U ranim satima jednog zagrebačkog jutra, skupina od tridesetak desničarskih aktivista okupila se pred stambenom zgradom gradonačelnika Tomislava Tomaševića, izvodeći pjesme Marka Perkovića Thompsona i razvijajući kontroverzne zastave. Ovaj događaj, koji se odvio u znak prosvjeda zbog odbijenog koncerta Thompsona u gradu, otkrio je dublje političke i društvene napetosti u Hrvatskoj, posebno u kontekstu sjećanja na Domovinski rat i suvremene ideološke podjele. U ovom članku, analizirat ćemo detalje incidenta, ključne aktere, zakonske implikacije i šire društvene odjeke, pružajući vam sveobuhvatan uvid u ovaj zanimljivi slučaj.
Pozadina incidenta: Zašto su desničari došli pred Tomaševićev stan?
Dana 23. studenog 2023., oko 11 sati ujutro, grupa od približno 30 ljudi, među kojima su bili istaknuti desničarski aktivisti poput Dražena Keleminca i Alina Kavura, okupila se ispred stana zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Razlog njihova okupljanja bio je prosvjed protiv odluke Gradske uprave da ne odobri koncert Marka Perkovića Thompsona, planiran za taj dan. Thompson, kontroverzni glazbenik čije pjesme često izazivaju podjele zbog navodnih nacionalističkih i historijskih referenci, već dugo godina predstavlja simbol određenih desničarskih krugova u Hrvatskoj.
Statistički, slični prosvjedi događaju se povremeno u Hrvatskoj, posebno u urbanim sredinama poput Zagreba, gdje političke razlike između ljevičarskih i desničarskih skupina često eskaliraju u javne demonstracije. Prema podacima Ureda za ljudska prava, u 2023. godini zabilježeno je preko 20 sličnih manjih skupova, što ukazuje na trajnu napetost u društvu.
Ključni sudionici: Tko je bio na prosvjedu?
Među prosvjednicima isticali su se Dražen Keleminac, predsjednik A-HSP-a (Autentične Hrvatske stranke prava), i Alin Kavur, lokalni vijećnik iz Donje Dubrave i bivši dječji glumac. Keleminac je preuzeo ulogu vođe skupa, koristeći zvučnik za pjevanje pjesama i davanje izjava, dok je Kavur držao emocionalne govore usmjerene prema Tomaševiću. Osim njih, prisutni su bili i brojni drugi aktivisti, neki od njih obučeni u odjeću s nacionalističkim simbolima.
Policija je bila značajno prisutna s oko 30-ak pripadnika, što ukazuje na preventivne mjere kako bi se spriječile eventualne nerede. Iako nije došlo do nasilja, atmosfera je bila napeta, s pjevanjem pjesama poput “Bojna Čavoglave” i korištenjem pokliča “Za dom spremni”, koji je historijski povezan s ustaškim pokretom i zabranjen u određenim kontekstima.
Detalji prosvjeda: Što se točno dogodilo?
Prosvjed je trajao nekoliko sati, od jutra do ranog poslijepodneva, s aktivnostima uključujući pjevanje, držanje govora i razvijanje zastava. Zastava HOS-a (Hrvatskih obrambenih snaga) s natpisom “Za dom spremni” bila je posebno istaknuta, što je izazvalo dodatne kontroverze zbog njezinih historijskih konotacija. Prosvjednici su koristili i druge simbole, poput kokardi i zastava s hrvatskim obilježjima, kako bi izrazili svoje domoljubne osjećaje.
U svojim govorima, aktivisti su kritizirali Tomaševićevu vladavinu, optužujući ga za komunističke simpatije i zanemarivanje hrvatskih branitelja. Na primjer, Alin Kavur spomenuo je kako Tomašević nije posjetio spomen-ploče u Dubravi, što je vidio kao znak nepoštovanja prema žrtvama Domovinskog rata. Ovi elementi dodali su emocionalnu težinu prosvjedu, privlačeći pažnju medija i javnosti.
Reakcije i odjeki: Kako je javnost odgovorila?
Incident je brzo postao viralan na društvenim mrežama, s brojnim komentarima koji su se dijelili na podršku i osudu. Neki korisniki hvalili su prosvjednike kao “patriote”, dok su drugi osudili njihove metode kao zastrašujuće i neprimjerene. Mediji poput Index.hr i drugih portalova prenijeli su vijest s detaljnim fotografijama, što je dodatno potaknulo raspravu o slobodi govora i granicama prosvjeda u demokratskom društvu.
