Umjesto blagdanskog sjaja i topline obiteljskog okupljanja, stanovnici Donjeg Hruševca u Općini Kravarsko doživjeli su potpuni mrak i neizvjesnost tijekom Badnje večeri i Božića. Ponovni nestanak struje, problem koji ih prati godinama, postao je kap koja je prelila čašu strpljenja, navode lokalni mještani u otvorenom pismu upućenom medijima. Ovo nije izolirani slučaj – slične se situacije događaju i u drugim dijelovima Zagorja, poput Stubičkih Toplica i Oroslavja, gdje teške vremenske prilike redovito uzrokuju prekide u opskrbi električnom energijom. U ovom članku detaljno ćemo istražiti uzroke, posljedice i moguća rješenja za ovaj ozbiljan problem koji direktno utječe na sigurnost i kvalitetu života stotina ljudi.
Kronika jednog naselja bez struje: Što se događa u Donjem Hruševcu?
Donji Hruševec, malo naselje smješteno nedaleko Zagreba, postao je simbol sustavnog zanemarivanja od strane nadležnih institucija. Prema podacima mjesnog odbora, ovdje živi preko 300 stanovnika, od obitelji s djecom do starijih i kronično bolesnih osoba. Svaki puta kada se pojavi snijeg, jak vjetar ili oluja, drveće i granje padaju na nadzemne vodove, uzrokujući prekide struje koji traju satima, a katkad i danima. Posljednji veći incident dogodio se 22. studenog, kada je struja nestala u poslijepodnevnim satima i vratila se tek sljedećeg dana u 9 sati ujutro. No, najteži udarac doživjeli su na Badnjak, 24. prosinca, kada su ponovno ostali bez električne energije upravo u trenutku kada su je najviše trebali.
Ugrožene skupine: Tko najviše pati od nestanka struje?
Redoviti prekidi opskrbe električnom energijom imaju dramatične posljedice po najranjivije članove zajednice. U naselju žive osobe ovisne o medicinskim aparatima, poput pumpi za kisik, koje bez struje jednostavno prestaju raditi. Obitelji s malom djecom suočavaju se s nemogućnošću grijanja domova, hlađenja hrane ili kuhanja obroka. OPG-ovi, koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, gube novac i resurse jer im oprema ne funkcionira. Stariji stanovnici, posebno oni s krhkim zdravljem, izloženi su hipotermiji i stresu zbog nepredvidivih uvjeta. Ovo nije samo nelagoda – riječ je o izravnoj prijetnji ljudskim životima.
Odgovornost HEP ODS-a: Zašto problemi traju godinama?
Prema izjavama mještana, glavni krivac za ovu situaciju je HEP ODS, odgovoran za održavanje dalekovoda u ovom području. Navode kako je trasa dalekovoda godinama zanemarivana, bez redovitog čišćenja vegetacije koja raste uz vodove. Unatoč brojnim pritužbama i upozorenjima, radovi na sanaciji nisu provedeni na vrijeme. Mještani ističu kako su, u pokušaju da pomognu, sami prikupili privole vlasnika zemljišta uz dalekovod kako bi se omogućilo proširenje zaštitne zone i uklanjanje drveća u širini od dodatnih 6-7 metara. Te privole uručene su HEP ODS-u 2. prosinca, ali od tada nije uslijedio nikakav odgovor ili obavijest o početku radova.
Širi kontekst: Problemi s strujom u drugim dijelovima Zagorja
Donji Hruševec nije jedini koji se bori s ovim problemom. U istom razdoblju, dijelovi Stubičkih Toplica, Oroslavja, Kraljevog Vrha i Igrišća također su ostali bez električne energije zbog kvara na dva dalekovoda. Prema službenim izjavama HEP-a, uzrok je težak i mokar snijeg koji je lomio grane i rušio stabla na vodove. Radnici HEP-a bili su angažirani na terenu do kasno u noć, a neka kućanstva ostala su bez struje i po više od 24 sata. Iskusni djelatnik HEP-a s preko 30 godina staža izjavio je kako ne pamti tako ozbiljnu havariju u opskrbi, što ukazuje na to da se radi o sustavnom problemu koji zahtijeva hitno rješenje.
