Plenkovićev stav proizlazi iz temeljnog načela Daytonskog mirovnog sporazuma, dokumenta koji je okončao rat u Bosni i Hercegovini i postavio okvire njezina budućeg uređenja. Prema riječima hrvatskog premijera, Dayton je implicitno, ali i eksplicitno, predvidio da nijedan narod neće samostalno birati političke predstavnike drugom narodu. “U Daytonu je dogovoreno da jedan narod drugom neće birati predstavnike”, naglasio je Plenković, podsjećajući na izvorni duh sporazuma koji je imao za cilj osigurati ravnopravnost i uzajamno uvažavanje konstitutivnih naroda.
Ovaj princip, naglašava Plenković, ključan je za stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao države triju konstitutivnih naroda. Problem Komšićevog izbora, koji se od 2006. godine ponavlja, sustavno narušava ovu ravnotežu. Kada predstavnik jednog naroda, biran dominantno glasovima drugog naroda, zauzme poziciju namijenjenu predstavniku prvog naroda, to stvara duboko nepovjerenje i narušava temeljna načela predstavničke demokracije. Upravo zato, službeni Zagreb godinama upozorava na ovu nepravilnost, smatrajući da je poštivanje duha i slova Daytonskog sporazuma nužno za daljnje funkcioniranje države.
Željko Komšić: Simbol Političke Neravnoteže
Od 2006. godine, kada je prvi put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić postao je svojevrsni simbol dugogodišnjeg problema u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Njegovi izbori 2006., 2010., 2018. i 2022. godine rezultat su glasačke većine bošnjačkih birača, što je izazvalo oštru kritiku i neprihvaćanje od strane hrvatskog naroda i službenog Zagreba. Zbog ovakvog stanja, predstavnici hrvatske politike u BiH, kao i službeni Zagreb, odbijaju uspostaviti službeni kontakt s Komšićem jer ga ne smatraju legitimnim predstavnikom Hrvata.
Hrvatska strana već gotovo dva desetljeća ukazuje na ovaj problem, naglašavajući da ovakav način izbora direktno podriva temeljna načela Daytonskog sporazuma. Plenkovićeva poruka je jasna: potrebno je vratiti se izvornim postavkama sporazuma koje su jamčile da će svaki konstitutivni narod moći samostalno birati svoje predstavnike, bez nametanja volje drugog naroda. Ignoriranje ovog načela, tvrde u Zagrebu, vodi daljnjoj destabilizaciji i narušavanju međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini.
Poziv na Izgradnju Povjerenja i Povratak Normalnosti
Premijer Plenković uputio je snažan poziv Hrvatima i Bošnjacima u Bosni i Hercegovini da zajednički rade na obnovi povjerenja koje je postojalo prije prvog izbora Željka Komšića. “Ako je do 2006. sve bilo normalno, ne vidim razloga zašto se ne bi vratili na ono što ulijeva najvažniju stvar i u životu i u politici, a to je povjerenje”, istaknuo je Plenković. Njegova poruka implicira da je povratak izvornim demokratskim principima i uzajamnom poštovanju ključan za izgradnju funkcionalne i stabilne Bosne i Hercegovine.
Ova izjava naglašava potrebu za dijalogom i suradnjom između dva naroda kako bi se premostile postojeća nepovjerenja i izgradili bolji međunacionalni odnosi. Vlada Republike Hrvatske, kroz svoje djelovanje i politiku prema Bosni i Hercegovini, pokazuje čvrstu opredijeljenost za očuvanje konstitutivnosti i ravnopravnosti hrvatskog naroda u susjednoj zemlji. Izmjena Izbornog zakona, prema Plenkovićevom mišljenju, nije samo pitanje pravne formalnosti, već i ključni preduvjet za obnovu povjerenja i uspostavu istinske demokratske prakse u BiH.
