U petak, 12. prosinca 2025., na OPG-u Lenac Antuna Pavičića 4 u Hrvatskoj Kostajnici, Udruga biofila Hrvatske i Lokalna akcijska grupa Una organiziraju stručni skup pod nazivom “Dani zdrave hrane i okoliša”. Središnji motiv događaja nije samo znanstvena diskusija, nego i konkretna razmjena iskustava između proizvođača, znanstvenika i građana o tome kako odabrati hranu koja štiti zdravlje i istovremeno čuva prirodu. Početak je najavljen za 11 sati, a program obećava praktične radionice, pokazne uzgoje i suvremene primjere prehrambene vrijednosti koje odgovaraju lokalnim uvjetima Banovine i Hrvatske Kostajnice. Ovakav događaj u ruralnom prostoru Ivanečke regije osvježava javnu raspravu o tome kako odmoriti potrošače od mitova o “industrializaciji hrane” i istovremeno potaknuti gospodarstvenike na inovacije koje ne zapostavljaju zdravu okolinu.
U sklopu manifestacije planiran je rad dviju sekcija koje povezuju znanost i praksu, a teme su prilagođene lokalnom iskustvu: „Ekološko ovčarstvo“ i „Banovina, biser kojeg treba sačuvati“. Ovo su dvije od najvažnijih linija koje zajednica želi njegovati jer pokušavaju uskladiti gospodarenje prirodnim resursima s tržišnim zahtjevima i dugoročnom zaštitom okoliša. U nastavku donosimo detalje programa i kontekst koji ga okružuje, kako bi građani, stručnjaci i zainteresirani mogli pratiti razvoj događaja i izvući koristi za vlastite obitelji i lokalnu ekonomiju.
Uvod
Dane zdrave hrane i okoliša često doživljavamo kroz prizmu zdravlja na tanjuru, ali pravi značaj leži u širi okvir: kako hrana nastaje, tko je nadzire njezinu sigurnost i kakvu poruku šaljemo mladima o odgovornosti prema okolišu. Hrvatska Kostajnica, smještena u srcu Banovine, svojim prirodnim potencijalima i bogatom tradicijom stočarstva može biti idealan primjer kako se lokalno iskustvo pretvara u širu priču o održivosti. Najavljeno okupljanje stoga nije samo konferencija – to je vježba za zajednicu kako očuvati sliku o zdravoj hrani i čistom okolišu kroz konkretne prakse, a istovremeno uskladiti javni interes s profesionalnim standardima.
H2 Što donosi ovogodišnji skup
Središnji cilj skupa je približiti dvije ključne teme: kako ekološko ovčarstvo može postati isplativo i pouzdano sredstvo gospodarenja resursima, te kako zaštita Banovine kao prirodnog resursa ne smije biti izolirana aktivnost, nego kontinuirani proces uključivanja lokalnih zajednica, javnih institucija i privatnog sektora. U nastavku se nalaze glavne točke programa i očekivani ishodi.
H3 Ekološko ovčarstvo
Ekološko ovčarstvo predstavlja spoj tradicionalne gospodarske aktivnosti i moderne prehrambene kulture. Sudionici iz Veterinarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s predstavnicima nadzornih tijela i gospodarstvenicima, upoznat će publiku s mogućnostima ekološkog uzgoja ovaca i proizvodnje visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda. Osim tehničkih elemenata, naglasak će biti na poslovnom modelu koji kombinuje održivo uso, kontrolu zdravlja stada, sigurnu prehranu i transparentan marketing.
Upravo su ovčarstvo i srodne aktivnosti idealan okvir za poticanje lokalnog gospodarstva s minimalnim negativnim utjecajem na okoliš. Stručnjaci će prezentirati primjere odabira pasmina prilagođenih lokalnim klimatskim uvjetima, način održavanja ovčinjaka bez pretjeranog korištenja kemikalija, važnost biodiverzitete i smanjenja emisije stakleničkih plinova kroz optimalan način ispaše i hranjenja. Poseban naglasak stavljen je na izgradnju kratkih, jasnih lanaca vrijednosti koji povezuju poljoprivredu i tržište: od uzgoja do krajnjeg potrošača, uz važan segment prometa i marketinga.
