U Dalmaciji je u posljednjim tjednima aktualiziran izazov komunikacije u hitnoj medicini, gdje su lokalne službe istaknule da liječnik porijeklom iz Irana, premješten početkom mjeseca u Drniš, često preferira komunikaciju na engleskom, što je za sobom povuklo niz reakcija zaposlenika, pacijenata i nadležnih institucija. Situacija, koja je potaknula široku medičnu raspravu o jezičnim kompetencijama i timskoj sigurnosti, otvorila je brojna pitanja o tome kako osigurati kvalitetnu i sigurnu skrb u hitnim situacijama, bez obzira na jezične barijere ili kulturne razlike. U ovom članku donosimo detaljan uvid u kronologiju događaja, analizu koja stoji iza pritužbi i odgovora službi, te pogled na šire posljedice za sustav zdravstva i pacijente u Hrvatskoj.
U Dalmaciji pobuna zbog liječnika iz Irana: “Odbija govoriti hrvatski” — kronološki pregled događaja
Kako je sve počelo: premještaj i početni signali upozorenja
Prema dostupnim informacijama koje su se pojavile u javnom prostoru, liječnik je ranije radio u Šibeniku i Primoštenu prije nego što je početkom ovog mjeseca premješten na hitnu službu u Drniš. Iz različitih izjava i navoda više sugovornika proizlazi slika da je, u odnosu na druge članove tima, specifično niskim temama jezika išlo kroz određenu fazu prilagodbe. Postoje navodi da je liječnik, iako posjeduje određene statistike o razumijevanju hrvatskog jezika, često inzistirao na korištenju engleskog jezika pri komunikaciji s pacijentima, što je izazvalo napetost, a s time i pritužbe djelatnika.
Priča s terena: priznanja i prigovori zdravstvenog osoblja
Iz brojnih svjedočanstava koje su RTL-u, odnosno drugim medijima, prenijeli zaposlenici Hitne pomoći, proizlazi da je određeni dio medicinskog osoblja morao preuzeti dodatne zadatke prevoditelja. „Sve intervencije prevodim“, jedan od zaposlenika je rekao u razgovoru s RTL-om te dodao da je došlo do situacija u kojima njegov kolega nije bio spreman komunicirati na hrvatskom jeziku. Drugi izvor naglašava da su se u nekim slučajevima i druge službe našle u situaciji da prevode kako bi se skratile napetosti i olakšala komunikacija s pacijentima.
Riječi stručnjaka i reakcije: kada jezik postaje sigurnosno pitanje
Upravo nema jedinstva oko toga treba li i koliko dugo liječnici trebaju biti sposobni službeno komunicirati na hrvatskom jeziku kako bi profesionalno obavljali posao, osobito u hitnim slučajevima. S jedne strane stoji argument da posjeduje certifikate i potvrde o poznavanju jezika te da su nadležni zaključili da nema formalnih prepreka za rad. S druge strane, postoji mišljenje da bi, radi sigurnosti pacijenata i učinkovitosti liječenja, jezične vještine trebale biti jasnije definirane i na razini baze.
Jezik u hitnoj službi: zašto je komunikacija ključna
Bezbednost pacijenta i brzina odgovora
Hitna služba je specijalizirano okruženje u kojem je preciznost jezika i brzina komunikacije iznimno važna. Uvijek se očekuje da operativni kompleksni postupci – od prepoznavanja simptoma, preko procjene rizika, do koordinacije s laboratorijima i drugim dijelovima zdravstvenog sustava – teče glatko. Kada se komunikacija odvija na engleskom umjesto na hrvatskom, postoji rizik od nesporazuma koji može usporiti terapijske odluke ili čak pogrešne interpretacije simptoma.
Rizične skupine i izazovi ruralnih sredina
U ruralnim sredinama, gdje je demografija često starija i manja, jezična raznolikost može dodatno komplicirati situacije. Pacijenti starije dobi često mogu imati slabije poznavanje stranih jezika ili se ne osjećaju ugodno izražavati na jeziku koji nije njihov materinski. Ovakve okolnosti povećavaju važnost prisustva medicinskih djelatnika koji su sigurni s hrvatskim jezikom ili koji imaju podršku prijenosnog sustava koji ne opterećuje pacijente dodatnim jezičnim barrierama.
Pravna i profesionalna očekivanja: certifikati, jezici i standardi
Certifikati i službene potvrde
Prema informacijama koje su dali predstavnici Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, liječnik posjeduje certifikat o znanju hrvatskog jezika te potvrdu škola stranih jezika, uz dodatne dokumente koji ukazuju na mogućnost razumijevanja struke. U ovom kontekstu, javnost i struka traže jasnu dokumentaciju koja bi potvrdila da su jezične kompetencije adekvatne za obavljanje posla na hitnoj službi.
