Djeca u vrtiću pokušavaju povećati slike na slikovnici i jedan su od najslikovitijih znakova kako suvremena generacija odrastajućih mališana već na najranijoj razvojnoj razini unosi navike tipične za digitalno doba. Taj motiv danas simbolizira izazove s kojima se suočavaju odgojno-obrazovne ustanove, roditelji i društvo u cjelini.
Utjecaj društvenih mreža na djecu
Argument da djeca u vrtiću pokušavaju povećati slike na slikovnici odražava širi fenomen ekranizacije i digitalne ovisnosti među najmlađima. U svijetu u kojem su zasloni svuda oko nas – u rukama roditelja, odgojitelja i starijih braće te sestara – vrlo je teško spriječiti rani kontakt djece s pametnim telefonima i tabletima.
Mentalno zdravlje i empatija
Brojne studije, uključujući istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ukazuju kako pretjerana upotreba digitalnih uređaja kod djece može dovesti do smanjene pažnje, poremećaja sna te smanjene razine empatije. U zadnjih pet godina, postotak djece u dobi od 6 do 12 godina s poremećajem pažnje porastao je za više od 15 %. U otvorenom razgovoru s ravnateljicom Antonijom Mirosavljević, istaknuto je kako se preklapanjem igranja na zraku i vremena provedenog pred ekranom gubi ključna emocionalna povezanost među vršnjacima.
Ekranizacija dječjeg razvoja
Unatoč preporukama Američke pedijatrijske akademije koja sugerira maksimalno 1 sat kontroliranog sadržaja na dan za djecu predškolske dobi, prema podacima UNICEF-a, čak 65 % djece ispod 5 godina svakodnevno koristi pametne uređaje bez nadzora. To upućuje na pojavu tzv. digitalnog detoksa u odgojno-obrazovnim ustanovama, ali i kod kuće, koji se uglavnom provodi fragmentirano i bez jedinstvene metodologije.
Primjeri iz prakse
Kako izgleda situacija uživo? Detaljni primjeri iz hrvatskih vrtića i osnovnih škola pokazuju da slikovnice više nisu samo papirnati medij već hibridni materijal za digitalnu projekciju kod najmlađih.
Djeca u vrtiću – pokušaji povećanja slika na slikovnici
U jednom zagrebačkom vrtiću, odgojitelji su zabilježili situaciju u kojoj djeca koja nemaju u ruci tablet ili pametni telefon, prstom „pinch-to-zoom“ gestom pokušavaju povećati ilustracije unutar slikovnice. Time se jasno detektira uvjetovanost vizualnom kulturom zaslona. Dok su odrasli fascinirani slikovnicom, djeca je smatraju digitalnim sučeljem.
- Primjer iz Rijeke: trogodišnjakinja je uporno tapkala po ilustraciji morske sirene misleći da će se pokrenuti animacija;
- Studija Filozofskog fakulteta u Splitu: 30 % ispitanika u vrtićima priznalo je da djeca redovito „traže“ zvuk kad listaju slikovnice;
- Video zapisi iz vrtića u Osijeku dokumentirali su kako djeca traže funkciju zumiranja i reprodukcije zvuka na papiru;
Primjer škole u Hrvatskoj
U osnovnoj školi u Slavonskom Brodu razrednica je uočila da učenici tijekom sata hrvatskog jezika manje pažnje poklanjaju tekstu u udžbeniku, a više „listanju“ digitalnih udžbenika na tabletima. Povezanost između rane upotrebe ekrana i smanjenog čitalačkog kapaciteta potvrđuje podatke iz Nacionalne strategije poticanja čitanja, prema kojoj se bilježi pad interesa za papirnate knjige od 22 % tijekom zadnjih tri godine.
Regionalne i globalne mjere
U svijetu se sve više diskutira o potrebi regulacije pristupa društvenim mrežama, naročito za djecu i mlade. Pojedine države već su poduzele drastične poteze, a Hrvatska je na tragu izrade vlastitih mjera.
Australska zabrana
Australija je u ožujku ove godine postala prva država koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Platforme poput TikToka, YouTubea, Instagrama i Facebooka sada zahtijevaju dobnu verifikaciju, a roditelji su dobili mogućnost privremeno blokirati aplikacije na dječjim uređajima.
„Naša mjera nije savršena jer, kao i u Hrvatskoj, djeca mogu koristiti roditeljske telefone ili računala“, komentirala je ravnateljica Antonija Mirosavljević.
Hrvatski pedagoški pravilnik
Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama prema kojima će se u osnovnim školama sustavno zabraniti korištenje mobitela tijekom nastave. Novim odredbama bit će obuhvaćena i obveza uvođenja digitalnog detoksa za najmlađe učenike.