Gradonačelnik Tomašević nije se javno očitovao odmah, ali njegov ured kasnije je izdao saopćenje u kojem se osudio na nasilje i pozvao na dijalog. Ovo je tipičan odgovor za njegovu vladavinu, koja se često usredotočuje na mirno rješavanje sukoba. Međutim, incident je pokazao kako duboke podjele u hrvatskom društvu i dalje utječu na svakodnevni život.
Zakonski aspekti: Je li prosvjed bio legalan?
Prema hrvatskom zakonu, prosvjedi su dopušteni uz prethodnu prijavu nadležnim tijelima, a u ovom slučaju, skup je najvjerojatnije bio prijavljen, s obzirom na prisutnost policije. Međutim, korištenje simbola poput “Za dom spremni” može biti predmet pravne kontroverze, jer Hrvatski sudovi u prošlosti su takve izraze tumačili kao zlouporabu slobode izražavanja kada potiču na mržnju.
Prednosti ovakvih prosvjeda uključuju isticanje slobode okupljanja i izražavanja, što je temelj demokracije. Međutim, nedostaci su rizik od eskalacije nasilja i jačanje društvenih podjela. U ovom slučaju, iako nije došlo do hapšenja, policija je pratila situaciju kako bi spriječila bilo kakve incidente.
Historijski kontekst: Kako se ovo uklapa u širu sliku?
Hrvatska ima složenu historiju s nacionalističkim pokretima, posebno nakon Domovinskog rata 1990-ih. Prosvjedi poput ovog često se koriste za podsjećanje na te događaje i za političko pozicioniranje. Na primjer, Thompsonove pjesme, iako popularne među nekim skupinama, asociraju se s ratnim vrijemenima i mogu izazvati bolne sjećanja kod drugih.
Usporedbi s prošlošću, slični incidenti događali su se i ranije, poput prosvjeda 2010-ih godina, ali učestalost i intenzitet variraju ovisno o političkoj klimi. Trenutno, s porastom desničarskih pokreta u Europi, ovakvi događaji postaju sve češći, što zahtijeva pažljiv nadzor kako bi se održao društveni sklad.
Zaključak: Što nam ovaj incident govori o hrvatskom društvu?
Prosvjed desničara pred Tomaševićevim stanom služi kao podsjetnik na trajne ideološke podjele u Hrvatskoj. Iako je legalan i miran, otkriva kako historijske teme i simboli i dalje imaju moć mobilizirati ljude i izazvati strasti. Za budućnost, ključno je promicati dijalog i razumijevanje između različitih skupina kako bi se izbjegle eskalacije. Ovaj incident nije samo izolirani događaj, već dio šire mozaika hrvatske političke scene, koji zahtijeva kontinuiranu pažnju kako bi se osigurala stabilnost i jedinstvo.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Je li prosvjed bio nasilan?
Nije, prosvjed je protekao mirno uz nadzor policije, bez incidenata ili hapšenja.
Tko je organizirao prosvjed?
Organizirali su ga desničarski aktivisti, uključujući Dražena Keleminca iz A-HSP-a i Alina Kavura, lokalnog vijećnika.
Zašto su pjevali Thompsonove pjesme?
Kao simbol prosvjeda protiv zabrane njegovog koncerta i izražavanja domoljubnih osjećaja.
Kako je reagirao gradonačelnik Tomašević?
Nije se odmah očitovao, ali njegov ured kasnije je osudio potencijalno nasilje i pozvao na dijalog.
Je li korištenje zastave HOS-a legalno?
Ovisi o kontekstu; u Hrvatskoj, kori poput “Za dom spremni” može biti predmet sudskih sporova zbog mogućeg poticanja mržnje.
Koliko je ljudi bilo na prosvjedu?
Oko 30 prosvjednika i približno isto toliko policajaca za nadzor.
Kakav je temporalni kontekst ovog događaja?
Dogodio se u studenom 2023., u vrijeme povećane političke aktivnosti uoči lokalnih izbora.
Postoje li dugoročne implikacije ovog incidenta?
Da, može produbiti društvene podjele i utjecati na buduće političke odluke, posebno oko slobode izražavanja i sjećanja na historiju.
Leave a Comment