a to povjerenje zloupotrijebi u svoju korist ili korist druge osobe, nanoseći time imovinsku štetu. Ključni elementi su:
1. Postojanje povjerenja: Optuženik je imao zakonsko ili ugovorno ovlaštenje za raspolaganje imovinom (u ovom slučaju, kao odgovorna osoba tvrtke).
2. Zlouporaba tog povjerenja: Postupanje suprotno interesima tvrtke.
3. Namjera pribavljanja koristi: Djelovanje s ciljem ostvarivanja imovinske koristi za sebe ili drugog.
4. Imovinska šteta: Nanošenje financijske štete tvrtki.
U ovom slučaju, 47-godišnjak je tereti za izravno počinjenje djela, dok se 58-godišnjaka tereti za poticanje na isto djelo.
Poticanje
Kazneno djelo poticanja podrazumijeva da je jedna osoba (podstrekač) navela drugu osobu (izvršitelja) da počini kazneno djelo. Podstrekač ne mora izravno sudjelovati u izvršenju, ali njegovo nagovaranje ili navođenje mora biti ključno za odluku izvršitelja.
Ostala moguća djela (ovisno o daljnjoj istrazi)
Ovisno o pronađenim dokazima, istraga bi mogla obuhvatiti i:
Prijevaru (čl. 237. KZ RH): Ako su austrijski državljani koristili obmanu ili prikrivanje činjenica kako bi naveli hrvatsku tvrtku na prebacivanje novca.
Pranje novca (čl. 269. KZ RH): Ako se utvrdi da su primljena sredstva pokušali prikriti ili prikazati kao zakonito stečena.
Krivotvorenje službene ili poslovne isprave (čl. 278. KZ RH): Ako su koristili lažne isprave za opravdavanje transakcija.
Uloga DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu
Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, kao tijelo zaduženo za progon počinitelja kaznenih djela na području svoje županije, odigralo je ključnu ulogu u pokretanju ovog slučaja. Njihova je zadaća procijeniti osnovanost sumnji, prikupiti dokaze i, ukoliko se utvrdi dovoljna količina dokaza, podići optužnicu pred nadležnim sudom.
Rješenje o provođenju istrage: Ovo je prvi formalni korak u kaznenom postupku nakon što tužiteljstvo prikupi dovoljno informacija koje ukazuju na mogućnost počinjenja kaznenog djela. Istraga omogućuje prikupljanje dodatnih dokaza, saslušanje svjedoka i provođenje drugih potrebnih radnji.
Suradnja s drugim tijelima: U slučajevima s međunarodnim elementom, DORH surađuje s pravosudnim tijelima drugih zemalja, kao i s europskim tijelima poput Europola i Eurojusta, kako bi se osigurala učinkovita istraga i procesuiranje.
Transparentnost vs. tajnost postupka: U fazi istrage, detalji se često drže u tajnosti kako se ne bi ugrozilo prikupljanje dokaza ili utjecalo na svjedoke. Međutim, obavijest o pokretanju istrage DORH je javno objavio, što ukazuje na značaj slučaja i interes javnosti.
Hrvatska kao meta financijskih prijevara: Trendovi i statistike
Ovaj slučaj nije izolirani incident. Hrvatska, kao članica Europske unije i zemlja s rastućim gospodarstvom, postaje sve zanimljivija meta za različite oblike financijskih kriminala, uključujući one s međunarodnim predznakom.
Vrste financijskih prijevara u Hrvatskoj
Prijevare putem interneta: Phishing, lažne online trgovine, investicijske prevare.
Zlouporaba položaja i ovlasti: Unutar domaćih tvrtki, slično opisanom slučaju.
Krivotvorenje novca i dokumenata: Iako manje učestalo, još uvijek prisutno.
Carinske i porezne prijevare: Korištenje fiktivnih tvrtki za izbjegavanje plaćanja PDV-a ili trošarina.
Istrani kriminal: Organizirane skupine koje djeluju s ciljem izvlačenja novca iz tvrtki.
Statistike i trendovi
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) redovito pokazuju porast prijavljenih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta. Iako to dijelom može biti posljedica bolje prijavljivosti i efikasnije istrage, ne može se zanemariti ni stvarni porast broja ovakvih djela.
Međunarodna suradnja: U posljednjih desetak godina svjedočimo sve većem broju slučajeva koji imaju međunarodne elemente, što zahtijeva jačanje suradnje između nacionalnih tijela i međunarodnih organizacija.
Utjecaj digitalizacije: Rast online poslovanja otvara nove kanale za počinjenje prijevara, ali istovremeno pruža i nove alate za njihovo otkrivanje.
Prevencija i zaštita: Kako se tvrtke mogu zaštititi?
Ovaj tragičan primjer iz Slavonije služi kao upozorenje svim poduzetnicima. Zaštita od ovakvih scenarija zahtijeva proaktivni pristup i implementaciju rigoroznih internih kontrola.
Ključni koraci za jačanje sigurnosti:
1. Interna revizija i kontrola: Redovite provjere financijskih transakcija, usklađivanje stanja na računima, analiza troškova i prihoda. Neovisna interna revizija može otkriti nepravilnosti na vrijeme.
