U Dalmaciji pobuna zbog liječnika iz Irana. “Odbija govoriti hrvatski” odjeknula je vijest koja je uzburkala lokalnu zajednicu tijekom proteklog tjedna. Dok pacijenti izražavaju zabrinutost zbog jezične barijere i mogućeg ugrožavanja kvalitete zdravstvene skrbi, vlasti i stručnjaci raspravljaju o zakonskim normama, etičkim pitanjima i rješenjima za bolje integriranje stranih medicinskih djelatnika u hrvatski zdravstveni sustav.
Pozadina slučaja
Tko je liječnik iz Irana
Liječnik iz Irana u pitanju je specijalist opće medicine koji je prije deset godina stigao u Split kako bi studirao na Medicinskom fakultetu. Nakon završetka studija engleskim jezikom, uspješno je položio stručne ispite i dobio licencu za rad u domaćim bolnicama. Unatoč dugogodišnjem stažu, gotovo netaknuta je njegova profesionalna biografija, no problem je izbilo kada je odbio komunicirati na hrvatskom.
Profesionalna biografija i staž
Prije dolaska u Dalmaciju, liječnik iz Irana radio je u nekoliko bolnica u Teheranu, a nakon preseljenja u Hrvatsku narednih je deset godina specijalizirao hitnu medicinu. Njegova stručnost u kirurgiji i prepoznavanje hitnih stanja cijenjeni su od strane kolega. Ipak, upravo je neproaktivno učenje hrvatskog jezika potaknulo raspravu o granicama profesionalnog i kulturnog prilagođavanja.
Kontekst dolaska u Hrvatsku
Hrvatska je prema statistikama Europske komisije u posljednjih pet godina znatno povećala broj stranih zdravstvenih radnika, a potražnja raste zbog nedostatka medicinara i demografskih izazova unutar sustava zdravstva. Dok su mnogi liječnici brzo učili jezik, primjer iz Dalmacije otvorio je novu temu o obvezama i pravima stranih stručnjaka.
Reakcije lokalne zajednice
Organizirani prosvjedi
Prvi prosvjed održan je pred općinom s okupljenim građanima koji su uzvikivali: “Dalmacijo, čuvaj svoj jezik!” i “Liječnik priča engleski, a pacijent pati!” Transparenti su zahtijevali da se u zdravstvenim ustanovama poštuje hrvatski jezik te da se provjere svi liječnici po pitanju poznavanja minimalnih jezičnih kompetencija.
Mišljenja pacijenata
Izjave pacijenata variraju od potpune podrške prosvjednicima do razumijevanja situacije. Mnogi stariji stanovnici Dalmacije navode kako se ne osjećaju sigurno kada ne razumiju upute liječnika, dok mlađi pacijenti smatraju da je važno imati što više stručnjaka, čak i ako djelomično komuniciraju na engleskom jeziku.
Stavovi građana i kulturne razlike
Lokalna zajednica u Dalmaciji ponosna je na vlastitu kulturnu baštinu, jezik i običaje. Uvođenje stranih stručnjaka izazvalo je strah od gubitka identiteta i bespomoćnost starijih generacija pred modernizacijom. No, postoje i oni koji vide priliku za razmjenu znanja i međukulturalno povezivanje.
Jezična barijera i komunikacija
Zašto je važna hrvatska za strukovne djelatnike
Upravo je komunikacija ključna stavka u pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi. Kada liječnik ne govori hrvatski, svakodnevne situacije poput uzimanja anamneze, objašnjavanja terapije ili savjetovanja o prevenciji bolesti mogu postati problematične. To pak dodatno umanjuje povjerenje pacijenata i povećava rizik od pogrešaka.
Utjecaj na kvalitetu zdravstvene skrbi
- Prijevare u prenošenju simptoma mogu voditi do pogrešne dijagnoze,
- Nepoštivanje uputa za vratiti se na kontrolu ili uzimanje lijekova,
- Emocionalna distanca i neugodnost u razgovoru o osobnim zdravstvenim problemima.
Sve to utječe na ishod liječenja i sigurnost pacijenta, a rizik raste proporcionalno s ozbiljnošću bolesti.
Primjeri iz prakse
U jednom slučaju pacijent s kardiovaskularnim problemom nije razumio naputke za promjenu doze lijeka, što je dovelo do hitnog hospitaliziranja. U drugom, dijete s alergijskom reakcijom nije na vrijeme primilo adekvatnu terapiju jer liječnik i roditelj nisu uspostavili zajednički jezični kod. Ovi primjeri ilustriraju koliko je jezična kompatibilnost vitalna.
Regulatorni okviri i propisi
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske, zdravstveni radnici moraju poduzeti sve mjere nužne za ostvarivanje prava pacijenata, što uključuje jasnu i razumljivu obavijest. Iako zakon ne specificira obvezno znanje hrvatskog na određenoj razini, praksa i smjernice Ministarstva zdravstva potiču usvajanje jezika kako bi se ispunili standardi stručne komunikacije.
Pravni okvir o poznavanju jezika
Ministarstvo unutarnjih poslova propisuje da strani državljani pri zapošljavanju u javnim službama, pa tako i u zdravstvu, trebaju dokazati barem B2 razinu znanja hrvatskog jezika. Ipak, provjera se često svodi na pismenu dokumentaciju, dok praktična primjena i usmeni dio mogu ostati nekontrolirani.