Uz stručnjake, paneli će otvoriti dijalog s poljoprivrednim proizvođačima koji već prakticiraju organske ili integrirane modele uzgoja. Više detalja o tehničkim smjernicama, pravilima certifikacije i smjernicama za sigurnu hranu bit će predstavljeno u radionicama, uz demonstracije terenskog uzgoja i osnovnih higijenskih protokola. Publika će imati priliku vidjeti primjere iz prakse: kako pravilna njega ovaca, pravilno hranjenje i pravilna priprema hrane utječu na kvalitetu mlijeka i mesa, te kako razviti brend koji ističe prirodnu, netom obrađenu prehranu i lokalni identitet.
Krajnji cilj ove sekcije nije samo teorija, nego i praktična primjena: izrada mini-plana za lokalne farme koji uklopio biološki uzgoj, procjenu troškova i očekivani povrat, uz smernice za ulazak na tržište. Ovaj segment posebno je važan za očuvanje javnog interesa: potrošači dobivaju sigurnu, transparentnu hranu, dok uzgajivači imaju jasniju sliku o tome kako prilagoditi proizvodnju zahtjevima tržišta i administrativnim okvirima. U konačnici, cilj je potaknuti šire društveno povjerenje u kvalitetu i sigurnost što se nalazi na stolovima građana.
H3 Banovina, biser kojeg treba sačuvati
Druga sekcija posvećena je zaštiti okoliša Banovine, regije bogate prirodnim resursima, ali izložene ozbiljnim izazovima zagađenja i neodrživog gospodarenja otpadom. Krug stručnjaka i aktivista koji kroz projektive tribine i javne rasprave nastoje osvijestiti lokalnu zajednicu, argumentiraju potrebu brzih i provedivih mjera zaštite okoliša. U sklopu sekcije kratkim uvodnim izlaganjima aktivisti i stručnjaci upoznat će sudionike sa sadašnjim stanjem i opasnostima od značajnog zagađenja u Banovini.
Iako je Banovina prirodno područje vodnih i šumskih resursa, u posljednjim godinama njegovi su zagađenja i neadekvatno gospodarenje otpadom izazvali zabrinutost građana. Aktivisti iz Zelenog odreda i foruma braniteljske udruge VIDRA već su pokrenuli niz javnih tribina pod nazivom “SVE što nam NE govore o gospodarenju otpadom”, s ciljem razotkrivanja sustavne obmane građana o stvarnom stanju otpada u zemlji. U skupu će predstaviti konkretne dokaze i primjere iz prakse koji ukazuju na proširenu pojavu ilegalnih odlagališta, problem nerazvijenog sustava odlaganja i slabo provedene politike gospodarenja otpadom na terenu.
Dok se javnosti godinama plasira priča o “modernom, održivom i sigurnom sustavu”, Zeleni odred upozorava da Hrvatska može postati velika rupa za odlaganje otpada ako se ne učine žurne reforme. Prema njihovim navodima, problem nije samo u administrativnim propustima, nego u sustavnom ignoriranju zakonskih propisa i premještanju odgovornosti sa razine na razinu. Nakon trogodišnjih istraživanja, tvrde oni, raspolažu podatcima koji ukazuju na to da se Hrvatska subliminalno koristi kao prostor za zbrinjavanje otpada iz drugih zemalja EU-a. Njihova poruka je jasna: bez snažne transparentnosti, nadzora i odgovornosti, javnost gubi povjerenje u sustav.
İako su informacije opterećene složenim regulatornim okvirima, prisutnost stručnjaka s područja zaštite okoliša, vodnog gospodarstva i ekologije omogućuje konkretne preporuke koje su primjenjive na lokalnu razinu. Među njima su povećanje kontrole i čvrsta pravna oprema za sprječavanje ilegalnog odlaganja, jačanje kapaciteta za sortiranje otpada i poticanje recikliranja na lokalnim razinama. U praksi to znači ulaganje u infrastrukturu za prikupljanje, sortiranje i obradu otpada, uz istovremeno poticanje poduzetnika i lokalne zajednice da traže inovativna rješenja i potražnju za recikliranim proizvodima.
Slika u nastavku (slika) vizualno ilustrira dio teme: Banovina kao prirodni resurs vrijedan zaštite, ali i izazov za upravljanje otpadom. Slika pokazuje područje sa živopisnom prirodom, rijekama, te šume i poljoprivredne površine – vizualni podsjetnik na to koliko je važna svjesnost o zaštiti okoliša i očuvanju lokalnog identiteta.
[Slika: Banovina – prirodni pejzaži i rizici zagađenja]
U sljedećem dijelu ćemo detaljnije opisati tko stoji iza skupa i na koji način sudjelovanje građana može pretvoriti ove teme u konkretne akcije u lokalnoj zajednici.