Statistike i temporalni kontekst: Koliko često se događaju prekidi?
Tijekom posljednjih pet godina, broj prijavljenih prekida struje u ruralnim područjima oko Zagreba porastao je za otprilike 20% prema podacima HEP-a za 2023. godinu. Zimi, posebno u razdoblju od studenog do ožujka, incidenti su najčešći zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. U Donjem Hruševcu, prema lokalnim izvorima, prosječno se dogodi 10-15 većih prekida godišnje, od kojih neki traju i do 48 sati. Ovo ima direktan utjecaj na lokalno gospodarstvo, zdravlje stanovnika i opću kvalitetu života.
Moguća rješenja: Što se može učiniti?
Postoje različiti pristupi rješavanju ovog problema. Kratkoročno, HEP je pojačao nadzor nad kritičnim trasama i angažirao dodatne ekipe za hitne intervencije. Srednjoročno, predlaže se investicija u modernizaciju dalekovoda, uključujući podzemne kablove u ranjivim područjima, što bi smanjilo osjetljivost na vremenske prilike. Dugoročno, potrebna je strategija održivog upravljanja elektroenergetskom mrežom koja uključuje redovito održavanje, nadzor vegetacije i suradnju s lokalnom zajednicom. Meštani Donjeg Hruševca već su pokazali inicijativu prikupljanjem privola, što je korak u pravom smjeru, ali bez odgovora nadležnih, njihovi napori ostaju neiskorišteni.
Zaključak: Potreba za hitnom akcijom i odgovornošću
Problem nestanka struje u Donjem Hruševcu i drugim dijelovima Zagorja nije tek tehnički kvar – riječ je o ozbiljnom društvenom i sigurnosnom pitanju koje zahtijeva hitnu pažnju nadležnih. Mještani, umorni od praznih obećanja, počinju koristiti ekstremnije mjere, poput prijetnje obustavom plaćanja računa, kako bi privukli pažnju. Njihova borba ističe širu problematiku infrastrukturnog zanemarivanja ruralnih područja u Hrvatskoj. Rješenje leži u kombinaciji tehničkih intervencija, bolje komunikacije između građana i kompanija te strateškog planiranja koje će spriječiti ponavljanje ovakvih incidenata u budućnosti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Zašto se struja često gubi u Donjem Hruševcu?
Struja se često gubi zbog neodržavanja trase dalekovoda, gdje drveće i granje padaju na vodove tijekom nevremena, uzrokujući kvarove.
2. Tko je odgovoran za održavanje dalekovoda?
HEP ODS je nadležan za održavanje dalekovoda u ovom području, uključujući čišćenje vegetacije i sanaciju oštećenja.
3. Koje su posljedice čestih prekida struje za stanovnike?
Posljedice uključuge ugrožavanje zdravlja (npr. nedostatak medicinskih aparata), nelagodu (nestanak grijanja/hlađenja) i ekonomske gubitke (posebno za OPG-ove).
4. Što su mještani učinili kako bi riješili problem?
Mještani su prikupili privole vlasnika zemljišta za proširenje zaštitne zone dalekovoda i uručili ih HEP ODS-u, ali nisu dobili odgovor.
5. Postoji li riješenje za ovaj problem?
Da, kratkoročna rješenja uključuju hitne intervencije, a dugoročna modernizaciju mreže i redovito održavanje kako bi se spriječili budući incidenti.
Imate li vlastita iskustva ili dodatne informacije o ovom problemu? Podijelite ih s nama u komentarima ili nas kontaktirajte putem obrasca za prijavu grešaka. Vaš doprinos može pomoći u bržem rješavanju ovih izazova.
Leave a Comment