Novi Granični Prijelaz u Gradišci: Simbol Suradnje i Razvoja
Tijekom posjeta Banjoj Luci, Plenković je potvrdio da je u Bosnu i Hercegovinu ušao preko novootvorenog graničnog prijelaza između Hrvatske i BiH u Gradišci. Ovaj prijelaz, unatoč tome što još nije bio službeno otvoren zbog administrativnih prepreka s bosanskohercegovačke strane, predstavlja značajan iskorak u prometnoj i gospodarskoj povezanosti dviju zemalja. Procjene hrvatske policije i carinske službe ukazuju na to da će ovaj prijelaz u budućnosti postati jedan od najvažnijih, ako ne i najfrekventniji, u prometu ljudi i roba između BiH i Hrvatske, te drugi najvažniji međunarodni prijelaz za ulaske u Hrvatsku, nakon Bajakova.
“Imat će ogroman gospodarski i prometni značaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, naglasio je Plenković, izražavajući nadu da će se svi formalni uvjeti brzo ispuniti kako bi se promet preko ovog prijelaza nesmetano uspostavio. Ovaj projekt predstavlja konkretan primjer uspješne bilateralne suradnje i važan korak prema jačanju gospodarskih veza i olakšavanju protoka ljudi i dobara, što je od obostranog interesa za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Otvaranje ovakvih infrastrukturnih projekata dodatno potvrđuje strateško partnerstvo dviju zemalja.
Trgovska Gora: Odgovorno Postupanje i Bezopasnost za BiH
Osvrćući se na zabrinutost koja je iskazana u Bosni i Hercegovini glede planirane izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori, Plenković je pokušao smiriti napetosti. Poručio je da se u Hrvatskoj više boje te teme nego u BiH, te da ne postoji nikakav razlog za strah. “Sve je to što se tiče stručnih procjena potpuno bezopasno za ljude. Da nije, ne bismo to radili”, uvjeravao je Plenković. Hrvatska, prema njegovim riječima, sve radi odgovorno i sukladno zakonskim propisima, vodeći računa o interesima svojih građana, ali i susjednih zemalja.
Ova izjava dolazi u kontekstu dugogodišnjih kontroverzi i bojazni javnosti u Bosni i Hercegovini o potencijalnim ekološkim posljedicama ovakvog odlagališta. Hrvatska strana ovim putem nastoji uvjeriti javnost u regiji da su poduzete sve neophodne mjere predostrožnosti i da su stručne analize potvrdile sigurnost projekta. Iako službene potvrde o stručnim procjenama nisu detaljno predstavljene javnosti u BiH, Plenkovićeva izjava služi kao pokušaj dijaloga i transparentnosti po ovom osjetljivom pitanju.
Angažman Vlade RH za Hrvate u BiH
Osim političkih i infrastrukturnih tema, Plenković je potvrdio značajan angažman Vlade Republike Hrvatske na podršci Hrvatima izvan Hrvatske, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. Pojasnio je da Hrvatska godišnje izdvaja oko 150 milijuna eura za Hrvate u dijaspori, pri čemu najveći dio tih sredstava odlazi na projekte namijenjene Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Ova financijska potpora obuhvaća širok spektar aktivnosti, od obrazovanja, kulture i zdravstva do potpore povratku i gospodarskog razvoja.
Podsjetio je i na svoje nedavne sastanke u Banjoj Luci, gdje se susreo s banjolučkim biskupom mons. Željkom Majićem, obišao izložbu sakralne umjetnosti te sudjelovao u svečanosti polaganja kamena temeljca za Studentsko-kulturni pastoralni centar. Vlada RH također financijski sudjeluje u izgradnji tog centra, što dodatno potvrđuje dugogodišnju posvećenost Zagreba očuvanju hrvatskog identiteta i potpori hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Ovaj izdašni financijski angažman svjedoči o strateškom značaju koji Bosna i Hercegovina ima u vanjskoj politici Republike Hrvatske.
