Dan ljudskih prava svake godine služi kao podsjetnik na temeljne slobode i prava zajamčena svaki građaninu, ali i prilika da se analizira koliko je Hrvatska odmakla ili zaostaje u pogledu zaštite tih prava. Ove godine, povodom 75. obljetnice Europske konvencije o ljudskim pravima, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ukazala je na zabrinjavajući rast pritužbi u zdravstvu, sve učestaliji govor mržnje i sve veći broj dezinformacija. S druge strane, ministar pravosuđa Damir Habijan istaknuo je svoje uspjehe u smanjenju broja neriješenih predmeta i uvođenju strožih mjera protiv femicida.
Uvod
Svake godine 10. prosinca obilježava se Dan ljudskih prava, a u središtu pažnje javnosti je ocjena napretka u ostvarivanju građanskih i političkih prava. Dok Europska konvencija o ljudskim pravima predstavlja temeljni pravni okvir, njegove su odredbe u Hrvatskoj položile test vremena, no suočavaju se s novim izazovima poput online govora mržnje i dezinformacija. U ovom ćemo članku detaljno analizirati ključne poruke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter i ministra Damira Habijana, pružiti statistike, temporalni kontekst i konkretne primjere iz prakse te razmotriti prednosti i nedostatke postojećeg stanja.
Šimonović Einwalterova upozorenja
Pravobraniteljica za ljudska prava istaknula je da su građani posljednjih godinu dana najčešće podnosili pritužbe u sektorima zdravstva i prava na slobodu izražavanja. To ukazuje na višestruke izazove:
- Preopterećen zdravstveni sustav: kronični nedostatak medicinskog osoblja, dugotrajne liste čekanja i neujednačena kvaliteta skrbi.
- Sloboda izražavanja na udaru: sve veći broj pritužbi zbog cenzure, pokušaja suzbijanja kritičkih medija i pritisaka na novinare.
- Govor mržnje i dezinformacije: viralni sadržaji na društvenim mrežama i neadekvatna regulacija internetskih platformi.
Europska konvencija kao temelj
Europska konvencija o ljudskim pravima, donesena 1950. godine, prati provodbu standarda u više od 40 država članica Vijeća Europe. Pravobraniteljica je naglasila da “postoje standardi koji se moraju zadržati” kako bi se očuvao ugled pravnog poretka i zaštitila prava svih građana. U Hrvatskoj je Konvencija integrirana u unutarnje zakonodavstvo te se primjenjuje neposredno, što potvrđuju brojni sudski postupci pred Ustavnim sudom i Europskim sudom za ljudska prava.
Fokus na male i ranjive skupine
Prema izvješću pravobraniteljice, u proteklih 12 mjeseci najugroženije skupine su:
- Migrantice i migranti – suočeni s govorom mržnje, diskriminacijom i otežanim pristupom zdravstvenim uslugama;
- LGBTIQ osobe – učestali napadi i verbalno nasilje zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta;
- Romkinje i Romi – sustavni predrasudi, segregacija u školama i otežan pristup stanovanju;
- Srpska nacionalna manjina – napetosti u ostvarivanju prava na informiranje i obrazovanje na maternjem jeziku.
Takve pritužbe ukazuju na kontinuiranu potrebu jačanja javne svijesti, obrazovanja te provođenja protokola za sprečavanje diskriminacije.
Govor mržnje i dezinformacije
U digitalnom dobu, govor mržnje prelazi iz ulice u ekrane našeg pametnog telefona. Dezinformacije se šire munjevitom brzinom i mogu potaknuti nasilje protiv marginaliziranih skupina.
Primjeri iz prakse
- U ožujku 2023. godine prikazano je kako lažni video migranata koji navodno ruše bolnicu izaziva niz napada na tražitelje azila.
- Ožalošćena obitelj izgubila je povjerenje u pravosudni sustav nakon što su mediji neutemeljeno prikazali da su žrtve femicida “tražile probleme”.
Regulatorni izazovi
Europska unija trenutno radi na Digital Services Act i Digital Markets Act kako bi uveli strože standarde protiv govora mržnje, ali implementacija u nacionalno zakonodavstvo i dalje kasni. Hrvatska se mora pripremiti na prilagodbu vlastitih propisa, osigurati brze mehanizme uklanjanja sadržaja i odgovarajuće kazne za počinitelje.