2. Kontrola pristupa i ovlasti: Jasno definiranje tko ima ovlasti odobravati isplate iznad određenog iznosa, te uvođenje dvostrukog odobrenja za veće transakcije.
3. Edukacija zaposlenika: Podizanje svijesti o rizicima od prijevara, važnosti etičkog poslovanja i procedurama prijave sumnjivih aktivnosti.
4. Pravna i financijska skrb: Angažiranje kvalificiranih pravnika i financijskih savjetnika koji mogu pomoći u strukturiranju ugovora, provjeri partnera i osiguravanju pravne sigurnosti.
5. Provjera poslovnih partnera: Prije ulaska u značajnije poslovne aranžmane, potrebno je provjeriti bonitet i reputaciju budućih partnera, pogotovo ako su iz inozemstva.
6. Osiguranje: Razmatranje mogućnosti osiguranja od financijskih rizika i prijevara.
7. Digitalna sigurnost: Zaštita računalnih sustava od neovlaštenog pristupa i praćenje digitalnih tragova.
Zaključak: Važnost odgovornosti i transparentnosti
Slučaj austrijskih državljana koji su navodno oštetili slavonskobrodsku tvrtku za 142.000 eura snažno podsjeća na krhkost poslovnih odnosa i potrebu za stalnom budnošću. Pokrenuta istraga od strane DORH-a korak je prema utvrđivanju istine i pravde. Ovaj događaj naglašava koliko je važno da odgovorne osobe u tvrtkama djeluju časno i transparentno, štiteći interese svojih kompanija, zaposlenika i šire zajednice. Također, apelira na sve sudionike na tržištu da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitili od potencijalnih financijskih malverzacija, kako domaćih, tako i onih koje dolaze izvan naših granica. Budućnost gospodarstva leži u povjerenju, integritetu i rigoroznoj kontroli.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
Pitanje 1: Što točno znači “zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju”?
Odgovor: To je kazneno djelo koje čini osoba koja je povjerena da upravlja ili raspolaže tuđom imovinom (u ovom slučaju, novcem tvrtke), a to povjerenje zloupotrijebi na način da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, a time drugome prouzroči imovinsku štetu.
Pitanje 2: Koja je razlika između prvookrivljenog i drugoosumnjičenog u ovom slučaju?
Odgovor: Prvookrivljeni (47-godišnjak) se tereti kao neposredni izvršitelj djela, jer je kao odgovorna osoba tvrtke odobrio sumnjive transfere. Drugoosumnjičeni (58-godišnjak) se tereti za poticanje, što znači da se sumnja da je nagovorio ili naveo prvookrivljenog na počinjenje tog djela.
Pitanje 3: Koliki je ukupni iznos štete i kako je ona nastala?
Odgovor: Ukupna prijavljena šteta iznosi 142.000 eura. Sumnja se da je šteta nastala jer je prvookrivljeni, na poticaj drugookrivljenog, naložio tri prijenosa novca s računa oštećene hrvatske tvrtke na račun austrijske tvrtke drugookrivljenog, bez postojanja valjane pravne osnove za te isplate (npr. nema ugovora, fakture ili sličnog).
Pitanje 4: Što se događa nakon pokretanja istrage?
Odgovor: Nakon pokretanja istrage, tužiteljstvo prikuplja dodatne dokaze, saslušava osumnjičenike i svjedoke, provodi financijske vještačeke analize i sve druge potrebne radnje kako bi se utvrdilo činjenično stanje. Ukoliko se tijekom istrage prikupe dokazi koji s velikom sigurnošću ukazuju na počinjenje kaznenog djela, tužiteljstvo podiže optužnicu.
Pitanje 5: Kolike su zakonske posljedice za počinitelje ovakvog djela?
Odgovor: Kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, ovisno o visini nanesene štete i drugim okolnostima, može biti kažnjeno zatvorskom kaznom. Konkretne kazne propisane su Kaznenim zakonom Republike Hrvatske i ovise o odluci suda.
Pitanje 6: Kako se tvrtke u Hrvatskoj mogu zaštititi od ovakvih financijskih prijevara?
Odgovor: Tvrtke se mogu zaštititi uvođenjem strogih internih kontrola, redovitom revizijom financijskih transakcija, jasnim definiranjem ovlasti za isplate, edukacijom zaposlenika o rizicima, provjerom poslovnih partnera te angažiranjem pravnih i financijskih stručnjaka.
Pitanje 7: Zašto se istraga provodi u Slavonskom Brodu, a osumnjičenici su iz Austrije?
Odgovor: Istraga se pokreće i provodi na nadležnom tužiteljstvu prema mjestu gdje je oštećena tvrtka registrirana i gdje je šteta primarno nastala, u ovom slučaju Brodsko-posavska županija. DORH će u ovakvim slučajevima surađivati s austrijskim pravosudnim tijelima radi prikupljanja dokaza i eventualnog procesuiranja osumnjičenika.
Leave a Comment