Standardi i pregled nadležnih tijela
Hrvatska liječnička komora i nadležna tijela provode procjene i nadzor kako bi se osigurala kvalifikacijska usklađenost liječnika s potrebnim standardima. U ovom slučaju, ishod službene provjere je ključan: ako se pokaže da je liječnik sposoban službeno komunicirati na hrvatskom i razumije struku, problem se može smiriti; ako se pokaže da postoje značajne jezicne poteškoće, mogu uslijediti disciplinske ili administrativne mjere.
Reakcije i stavovi struke i udruge
Izjava Zavoda za hitnu medicinu: jezična kompetencija i sigurnost
Ravnatelj Zavoda Tomislav Jukić izjavio je da liječnik ima certifikat o poznavanju hrvatskog jezika te da Zavod nije primio značajne pritužbe od pacijenata ili djelatnika, s izuzetkom jedne zaposlenice. „Ako nam prilože certifikat o poznavanju jezika i na razgovoru vidimo da se mogu sporazumijevati i razumiju struku, nema problema“, kazao je Jukić. Nakon dodatnog upita, potvrdili su da liječnik posjeduje odobrenje Hrvatske liječničke komore i potvrdu škole stranih jezika NIKA o poznavanju hrvatskog jezika na razini B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru.
Jača uloga jezika: mišljenja medicinskih sestara i tima
Nadležne službe i zaposlenici šibenske hitne često su isticali da je nužno imati tim kojeg čine liječnici i sestre koji zajedno funkcioniraju bez potrebe za svakom situacijom da netko „prevede“. Sestre su naglašavale da je nužno imati jasnu i standardiziranu komunikaciju s pacijentima, te da simultano prevođenje ne bi bilo njihovo trajno očekivanje. Jedna sestra u Šibeniku iznijela je iskustvo da su i druge kolegice morale službeno preuzeti dio liječničke zadaće kako bi se osigurala pravodobna skrb, što nije idealna situacija, ali je prije svega znak potrebe za jasnijom jezičnom i radnom raspodjelom.
Utjecaj na pacijente i sigurnost
Percepcija javnosti i povjerenje u sustav
Jezik komunikacije u hitnoj službi nije samo tehničko pitanje; on utječe na povjerenje zajednice u zdravstveni sustav. Kada se doživljava da liječnik preferira engleski u situacijama kada su pacijenti izrazito ranjivi ili podatak o jeziku nije jasan, to može izazvati osjećaj nezadovoljstva, a u nekim slučajevima i strah među pacijentima ili njihovim obiteljima. Potrebna je transparentnost i jasna komunikacija o standardima jezika u timovima hitne pomoći kako bi se izbjegle nedoumice i osigurala sigurnost svih uključenih.
Kako izbjeći buduće konflikte i povećati učinkovitost
Rješenja koja se predlažu obično uključuju: jasne protokole o jeziku u kontaktu s pacijentima, omogućavanje dodatnih edukacija i provjera jezika, kao i prilagođene preporuke za radne rasporede koje minimiziraju rizik od preopterećenja pojedinaca. Također, važno je osigurati podršku za prevoditeljske potrebe kroz strukturiranu suradnju s prevoditeljskom službom ili unutar tima, bez stalnog opterećivanja jedne osobe.
Statistički kontekst i širi okvir zdravstvenih sustava
Što kažu brojke o jeziku i radu liječnika u Hrvatskoj
U posljednjim godinama hrvatsko zdravstvo bilježi izazove u zapošljavanju i zadržavanju liječničkog kadra, što često dovodi do raznovrsnih scenarija na terenu. Stručnjaci ističu da jezik i jezična kompetencija predstavljaju važan segment sigurnosti i kvalitete skrbi. Dok su formalni pregledi i certifikati dulje definiranih standarda važni, mnogi zdravstveni sustavi diljem Europe nastoje izbalansirati potrebu za raznolikošću liječnika sa zahtjevom za jasnim i standardiziranim komunikacijskim protokolima.
Pros i cons multjezičnih timova
- Pros: povećana dostupnost liječnika iz različitih regija, brža specializirana skrb, prilika za kulturnu kompetenciju.
- Cons: moguć rizik od neujednačene jezične kompetencije, potreba za dodatnim resursima za prevoditeljske usluge, rizik od pogrešnih tumačenja u hitnim slučajevima.
