Uzbudenje na zagrebačkoj političkoj sceni doseglo je vrhunac kada su se desničarski aktivisti, predvođeni Draženom Kelemincem iz A-HSP-a i vijećnikom Alinom Kavurom, okupili ispred stana gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Njihov prosvjed, popraćen Thompsonovim pjesmama i kontroverznim povikom “Za dom spremni”, pretočio se u najavu referendumske inicijative za opoziv prvog čovjeka grada. Ova eskalacija sukoba između gradske vlasti i desničarskih skupina otvara brojna pitanja o demokratskim mehanizmina, granicama slobode izražavanja i budućnosti političkog krajolika u Zagrebu.
Povijesni kontekst i trenutna politička klima
Hrvatska se još uvijek nosi s naslijeđem rata i tranzicije, gdje se simboli, pjesme i pozdravi često tumače kroz dvostruke prizme – s jedne strane kao dio kulturnog identiteta, s druge kao opterećeni historijski teret. U središtu ovog sukoba nalazi se upravo ta dihotomija: kako balansirati između slobode izražavanja i zaštite od govora mržnje. Grad Zagreb, kao glavni urbani centar, postao je pozornica za ovu bitku, a Tomaševićeva administracija, poznata po progresivnijem pristupu, našla se na meti kritika desnog krila.
Primjerice, zabrana korištenja ustaških obilježja i pozdrava u gradskim prostorima, donesena ranije ove godine, postala je jedan od okidača za nedavne prosvjede. Iako je odluka temeljena na zakonskim okvirima koji zabranjuju promicanje mržnje, kritičari je vide kao napad na tradiciju i domoljublje. S druge strane, zagovornici ističu kako je riječ o nužnom koraku prema građanskom društvu koje ne tolerira diskriminatorne simbole.
Thompsonov koncert i politički pozivi
Koncert Marka Perkovića Thompsona u Areni Zagreb, održan neposredno prije prosvjeda, dodao je ulje na vatru. Thompson je, uoči izvođenja pjesme “Bojna Čavoglave”, pozvao publiku da se suprotstavi gradskoj vlasti “na redovnim ili izvanrednim izborima”. Njegove riječi, koje su neki protumačili kao poticanje na političku mobilizaciju, a drugi kao umjetnički izraz, dovele su do dodatnih napetosti. Upravo je ovaj događaj potaknuo Kavura i Keleminca na akciju, što pokazuje kako se kulturna i politička sfera neraskidivo prepliću u hrvatskom društvu.
Statistički gledano, Thompsonovi koncerti redovito privlače desetke tisuća ljudi, što ukazuje na njegov utjecaj i popularnost među određenim demografskim skupinama. Međutim, istraživanja također pokazuju da mlade generacije sve češće odbacuju kontroverzne simbole, preferirajući otvoreniji i inkluzivniji diskurs. Ova generacijska podjela dodatno komplicira dinamiku sukoba.
Referendumski proces: Teorija i praksa
Prema hrvatskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, opoziv gradonačelnika moguć je jedino putem referenduma. Građani imaju pravo pokrenuti inicijativu ako prikupe potpise najmanje 20% birača upisanih u zagrebački birački popis. U trenutnim okolnostima, to iznosi otprilike 130.000 do 140.000 valjanih potpisa, što predstavlja izazov koji zahtijeva masovnu mobilizaciju i organizaciju.
Do sada, niti jedan pokušaj opoziva gradonačelnika u Hrvatskoj nije uspio, što govori u prilog tome koliko je ovaj mehanizam zahtjevan. Primjerice, 2018. godine slična inicijativa u Splitu propala je zbog nedovoljnog broja potpisa, unatoč snažnoj medijskoj pozornosti. U Zagrebu, gdje je biračko tijelo veće i raznolikije, izgledi za uspjeh referenduma čine se još manjima.
Koraci u referendumskoj proceduri
Proces započinje prikupljanjem potpisa u roku od 15 dana, nakon čega slijedi stroga provjera valjanosti svakog potpisa. Ako se utvrdi dovoljan broj, nadležna tijela raspisuju referendum. Za razliku od nekih drugih tipova referenduma, ovdje nema uvjeta minimalne izlaznosti – odluka se donosi jednostavnom većinom glasova onih koji izađu na glasovanje.
Ako referendum prođe, mandat gradonačelnika prestaje, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika koji preuzima upravljanje gradom do izvanrednih izbora. Ovo je ključna razlika u odnosu na redovne izbore, jer ukliučuje direktniji angažman građana u smjeni vlasti.
Reakcije i implikacije
Tomašević je na najavu referenduma odgovorio dostojanstveno, istaknuvši da je dvaput izabran na demokratskim izborima i da ima povjerenje građana. Njegov ton sugerira spremnost za dijalog, ali i čvrstinu u donošenju odluka koje smatra ispravnima. S druge strane, desničarski aktivisti koriste ovaj pokret kako bi mobilizirali svoju bazu i istaknuli svoje pritužbe na vladavinu trenutne administracije.
Šire gledano, ovaj sukob reflektira podjele u hrvatskom društvu koje sežu duboko u prošlost. S jedne strane, postoje snage koje teže modernizaciji i europskim integracijama, a s druge, one koje žele očuvati tradicionalne vrijednosti i nacionalni identitet. Kako se Hrvatska suočava s izazovima poput migracija, ekonomskih nejednakosti i klimatskih promjena, ove tenzije će vjerojatno ostati prisutne.
Mogući ishodi i budućnost
U najboljem scenariju, referendumska prijetnja mogla bi poslužiti kao podsticaj za produktivniji dijalog između svih strana. No, u najgorem, mogla bi produbiti polarizaciju i otežati funkcioniranje gradske uprave. Ishod ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući medijsko izvještavanje, stavove ključnih političkih aktera i, naravno, volju građana da se angažiraju.
U konačnici, ova situacija podsjeća na važnost građanske participacije i odgovornosti. Bilo da se radi o podršci ili opozivu, svaki glas ima težinu u oblikovanju zajednice u kojoj živimo.
Zaključak
Najava referenduma za opoziv Tomaševića više je od puke političke senzacije – ona je simptom dubljih društvenih pukotina i test snage demokratskih institucija. Dok se priprema prikupljanje potpisa, važno je ostati informiranim, kritički promišljati i sudjelovati u građanskom životu na konstruktivan način. Bez obzira na ishod, ovaj događaj ostaviti će traga na zagrebačkoj politici u godinama koje dolaze.
Često postavljana pitanja
Koliko potpisa je potrebno za pokretanje referenduma?
Potrebno je prikupiti potpise najmanje 20% birača Grada Zagreba, što trenutno iznosi oko 130.000 do 140.000 ljudi.
Može li se referendum prozvati uspješnim bez visoke izlaznosti?
Da, za ovaj tip referenduma ne postoji uvjet minimalne izlaznosti. Odluka se donosi većinom glasova onih koji izađu na glasovanje.
Što se događa ako referendum prođe?
Mandat gradonačelnika prestaje, Vlada imenuje povjerenika, te se raspisuju izvanredni izbori za gradonačelnika i Gradsku skupštinu.
Je li ikada prije bio pokušan opoziv gradonačelnika putem referenduma?
Da, bilo je pokušaja, ali nijedan nije uspio zbog nedovoljnog broja potpisa ili neispunjenja drugih uvjeta.
Kako gradonačelnik Tomašević reagirao na najavu?
Istaknuo je da ima demokratski mandat i povjerenje građana, te da će nastaviti obavljati dužnost u skladu sa svojim uvjerenjima.
Leave a Comment