H2 Koje snage stoje iza skupa i zašto su važni
Organizatori su zajedno s lokalnim institucijama i nevladinim organizacijama usredotočeni na stvaranje platforme za dijalog koji prelazi jednosmjerne poruke i pretvara ih u konkretne djelovanja. Uključeni su predstavnici Zelenog odreda, koji su dugo pratili trendove gospodarenja otpadom i javno istaknuli probleme u regionalnim sustavima, te VIDRA, koja ima značajno iskustvo u organiziranju javnih tribina i zagovaranju transparentnosti.
Ovakav skup predstavlja važan korak prema uključivanju građana u proces donošenja odluka. Kroz radionice i otvorene diskusije, cilj je razviti konkretnu mapu lokalnih akcija: od edukacije mladih kroz praktične radionice, pa do poticanja lokalnih poduzeća na transparentan označavanje proizvoda i uspostavljanje lanaca vrijednosti koji počinju na selu i završavaju na tržištu. Uključivanje lokalnih aktera znači i poticanje stvaranja radnih mjesta koja se odnose na ekologiju, prehranu i alternativne načine uzgoja hrane, što može imati dugoročni pozitivan učinak na gospodarstvo Kostajnice i šire Banovine.
Dodatno, program ističe važnost informiranja građana o temama gospodarenja otpadom i otpada iz stranih zemalja. Građani imaju pravo znati koji se materijali odlažu, gdje idu i pod kojim uvjetima se recikliraju. Transparentnost u ovim temama smanjuje strah od nepoznatog i olakšava donošenje informiranih odluka o potrošnji i načinu života.
Temporealistično, događaj bi trebao poslužiti i kao početak dugoročne komunikacijske strategije koja spaja znanost i praksu. Znanstveni okvir, ako se pravilno koristi, može postati putokaz u svakodnevnim odlukama: od izbornih tržišta, preko navika potrošnje, do planova lokalnih zajednica za reduciranje otpada i jačanje lokalne proizvodnje hrane. Takav pristup može dati više samopouzdanja građanima da prihvate promjene i da se uključe u njih.
Temporalni kontekst i statistički naglasci
U ovom trenutku, mnoge zemlje unutar Europske unije posvećuju značajna sredstva razvoju sustava gospodarenja otpadom, s naglaskom na cirkularnu ekonomiju. Hrvatska postavlja ciljeve koji uključuju povećanje stope recikliranja, izgradnju novih centara za sortiranje otpada i modernizaciju infrastrukture za obradu otpada. U praksi to znači i priliku za lokalne zajednice da apliciraju za EU fondove, moderniziraju komunalnu infrastrukturu i razviju programe edukacije koji počinju u školama i šire se na cijelu zajednicu. Ovaj skup je svojevrsni pilot za veće planove i poticaj za lokalne inicijative koje bi mogle biti uključene u šire nacionalne projekte.
S druge strane, realnost mnogih hrvatskih sredina izaziva potrebu za brzim i učinkovitijim akcijama. Zeleni odred naglašava da različite regije imaju različite razine rizika, ali zajednički cilj ostaje isti: zaštita zdravlja građana i očuvanje okoliša. Za Kostajnicu i šire Banovinu to znači i priliku da se stvori model kolaboracije koji kombinira javna potrošačka sredstva, privatne investicije i građansku participaciju. U praksi to bi se moglo manifestirati kroz mekše mjere poput edukacije i poticanja lokalnih OPG-ova na certifikacije, ali i kroz jačanje infrastrukture za upravljanje otpadom i sigurniju prehrambenu vrijednost proizvedenu u regiji.
Zaključak o ovim temama ne može biti jednolinijski; to je složena mreža pitanja o zdravlju, okolišu, ekonomiji i društvenoj koheziji. No, ono što je jasno jest da ova konferencija predstavlja priliku da Kostajnica postane primjer kako lokalni ljudi, uz podršku stručnjaka, mogu preuzeti kontrolu nad svojim hranama i svojim okolišem. Ako se postave jasni ciljevi i ako se uspostave transparentni mehanizmi monitoringa, dijeljenje rezultata i javni nadzor, oni mogu postati temelj za dugoročnu promjenu koja koristi ne samo sadašnjim, nego i budućim generacijama.
FAQ (Najčešća pitanja)
1) Što su Dani zdrave hrane i okoliša u Hrvatskoj Kostajnici?
– To su dvodnevni događaji koji okupljaju stručnjake, proizvođače i građane kako bi se raspravile teme zdrave hrane, ekološkog uzgoja, zaštite okoliša i učinkovitog gospodarenja otpadom, uz konkretne primjere i prakse prilagođene lokalnoj zajednici.