Što ovo znači za sustav zdravstva u Hrvatskoj
Održavanje ravnoteže između mobilnosti i sigurnosti
Globalna mobilnost liječnika donosi prilike za razmjenu iskustava i kompetencija, ali isto tako nameće izazove u pogledu sigurnosti i standardizacije. Hrvatska se, kao i mnoge druge zemlje, nalazi u procesu izrade jasnijih smjernica i mehanizama za provjeru jezične kompetencije liječnika koji rade u pacijentski osjetljivim područjima, osobito u hitnim službama. Ovo uključuje ne samo poznavanje jezika, nego i razumijevanje lokalne kulture i zdravstvenih protokola.
Preporuke za buduće politike i prakse
- Jačanje standarda jezika za hitne službe kroz periodične provjere i dodatne tečajeve hrvatskog jezika za liječnike koji su angažirani na lokacijama gdje se susreću s pacijentima različitih jezičnih pozadina.
- Uvođenje formalnog protokola o upotrebi jezika u hitnim situacijama, s jasnim uputama kada i kako se koristi engleski ili drugi jezici uz simultano prevođenje.
- Osiguranje transparentnosti: javno objavljivanje informacija o jezičnim kompetencijama zaposlenika i načinu na koji se rješavaju pritužbe.
- Razvoj i podrška za timski rad u kojem komunikaciju vodi jasno definirani liječnički tim uz podršku prevoditeljske službe ili bilingvalnih tehničara.
Zaključak
Situacija u Dalmaciji ilustrira složenost teme jezika u hitnim službama: od jedne strane stoji potreba za profesionalizmom i sigurnošću pacijenata, s druge – realnost da su mnogi liječnici dio globalne zajednice i imaju različite jezične prošlosti. Ključno je pronaći uravnotežen pristup koji osigurava da sve strane imaju jasnu i pouzdanu komunikacijsku platformu. Certifikati i službene potvrde o poznavanju jezika igraju važnu ulogu, ali jednako je važna i transparentnost, stalna edukacija i snažan sustav podrške koji osigurava da se hitna pomoć provodi bez zastoja ili rizika po pacijente. Bez obzira na to o kojoj se osobi radi, zdravstvo treba biti čvrsto posvećeno sigurnosti i kvaliteti za svakog kućanstva i svakog pacijenta — bez obzira na to kojem jeziku se obraćaju.
FAQ — najčešća pitanja korisnika
- Je li hrvatski jezik neophodan za rad liječnika u hitnim službama? – U hitnoj službi jezici služe brzini i preciznosti. Iako su certifikati o znanju jezika važni, sigurnost pacijenta najviše ovisi o jasnoj komunikaciji i koordinaciji unutar tima.
- Što se događa ako liječnik nije dovoljno vješt na hrvatskom? – Ako postoje dokazi o nedostatku jezika, nadležna tijela mogu provesti dodatne edukacije, postaviti privremene mjere ili razmotriti disciplinsku proceduru, uz zahtjev za jasnim javnim protokolom o komunikaciji.
- Kako se provodi provjera jezika liječnika? – Provjere obično uključuju testiranje poznavanja jezika, procjenu komunikacijskih vještina uz stručni intervju i provjeru dokumenata iz relevantnih institucija.
- Koje su prednosti multijezičnih timova u zdravstvu? – Veća je dostupnost liječnika različitih profila, mogućnost rada u različitim regijama i poboljšanje kulturne osjetljivosti, što može doprinijeti boljoj prehrani i razumijevanju pacijenata.
- Koji su rizici dugotrajne uporabe engleskog u hitnim slučajevima? – Rizici uključuju moguće nesporazume, kašnjenje u dijagnostici i terapiji te stres u timu. Treba uspostaviti jasne protokole uz adekvatnu podršku prevoditeljima i edukacijom.
- Što mogu pacijenti učiniti ako primijete jezične barrierе? – Pacijenti mogu zahtijevati jasnu komunikaciju i tražiti objašnjenja na jeziku koji razumiju. Također mogu zatražiti kontakt nadležnog tijela ili službu za korisnike ukoliko primijete opasne situacije.
Napomena: Članak se temelji na javno dostupnim izjavama i informacijama koje su prethodno prenijeli RTL i druge medijske kuće te na službenim odgovorima Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije. Cilj je pružiti uravnotežen i informativan prikaz događaja, uz naglasak na važnost sigurnosti i kvalitete skrbi u hitnim situacijama te na potrebu jasnih politika i standarda u pogledu jezika i komunikacije unutar timova.
Leave a Comment