DIZAO DESNICU: Zagrepčanin kažnjen zbog uzvikivanja ZDS-a prije Thompsonovog koncerta. Kaže da se kaje

Uvod

U jednom od najpraćenijih prekršajnih postupaka ove godine, Zagrepčanin je dizao desnicu uzvikujući “Za dom spremni” neposredno prije održavanja koncerta Marka Perkovića Thompsona. Sudska kazna zatečena je u obliku novčane globе, a okrivljenik danas ističe da se iskreno kaje zbog tog čina. Ovaj slučaj izazvao je široku javnu raspravu o granicama slobode govora u Hrvatskoj te o tome kako se historijski motivirani pozdravi tretiraju kroz domaće zakonodavstvo.

Pravna pozadina i zakonodavstvo

Prije nego što se upustimo u detalje slučaja, važno je razumjeti pravnu osnovu. Hrvatski sustav jasno definira zabranu promicanja i javnog pokazivanja fašističkih i totalitarnih simbola, što uključuje i pozdrav “Za dom spremni”. Rasvijetljenjem odnosa zakona i društvenih normi lako se dođe do zaključka zašto je dizao desnicu prije Thompsonovog koncerta u praksi protumačeno kao prekršaj.

Zabranjeni simboli i govor mržnje

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 39/19) propisuje:

Svako veličanje, promicanje ili javno isticanje zabranjenih simbola ili pozdrava iz razdoblja totalitarnih režima.
Prekršaj se kažnjava novčanom kaznom u rasponu od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna.

Pozdrav “Za dom spremni” unatoč povremenim kulturnim i sportskim manifestacijama, državni je sudovi obradili kao oblik apologije fašističkoj ideologiji.

Kaznena i prekršajna odgovornost

U Hrvatskoj postoji razlika između kaznenog djela i prekršaja. Pojedninci koji dizao desnicu uz korištenje zabranjenih pozdrava najčešće odgovaraju po prekršajnim odredbama, dok se za ozbiljnije slučajeve – recimo, organizirano promicanje ekstremne ideologije – primjenjuju kaznena djela iz Kaznenog zakona.

Tijek događaja na koncertu

Sam incident dogodio se 12. lipnja ove godine ispred Dom Sportova u Zagrebu. Među velikim brojem obožavatelja, jedan je posjetitelj intenzivno širio političke poruke koje su privukle pažnju policije.

Policijska intervencija

Policijski službenici u civilu prepoznali su ponašanje u trenutku kad je muškarac podigao desnicu i glasno uzviknuo “Za dom spremni”. Nakon upozorenja, prekršitelj je odbio prekinuti sa svojim činom, što je rezultiralo dovođenjem u stanicu. Utvrđeno je da je time prekršio članak 12. stavak 3. Zakona o prekršajima.

Izjave i žalba okrivljenika

“Iskreno žalim zbog svega što sam napravio. Nisam razmišljao o posljedicama i nisam želio nikoga uvrijediti. Sada shvaćam koliko je to ozbiljno,” izjavio je okrivljenik pred sucem.

Nakon izricanja novčane kazne od 3.000 kuna, podnio je žalbu na Upravni sud s obrazloženjem da je njegov čin bio spontani izraz domoljublja, a ne promoviranje ekstremizma. Sudska vijeća zasad nisu donijela konačnu odluku o žalbi.

Reakcije javnosti i stručnjaka

Ovaj incident potaknuo je brojna stručna mišljenja te živahne rasprave na društvenim mrežama. Dok neki smatraju da policija grubo ograničava slobodu govora, drugi ističu važnost očuvanja dostojanstva žrtava fašističkih režima.

Stavovi građana

Jedni pozivaju na strogu primjenu zakona kako bi se spriječilo ponavljanje povijesnih zločina.
Drugi tvrde da je svaki oblik kaznenog sankcioniranja za uzvikivanje tek “riječi” pretjeran i neliberalan.

