Uvod: diploma kao ulaznica u svijet rada ili mrtvi kapital?
Svaki student prirodnih znanosti, posebno onaj koji završi na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), sanja o karijeri koja će biti ne samo financijski isplativa nego i ispunjavajuća. No, realnost je često daleko od idealne. Diplomu u džepu, a zaposlenja ni od korova – tako bi se danas najkraće mogao opisati status mnogih mladih s diplomama u Hrvatskoj. Statistika nažalost potvrđuje da veće obrazovanje ne jamči posao ni nakon desetaka prijava, pa se često postavlja pitanje je li diploma još uvijek karta za ulazak u svijet rada ili je postala samo papirić koji teško prolazi na tržištu?
Zašto diplome više ne garantiraju posao?
Prevelik broj diplomiranih i nedostatak tržišne potražnje
Hrvatska, kako statistike pokazuju, bilježi rast broja diplomiranih svakih nekoliko godina, no istodobno broj otvorenih radnih mjesta u sektoru visokog obrazovanja stagnira ili se čak smanjuje. Suprotstaviti više ljudi s diplomama i manje poslova je recept za visok stupanj nezaposlenosti među mladima. Nemali je broj onih koji su nakon višegodišnjeg školovanja ostali na burzi, a najčešće se navodi razlog nedostatak traženih vještina ili prilagodbe na tržište rada.
Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta
Još jedan važan razlog je taj što se sve više poslova otvara u sektorima za koje ljudska bića nisu obrazovana. Na primjer, brojni inženjeri i matematičari teško pronalaze posao u struci, jer su edukacija i praksa nedovoljno povezane. Obrazovni sustav često zaostaje za tehnološkim i industrijskim razvojem, što rezultira produzivanjem teško zapošljivih diplomata.
Konkurencija i nedostatak praksi
U Hrvatskoj se na tržište rada često ulazi s prevelikom konkurencijom i nedostatkom realnih iskustava. Praktične vještine, radne navike i preporuke često su presudni faktori, a njima dominira kruta birokracija ili nedostatak programa pripravničkog staža. Često se događa da poslodavci traže iskustvo od minimalno godinu dana, dok mladi, bez ikakvog radnog staža, prijavljuju na desetke oglasa bez ikakvog odgovora.
Statistike i podaci: koliko hrvatski studenti imaju problema s poslom?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna stopa nezaposlenosti među diplomiranim osobama u Hrvatskoj se kreće oko 10-15%, a kod nekih fakulteta i više. Posebice je problematika izraženija kod područja poput informatičkih znanosti, tehnologije i prirodnih znanosti, gdje je višegodišnji rad na sebi često važniji od diplome. Osim toga, podaci pokazuju da postoji skupina ljudi koja je nakon diplome od 1 do 3 godine ostala bez posla, dok su neki spremni iseliti ili raditi poslove niže kategorije.
Prosječni put diplomanta: od diplome do posla?
- Prijava na stotine oglasa: Nažalost, većina mladih uočava da je potrebno prijaviti se na minimalno 150-250 oglasa da bi dobili prvi razgovor za posao.
- Odgovori na oglase: Često slijedi ignoriranje ili odbijenica, a situacija dodatno frustrira mlade koji se osjećaju kao da su bacili godine u prazno.
- Praksa i iskustvo: Bez prakse, nema ni preporuka, a bez preporuka je teško dobiti posao acceptable kvalitete.
- Iseljenje ili rad ispod kapice: Neki se odluče na emigraciju, dok drugi pristaju na poslove koji nisu baš vezani za njihovo obrazovanje, sve dok imaju pristojnu zaradu ili dovoljno novca za preživljavanje.
Kakva je budućnost za diplomante u Hrvatskoj?
Što nam govori statistika?
Analize pokazuju da pitanja kvalitete obrazovanja i tržišne potražnje nisu novi problem. Srž problema leži u tome što je potrebno preusmjeriti obrazovne programe i više pažnje posvetiti praktičnim vještinama i poslovnoj spremnosti. Moderna tržišta rada traže fleksibilnost, soft skills i inovativnost, što hrvatska edukacija još uvijek nedovoljno njeguje. Istovremeno, veći dio zaposlenih u obrazovnom sustavu je zatvoren u lokalnim okvirima, a promjene su sporije nego ikada.
