Premijer Andrej Plenković istaknuo je na forumu u Saint-Vincentu, smještenom u autonomnoj regiji Dolina Aoste u Italiji, da demografska politika postaje presudna za poziciju Europske unije (EU) u globalnom kontekstu. Tijekom svog govora, Plenković je naglasio da se Europa nalazi na prekretnici, suočena s brojnim izazovima, uključujući obranu, energetiku, konkurentnost i demografiju.
„Demografska politika postaje ključna za položaj Europske unije u odnosu na druga svjetska središta moći“, izjavio je Plenković novinarima nakon govora. Prema njegovim riječima, stopa fertiliteta u EU-u za 2022. godinu iznosila je 1,47, što je znatno ispod potrebne zamjenske razine od 2,1. U Hrvatskoj, godišnje se gubi oko 20 tisuća stanovnika, što dodatno naglašava potrebu za aktivnom demografskom politikom.
Demografski izazovi Europske unije
U svom izlaganju, Plenković je podsjetio na to da je Europa početkom 20. stoljeća činila četvrtinu svjetskog stanovništva, dok danas čini samo 7,5%, a EU 5,5% svjetske populacije. U isto vrijeme, populacija Afrike je u posljednjem desetljeću porasla za 300 milijuna ljudi, a predviđanja sugeriraju da će do 2050. godine doseći 2,5 milijardi stanovnika.
Ovi demografski trendovi ukazuju na potrebu za strateškom autonomijom EU-a, koja je ključna za zaštitu interesa i vrijednosti Europske unije. Plenković je naglasio da je na prijedlog Hrvatske 2019. godine demografska pitanja uključena u strateški program EU-a, što je rezultiralo imenovanjem prve povjerenice za demografiju, Dubravke Šuice.
Utjecaj demografije na gospodarstvo
Demografski problemi imaju direktan utjecaj na gospodarstvo. Smanjenje broja stanovnika može dovesti do smanjenja radne snage, što utječe na produktivnost i ekonomski rast. Prema nekim procjenama, Europa bi mogla izgubiti do 50 milijuna radnika do 2050. godine ako se trenutni trendovi nastave. To bi moglo rezultirati smanjenjem BDP-a i povećanjem pritiska na socijalne sustave.
- Gubitak radne snage: Smanjenje broja radno sposobnih osoba može dovesti do nedostatka radnika u ključnim sektorima.
- Povećanje troškova socijalne skrbi: Starija populacija zahtijeva više zdravstvenih i socijalnih usluga, što povećava pritisak na proračune.
- Inovacije i konkurentnost: Manji broj mladih može smanjiti inovativnost i konkurentnost na globalnom tržištu.
Energetska politika i demografija
Plenković je također govorio o energetskim izazovima, ističući da količina dostupnih energenata po stanovniku u Europi opada već dva desetljeća. Ovaj pad nije rezultat smanjenja potrošnje, već smanjenja domaće proizvodnje nafte i plina. „To djeluje poput skrivenog poreza na svakodnevni život, potiče nesigurnost i političke frustracije“, dodao je.
Kako bi se suočila s ovim izazovima, Europa mora postići energetsku neovisnost. Renovacija zgrada, koja čini 40% ukupne energetske potrošnje u EU-u, jedan je od najefikasnijih načina za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.
Klimatske promjene i njihovi učinci
Klimatske promjene predstavljaju još jedan izazov s kojim se Europa suočava. Plenković je naglasio da su klimatske promjene postale stvarnost, posebno na jugu Europe i Mediteranu, koji se zagrijava 20% brže od drugih dijelova svijeta. Stoga je ključno da Europa smanji emisije stakleničkih plinova, ali na način koji će jačati ekonomsku konkurentnost.
Hrvatska trenutno dobiva 54% svoje energije iz obnovljivih izvora, 26% iz fosilnih goriva, a 20% iz nuklearne elektrane Krško. Plenković je istaknuo da Hrvatska smatra nuklearnu energiju ključnom za dugoročnu sigurnost i dekarbonizaciju.
Sigurnosni izazovi i geopolitička situacija
Premijer je također govorio o sigurnosnim izazovima s kojima se Europa suočava. U kontekstu ruske agresije, Plenković je upozorio da je Europa suočena s najopasnijim sigurnosnim okruženjem od Drugog svjetskog rata. „Naivno je misliti da će Putinova invazija Ukrajine 2022. biti posljednji pokušaj promjena granica silom“, poručio je.
Prema njegovim riječima, glavni strateški cilj Moskve je pokušaj povratka legitimiteta na međunarodnoj sceni, čemu se Europa mora oduprijeti. Obavještajne agencije upozoravaju da Rusija proizvodi potencijalno trostruko više artiljerijskog streljiva od Europske unije i Sjedinjenih Država zajedno.
Tehnološki napredak i inovacije
U kontekstu suvremenog ratovanja, Plenković je naglasio važnost dronova. Hrvatska se pozicionirala kao globalni lider u proizvodnji FPV dronova, koji se sastavljaju bez kineskih komponenti. U suradnji s Nizozemskom i Latvijom, Hrvatska sudjeluje u zajedničkoj proizvodnji i nabavi dronova, što dodatno jača njezinu poziciju u tehnološkom sektoru.
Zaključak
Demografska politika, energetska neovisnost i sigurnosni izazovi predstavljaju ključne aspekte budućnosti Europske unije. Kako bi se suočila s ovim izazovima, Europa mora razviti strategije koje će osigurati održivost i konkurentnost. U tom kontekstu, Hrvatska ima važnu ulogu u oblikovanju demografske i energetske politike EU-a, kao i u jačanju sigurnosti na kontinentu.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koja je trenutna stopa fertiliteta u Europskoj uniji?
Trenutna stopa fertiliteta u Europskoj uniji iznosi 1,47, što je ispod potrebne zamjenske razine od 2,1.
Kako demografski problemi utječu na gospodarstvo?
Demografski problemi mogu dovesti do smanjenja radne snage, povećanja troškova socijalne skrbi i smanjenja inovativnosti i konkurentnosti.
Koji su glavni izazovi s kojima se Europa suočava?
Glavni izazovi uključuju demografske promjene, energetsku neovisnost, klimatske promjene i sigurnosne prijetnje.
Kako Hrvatska doprinosi energetskoj politici Europske unije?
Hrvatska trenutno dobiva 54% svoje energije iz obnovljivih izvora i smatra nuklearnu energiju ključnom za dugoročnu sigurnost i dekarbonizaciju.
Zašto su dronovi važni za suvremeno ratovanje?
Dronovi su postali ključni čimbenik suvremenog ratovanja, a Hrvatska se pozicionirala kao globalni lider u njihovoj proizvodnji.
Leave a Comment