Pravnički fokus

Pravnici okupljeni u više think-tankova ističu dva ključna pravna elementa:

Namjera počinitelja prije namjerne promocije zločina.
Javni kontekst – tko, gdje i s kojim ciljem izgovara zabranjene riječi.

Pros i cons presude

Plus: Jasna poruka da su ideološki motivirani pozdravi neprihvatljivi u javnom prostoru.
Plus: Štiti pravni okvir i međunarodne obveze protiv govora mržnje.
Minus: Moguća zloupotreba prekršajnih odredbi za ograničavanje političkog izražavanja.
Minus: Potencijalno gušenje društvenog dijaloga o kontroverznim povijesnim temama.

Statistike i temporalni kontekst

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 2019. do 2024. zabilježeno je više od 150 prekršaja vezanih uz javno isticanje zabranjenih pozdrava. Godišnje ih je u prosjeku 30, s blago rastućim trendom od 10% svake godine. Usporedbe radi:

2019.: 22 prekršaja
2020.: 28 prekršaja
2021.: 32 prekršaja
2022.: 35 prekršaja
2023.: 38 prekršaja

Formalan razlozi za porast uključuju efikasniju prijavu i dokumentiranje takvih ponašanja te veći medijski interes.

Kako izbjeći slične probleme?

Ako planirate prisustvovati događajima s jakim nacionalnim nabojem, razmislite o sljedećem:

Informirajte se o važećem zakonodavstvu protiv govora mržnje.
Izbjegavajte isticanje spornog pozdrava “Za dom spremni” na javnim skupovima.
Radije razgovarajte ili pjevajte pjesme bez eksplicitnih ideoloških poruka.
U slučaju dvojbi, konzultirajte pravnu službu ili organizatore događaja.

Zaključak

Slučaj gdje je Zagrepčanin dizao desnicu i uzvikivao “Za dom spremni” prije Thompsonovog koncerta potvrđuje da granica slobode govora u Hrvatskoj uključuje i zabranu javnog isticаnja simbola totalitarnih režima. Dok neki gledaju na cijeli postupak kao na uvjetovanu zaštitu društva, drugi upozoravaju na opasnost od prekomjernog sankcioniranja. Jedno je sigurno – pravni okvir utemeljen na zaštiti dostojanstva žrtava i međunarodnim obvezama neće biti ukinut, a rasprava o granicama političke retorike tek je na početku.

Česta pitanja (FAQ)

1. Je li pozdrav “Za dom spremni” službeno zabranjen?

Da, hrvatski zakon tretira ovaj pozdrav kao zabranjeni simbol iz razdoblja ustaškog režima i svako njegovo javno isticanje može biti prekršaj ili kazneno djelo, ovisno o kontekstu.

2. Kolika je kazna za uzvikivanje fašističkih pozdrava?

Prekršajna kazna može iznositi od 500 do 5.000 kuna, dok za ozbiljnija djela podležeju odredbama Kaznenog zakona s mogućnošću zatvorskih kazni.

3. Mogu li organizatori koncerta zabraniti takve pozdrave?

Apsolutno. Organizatori imaju pravo postaviti kućni red kojim onemogućuju isticanje zabranjenih simbola te surađuju s policijom na provedbi pravila.

4. Kako zaštititi slobodu govora, a ne prekršiti zakon?

Kritički, ali odgovorno iznosite svoja stajališta. Umjesto korištenja povijesno opterećenih pozdrava, birajte univerzalne poruke s kojima neograničeno sudjelujete u javnom diskursu.

5. Postoji li mogućnost pomilovanja ili smanjenja kazne?

U prekršajnom postupku pomilovanje se ne primjenjuje. Jedina mogućnost je žalba Upravnom sudu ili, u krajnjoj instanci, prigovor Ustavnom sudu ako je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje.

Semantičke ključne riječi korištene u tekstu: Thompson, Za dom spremni, fašistički pozdrav, prekršaj, novčana kazna, Ustavni sud, sloboda govora, hrvatski građanin, policijska uprava, Zagreb, Državno odvjetništvo, penal.