Koje su prednosti i mane školovanja u Hrvatskoj?
- Prednosti: Održavanje visokog obrazovanja, mogućnost specijalizacije, pristup znanstvenim istraživanjima.
- Manje prednosti: Niska stopa zaposlenosti nakon diplomiranja, nedostatak industrijskih praksi, često i visoka cijena studija bez garancije rada.
Koje su alternative ili rješenja za mlade koji žele uspjeh?
Stručne škole i usavršavanja
Umjesto da se oslanjaju isključivo na sveučilišne diplome, više mladih odlučuje za stručne škole ili dodatne certifikate. Ove edukacije nude brzu i praktičnu pripremu za tržište rada, često preko poslodavaca ili industrijskih udruženja. Takvi programi uključuju radionice, prakse i razvoj konkretnih vještina, a mladi ih prepoznaju kao presudne za zapošljavanje.
Poduzetništvo kao alternativa
Još jedna opcija koja se sve više promovira jest samozapošljavanje i startup kultura. Hrvatska vlada i brojni inkubatori pružaju programe podrške, financiranja i mentorstva za mlade koji žele pokrenuti vlastiti posao. Ovakav put nije jednostavan, ali za neke predstavlja priliku za vlastitu budućnost bez čekanja na poslodavca.
Internacionalizacija i migracija
U današnjoj globaliziranoj ekonomiji, mnogi odlučuju tražiti prilike izvan granica Hrvatske. Europa, SAD, Kanada ili Australija često su odredišta gdje se traže mladi s visokim obrazovanjem i voljom za rad. Naravno, to donosi i dodatne izazove poput jezične barijere, kulture i poduzetničkog okruženja, ali ponekad je to jedini put prema stabilnijoj budućnosti.
Zaključak: je li diploma kamen spoticanja ili početak novog putovanja?
Na kraju, važno je shvatiti da diploma sama po sebi nije garancija posla, ali je i dalje bitan početni korak. Umjesto da se oslanjaju isključivo na papir, mladi bi trebali ulagati u dodatne vještine, iskustvo i praktično znanje. Tržište rada danas traži fleksibilne, prilagodljive i stalno usavršavajuće se pojedince, pa će uspjeh doći samo onima koji su spremni na te promjene. Hrvatski mladi financijski i obrazovno stagniraju, ali imaju snagu i resurse da pronađu priliku, samo će im trebati više od same diplome da bi je iskoristili.
Često postavljena pitanja (FAQ)
Zašto u Hrvatskoj diplomirani često ostaju bez posla?
Glavni razlog je prevelik broj diplomiranih osoba i nedostatak prilagođenih poslova na tržištu. Nijedno obrazovanje ne garantira posao ako nema odgovarajuće vještine ili iskustvo.
Što je najbolji način za mlade da povećaju svoje šanse za zaposlenje?
Uključivanje u dodatne edukacije, stjecanje praktičnih iskustava kroz prakse ili volontiranje, razvoj soft skills, kao i usmjerenje prema poduzetništvu ili internacionalizaciji.
Koliko se brzo mjenja zahtjev tržišta rada u Hrvatskoj?
Trendovi se mijenjaju često, najviše se ističu digitalne vještine, tehnologija i inovacije. Potrebno je stalno pratiti promjene, školovati se i biti spreman na prilagodbu.
Koje su prednosti dodatnih edukacija i certificata?
Brza prilagodba tržištu, povećanje konkurentnosti, razvoj specifičnih vještina koje poslodavci najviše cijene i mogućnost bržeg zapošljavanja ili pokretanja vlastitog posla.
U zaključku, diploma je važan, ali ne i jedini korak u karijeri. Hrvatsko tržište rada traži promjene, a mladi se sve više okreću osobnom razvoju i poduzetništvu kako bi si osigurali bolju budućnost. Ključ je u stalnom učenju i proaktivnosti. Ako želiš znati više o tome kako povećati svoje šanse za posao ili pokrenuti vlastiti posao, pratite naš blog, Kriminal.info – mjesto gdje doznajte sve tajne tržišta rada i sigurnosne savjete za mlade.
Leave a Comment