Uloga roditelja i odgoj
Ključni faktor u sprječavanju pretjerane screen time navike jest kvalitetan kućni odgoj. Obiteljski zakon nalaže roditeljima da prate aktivnosti djece na internetu, no praksa pokazuje da mnogi nemaju omogućenu kontrolu aplikacija na uređajima.
Kućni odgoj i pravni okvir
- Prema Obiteljskom zakonu, roditelj je dužan pratiti kretanje i komunikaciju djeteta.
- Obveza uključivanja roditelja u digitalnu pismenost predlaže se kao dio predmetne nastave u školama.
- Planira se uvođenje jasnih smjernica o dobi do koje je zabranjeno imati društvene mreže bez roditeljskog nadzora.
Suradnja škole i obitelji
U okviru medijske pismenosti, škole diljem Hrvatske organiziraju radionice za roditelje na temu digitalne sigurnosti. Upravo ta suradnja može pomoći da se smanji rizik od vršnjačkog nasilja putem društvenih mreža, ali i od nezdrave ovisnosti o ekranima.
Prednosti i nedostaci digitalne pismenosti
Suvremeni način života nameće potrebu za ravnotežom između digitalnog i analogno-aktivnog odgoja. U nastavku donosimo najčešće prednosti i nedostatke jačanja tehnoloških vještina kod djece.
Prednosti
- Brža dostupnost edukativnih sadržaja: multimedijalne platforme potiču interaktivno učenje;
- Razvoj tehničkih vještina: djeca se navikavaju na digitalne alate od najranije dobi;
- Povezanost s vršnjacima: online zajednice mogu potaknuti timski rad i kreativnost;
- Sigurnosne aplikacije: roditelji mogu pratiti lokaciju i aktivnosti djeteta;
Nedostaci
- Smanjena fina motorika: prevelika ekskluzivnost korištenja ekrana umanjuje razvoj prstiju i kože;
- Gubitak empatije: prekomjerno virtualno komuniciranje suzbija emocije licem u lice;
- Poremećaji sna: svjetlosno zračenje zaslona odgađa proizvodnju melatonina;
- Rizik od ovisnosti: brzo trzanje organizma na notifikacije stvara ovisničke obrasce;
Preporuke za roditelje i odgajatelje
Kako bi se vratila ravnoteža između digitalnog i realnog svijeta, valja slijediti sljedeće smjernice:
- Uspostavite jasna pravila za dnevno korištenje ekrana, prilagođena životnoj dobi djeteta.
- Imajte analogne alternative – slikovnice, društvene igre i vanjske aktivnosti.
- Vodite računa o modelskom ponašanju odraslih koji stalno drže telefon u ruci.
- Uključite se u dijaloge o temama iz društvenih mreža i objasnite moguće posljedice.
- Redovito koristite parental control i aplikacije za nadzor aktivnosti djece online.
- Potaknite čitanje papirnatih knjiga i slikovnica – neka djeca istražuju bez digitalnih distrakcija.
Zaključak
Fenomen da djeca u vrtiću pokušavaju povećati slike na slikovnici simbolizira kompleksan prelazak iz analognih u digitalne navike od najranije dobi. Dok tehnologija donosi brojne prednosti, treba kritički pristupiti njenoj integraciji u dječji svijet. Obrazovne ustanove, roditelji i donositelji politika moraju zajedničkim naporom osmisliti uravnotežene mjere koje će zaštititi mentalno zdravlje, potaknuti stvarnu empatiju i osigurati da razvoj djeteta prvenstveno bude ispunjen igrom, čitanjem i društvenim interakcijama.
FAQ
- Zašto djeca u vrtiću pokušavaju povećati slike na slikovnici?
To je refleks uvjetovan ekranima – djeca očekuju interaktivnost i animacije jer su naviknuta na digitalne uređaje.
- Koja je idealna dob za ulazak djeteta u svijet društvenih mreža?
Preporuka Američke pedijatrijske akademije sugerira izbjegavanje društvenih mreža prije navršenih 13 godina uz aktivni roditeljski nadzor.
- Kako ograničiti vrijeme pred ekranom bez sukoba s djetetom?
Postavite zajedničke obiteljske ciljeve, uključite alternative poput igara na otvorenom i prilagodite pravila dobi djeteta.
- Što Hrvatska planira poduzeti glede mobitela u školama?
Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema izmjene pedagoškog pravilnika koje će zabraniti korištenje mobitela tijekom nastave u osnovnim školama.
- Kako roditelji mogu pratiti sigurnost djece online?
Korištenjem aplikacija za roditeljsku kontrolu, redovitim razgovorom o internetskoj sigurnosti i postavljanjem granica u kući.
Članak je izrađen za blog Kriminal.info i prilagođen temi suvremenog odgoja i digitalnih izazova u vrtićima i školama.
Leave a Comment