Habijanovo izvješće o pravosuđu
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan naglasio je da pravosuđe bilježi pomake, ali i ukazao na zajedničku odgovornost svih aktera u lancu. Evo ključnih podataka:
- Prosječno trajanje parničnih postupaka smanjeno je s 655 na 455 dana.
- Prosječna duljina kaznenih postupaka iznosi 118 dana.
- Broj neriješenih predmeta spušten je s gotovo milijun na 402 tisuće.
Cilj Ministarstva je smanjiti broj neriješenih postupaka ispod 350 tisuća do kraja sljedeće godine.
Femicid i nove mjere
U jesen 2022. uvedeno je posebno kazneno djelo femicida s kaznom do 40 godina zatvora, jednakoj maksimalnoj kazni za genocid ili ratni zločin. Međutim, Habijan ističe da je ključno ne oslanjati se samo na represiju, već aktivnije raditi na prevenciji:
- Jačanje programa edukacije o rodnoj ravnopravnosti u školama.
- Povećanje kapaciteta žrtvama nasilja, uključujući savjetovališta i skloništa.
- Uvođenje posebnog prava na žalbu žrtve protiv puštanja počinitelja na slobodu.
Peticija za zabranu molitve na trgovima
Inicijativa građana da se zabrani javno klečanje i molitva u središtima gradova prikupila je više od 50 tisuća potpisa. Temeljno pitanje je: gdje povući granicu između slobode vjeroispovijesti i prava drugih građana na javni prostor? Habijan je zatražio pravnu analizu koja će uravnotežiti ta dva aspekta.
Pros i cons trenutnog stanja
Prednosti:
- Konkretni pomaci u skraćivanju trajanja sudskih postupaka.
- Uvođenje definicije femicida i jače kazne za nasilje nad ženama.
- Povećana vidljivost i javna rasprava o govoru mržnje.
Nedostaci:
- Preko 400 tisuća neriješenih predmeta i dalje opterećuje sustav.
- Slaba provedba mjera protiv govora mržnje na društvenim mrežama.
- Nerazvijena prevencija dezinformacija, osobito u ruralnim sredinama.
Zaključak
Na Dan ljudskih prava potrebno je sagledati ne samo postojeće zakonske norme već i stvarnu primjenu prava u svakodnevnom životu. Dok su napretci u pravosuđu evidentni, rast govora mržnje i dezinformacija upozorava da je potreban multidisciplinaran pristup: kombinacija pravne regulative, edukacije i digitalnih alata. Iskustva migranata, LGBTIQ osoba, Romkinja i Roma, Srba te drugih manjina pokazuju da su potrebe raznolike, ali da svatko zaslužuje jednaku razinu zaštite. U konačnici, istinsko poštivanje Dan ljudskih prava neće biti tek formalno obilježavanje, nego svakodnevna praksa u institucijama i zajednicama.
FAQ
Što je Europska konvencija o ljudskim pravima?
To je međunarodni ugovor Vijeća Europe, stupio na snagu 1953. godine, koji jamči osnovna ljudska prava i slobode građana država potpisnica.
Kako prijaviti govor mržnje u Hrvatskoj?
Govor mržnje možete prijaviti na internetskoj platformi Ministarstva pravosuđa, MUP-u ili izravno Uredu pučke pravobraniteljice.
Koja je kazna za femicid u Hrvatskoj?
Uvedeno kazneno djelo femicida predviđa kaznu zatvora do 40 godina, jednaku maksimumu za ratne zločine ili genocid.
Zašto je pad trajanja sudskih postupaka važan?
Kratki rokovi povećavaju vjeru građana u pravosudni sustav i smanjuju šanse za korupciju i zloupotrebe.
Kako se sprječavaju dezinformacije?
Ključ je u medijskoj pismenosti, akreditiranim provjerama činjenica i novim digitalnim zakonima poput Digital Services Act.
“Temeljna ljudska, građanska prava i slobode na različite se načine dovode u pitanje, i kod nas, ali i u svijetu,” poručio je Milorad Pupovac, podsjećajući da je nužno stalno zagovarati standarde zajamčene Konvencijom.
Leave a Comment