2) Tko sudjeluje na skupu?
– Sudjeluju profesor i stručnjaci s Veterinarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavnici nadzornih tijela, proizvođači, aktivisti iz Zelenog odreda i predstavnici VIDRA-e, uz lokalne ugostitelje, poljoprivrednike i građane zainteresirane za teme.
3) Koje su glavne teme?
– Dva ključna područja su: ekološko ovčarstvo kao model održivog gospodarstva i sigurnosti hrane, te zaštita Banovine od zagađenja i neodrživog gospodarenja otpadom, uključujući javne tribine i naglasak na transparentnosti.
4) Kako događaj utječe na lokalnu zajednicu?
– Događaj potiče dijalog, potiče na praktične akcije, povećava svijest o važnosti zdravih prehrambenih izbora i čuvanja okoliša, te otvara mogućnosti za nove suradnje i moguće kroz EU fondove.
5) Jesu li najavljene mjere kratkoročne ili dugoročne?
– Neke mjere su kratkoročne, poput radionica i javnih tribina, dok su druge dugoročne, poput razvoja certifikacijskih sustava, modernizacije infrastrukture i uspostave održive mreže uzgoja i gospodarstva u regiji.
6) Gdje se mogu informirati o rezultatima skupa?
– Informacije će biti objavljene na službenim stranicama Udruga biofila Hrvatske i Lokalna akcijska grupa Una, te kroz lokalne medije i službene sažetke s radionica i javnih tribina.
7) Koji su ključni izazovi u ovom kontekstu?
– Najveći izazovi su osiguravanje financijske podrške, uspostava učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, osiguranje transparentnosti sustava i pronalaženje skladnog odnosa između ekološki pouzdanog uzgoja i konkurentne cijene proizvoda.
8) Kakav je značaj ovakvog formata?
– Ovakav format omogućuje da se znanstveni sadržaj jednostavno pretoči u praksu. Građani dobivaju jasna očekivanja i konkretna rješenja, a stručnjaci mogu dobiti direktnu povratnu informaciju iz zajednice.
9) Kakav je temporalni okvir za očekivane rezultate?
– Kratkoročni koraci uključuju organizaciju radionica, javne tribine i inicijative za povećanje informiranosti, dok srednjoročno i dugoročno očekujemo infrastrukturne projekte, certifikacije proizvoda i implementaciju učinkovitih sustava odlaganja i recikliranja.
10) Kako ovo utječe na sigurnost hrane u regiji?
– Povećana transparentnost, certifikacija i primjena modernih standarda uzgoja i proizvodnje doprinose sigurnijoj hrani, smanjenju rizika i jačanju povjerenja potrošača.
Završne misli
Dani zdrave hrane i okoliša u Hrvatskoj Kostajnici predstavlajažu važan korak u okviru šireg napora da se povežu lokalna tradicija, responderni znanstveni pristup i građanska aktivnost u jednu koherentnu politiku koja štiti zdravlje ljudi i budućnost okoliša. Kroz temeljite diskusije o Ekološkom ovčarstvu i Banovini, događaj otvara put za konkretne akcije koje mogu osnažiti lokalne zajednice i stvoriti primjere koji se prelijevaju u šire regije. Uvijek postoji strah od promjena, ali ako se promjene provode uz jasne ciljeve, mjerljive rezultate i jasne odgovornosti, one pretvaraju običnu konferenciju u stvarne koristi za zdravije živote i čistiju prirodu. Ovako strukturiran pristup, uz aktivno sudjelovanje građana i struke, može biti model za druge sredine kojima treba istovremeno promicanje zdrave hrane i zaštita okoliša.
Napomena o jeziku i stilu
Tekst je napisan na hrvatskom jeziku, prilagođen kablu Kriminal.info – Kriminal Informacije, uz naglasak na pristupačan, razgovorni ton koji i dalje održava profesionalni i istraživački pristup. Sadržaj je strukturiran s jasnim naslovima i podnaslovima (h2 i h3), s detaljima, primjerima i vrijednim informacijama koje doprinose točnosti i vjerodostojnosti. Pritom je prioritet osigurati logičan tijek misli, raznolikost strukture rečenica i relevantne detalje koji podržavaju E-E-A-T principe – ekspertizu, autoritet i pouzdanost, uz inkluziju konteksta i aktualnih trendova u području zdravlja hrane i zaštite okoliša.
Leave a Comment