Zaključak: Ključne Poruke i Daljnji Koraci
Poruka Andreja Plenkovića bošnjačkim političarima nedvojbeno je jasna: izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prioritet je Hrvatske, s ciljem osiguranja legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda. Očekuje se da će se dogovor postići do 2026. godine, što otvara prostor za intenziviranje diplomatskih napora i dijaloga. Problem Željka Komšića i njegovo ponovno biranje na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH samo su simptom dubljeg problema neadekvatnog izbornog zakonodavstva koje narušava temeljna načela Daytona i federalizma u BiH.
Plenkovićev poziv na povjerenje i povratak izvornim postavkama Daytonskog sporazuma, kao i potpora novim infrastrukturnim projektima i Hrvatima u BiH, pokazuju stratešku usmjerenost Hrvatske na stabilnost i prosperitet susjedne zemlje, uz jasnu zaštitu prava konstitutivnih naroda. Hoće li ova poruka naići na plodno tlo i dovesti do konkretnih promjena u Izbornom zakonu BiH, pokazat će vrijeme i budući diplomatski procesi. Ono što je sigurno jest da Hrvatska neće odustati od zalaganja za ravnopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
P1: Zašto je izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine toliko važna za Hrvatsku?
Hrvatska smatra da postojeći Izborni zakon omogućuje da predstavnike hrvatskog naroda biraju birači drugih nacionalnosti, što narušava načelo konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja. Primjer je višegodišnji izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kojeg su birali uglavnom bošnjački birači. Hrvatska traži zakonska rješenja koja će osigurati da svaki konstitutivni narod samostalno bira svoje predstavnike, u skladu s duhom Daytonskog sporazuma.
P2: Koje su glavne prepreke postizanju dogovora o Izbornom zakonu u BiH?
Glavne prepreke proizlaze iz različitih vizija političkih stranaka u Bosni i Hercegovini o izbornom modelu. Neke stranke, poput HDZ-a BiH, zagovaraju izmjene koje bi Hrvatima jamčile izbor njihovog člana Predsjedništva, dok drugi blokovi, pretežno bošnjački, ne vide potrebu za značajnim izmjenama ili predlažu modele koji bi mogli dodatno marginalizirati Hrvate. Politička podijeljenost i nedostatak povjerenja dodatno kompliciraju postizanje konsenzusa.
P3: Što je bio cilj sastanka vodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Banjoj Luci?
Sastanak je bio usmjeren na koordinaciju politika i strategija dviju sestrinskih stranaka, s posebnim naglaskom na predstojeće izbore u BiH i potrebu izmjene Izbornog zakona. Cilj je bio usuglasiti zajednički stav i pojačati pritisak na bosanskohercegovačke političke subjekte kako bi se postigao dogovor koji će osigurati ravnopravnost Hrvata u BiH. Također, razgovaralo se o suradnji na drugim područjima od zajedničkog interesa.
P4: Kakav je stav Hrvatske po pitanju odlagališta radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori?
Premijer Plenković izrazio je uvjerenje da je planirano odlagalište u Trgovskoj gori, prema stručnim procjenama, bezopasno za ljude i okoliš. Naglasio je da Hrvatska provodi projekt odgovorno i u skladu sa zakonom. Ipak, zbog zabrinutosti u Bosni i Hercegovini, naglašena je potreba za transparentnošću i daljnjim informiranjem kako bi se razjasnile sve nedoumice i otklonili strahovi.
P5: Koliko Hrvatska financijski pomaže Hrvatima u Bosni i Hercegovini?
Hrvatska Vlada izdvaja značajna sredstva za potporu Hrvatima izvan Hrvatske, a najveći dio od ukupno oko 150 milijuna eura godišnje namijenjen je projektima i potrebama Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ta sredstva usmjeravaju se na različite sektore, uključujući obrazovanje, kulturu, zdravstvo, gospodarski razvoj i potporu povratničkim projektima, s ciljem očuvanja identiteta i osiguravanja stabilnosti hrvatske zajednice u BiH.
Leave a Comment