Međunarodni standardi
Svjetska zdravstvena organizacija i Europska komisija naglašavaju važnost jezične pristupačnosti u zdravstvu. Preporučuju se sustavi profesionalnih prevoditelja, elektroničkih rječnika i stalnih edukacija kako bi se osiguralo poštivanje osnovnih ljudskih prava pacijenata.
Statistički podaci i usporedbe
Broj stranih liječnika u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, zadnjih pet godina broj registriranih liječnika iz inozemstva porastao je za 35 %. Najviše ih dolazi iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, Indije i Irana. U Dalmaciji, konkretno, strani liječnici čine oko 12 % ukupnog medicinskog kadra.
Koliko pacijenata nailazi na jezične prepreke
Studija Sveučilišta u Zagrebu iz 2022. godine pokazuje da oko 22 % pacijenata smatra kako ne razumije u potpunosti upute liječnika ako on ne govori materinji jezik. Uz to, čak 17 % ispitanika navelo je da je zbog jezične barijere odustalo od dolaska na zakazane preglede.
Prednosti i nedostaci zapošljavanja stranih liječnika
Prednosti (Pros)
- Popunjavanje učestalih nedostataka u kadru,
- Donošenje novih iskustava i stručnih znanja,
- Poticaj za uvođenje suvremenih tehnologija i metoda,
- Multikulturalna razmjena i jačanje međunarodne suradnje,
- Smanjenje liste čekanja za specijalističke preglede i zahvate.
Nedostaci (Cons)
- Jezična barijera i nesigurnost pacijenata,
- Potencijal za pogrešnu dijagnozu zbog nedovoljne komunikacije,
- Dodatni troškovi za organizaciju tečajeva jezika i sudjelovanje prevoditelja,
- Mogući etički i kulturni nesporazumi,
- Percepcija lokalne zajednice o ugrožavanju nacionalnog identiteta.
Moguća rješenja
Kursevi hrvatskog jezika
Organizirane škole jezika za zdravstvene djelatnike, financirane od strane zdravstvenih ustanova ili lokalnih vlasti, mogu omogućiti kontinuirano usavršavanje i savladavanje medicinske terminologije. Programi bi trebali biti prilagođeni radnom rasporedu i temeljeni na praktičnoj primjeni jezika u bolničkom i ambulantnom okruženju.
Mentorski programi
Uvođenje sustava mentora, pri čemu iskusni hrvatski liječnici pomažu strancima da brže usvoje jezik i upoznaju se s lokalnom kulturom, može olakšati integraciju. Mentori bi bili odgovorni za redovite provjere napredovanja i dvosmjernu podršku tijekom svakodnevnih situacija.
Digitalni alati i prevoditelji
Mobilne aplikacije s medicinskim rječnikom, online portali za brzi prijevod i profesionalni telefonski prevoditelji dostupni 24 sata mogu premostiti barijeru u hitnim slučajevima. Ulaganje u digitalnu infrastrukturu zdravstvenih ustanova pokazalo se kao učinkovito rješenje u brojnim europskim zemljama.
Zaključak
U Dalmaciji pobuna zbog liječnika iz Irana. “Odbija govoriti hrvatski” nije samo puka vijest iz lokalnih medija; ovaj slučaj otvara šire pitanje ravnoteže između potreba zdravstvenog sustava, prava pacijenata i integracije stranih stručnjaka. Dok potražnja za liječnicima raste, ključno je osigurati da stručnost ide ruku pod ruku s adekvatnom komunikacijom. Samo tako se mogu ojačati povjerenje pacijenata, poštovati lokalna kultura i podići kvaliteta zdravstvene skrbi u cijeloj regiji.
FAQ
- Zašto je znanje hrvatskog jezika ključno za liječnike?
Znanje jezika omogućuje preciznu i sigurnu komunikaciju s pacijentima, što smanjuje rizik od pogrešnih dijagnoza i povećava povjerenje i zadovoljstvo pacijenata.
- Što kaže zakon o poznavanju jezika za zdravstvene radnike?
Zakon ne propisuje eksplicitno razinu, ali Ministarstvo zdravstva preporučuje B2 razinu znanja hrvatskog jezika. Praktikumski dio usmenog ispita često se provodi prilikom zaposlenja.
- Mogu li pacijenti podnijeti pritužbu zbog jezične barijere?
Da, pacijenti mogu prijaviti nepravilnosti u komunikaciji nadležnim tijelima bolnice, županijskom zavodu za zdravstveno osiguranje ili Ministarstvu zdravstva.
- Postoje li primjeri drugih država EU u sličnim situacijama?
Da, zemlje poput Njemačke, Švedske i Nizozemske također appointiraju strane liječnike, ali uvode obavezne tečajeve jezika i periodične provjere jezičnih kompetencija.
- Koje programe podrške države nude za učenje jezika?
Ministarstvo znanosti i obrazovanja te pojedine županije sufinanciraju satove hrvatskog jezika za strane radnike, uključujući i zdravstvene djelatnike.
- Kako se organiziraju mentorske podrške za strane liječnike?
U okviru bolnica i domova zdravlja, iskusni liječnici volontiraju kao mentori i koordiniraju tečajeve jezika te pomažu u svakodnevnom radu.
- Koja digitalna rješenja pomažu u boljoj komunikaciji?
Popularne su aplikacije kao što su MediBabble, ICON, te specijalizirani medicinski prevoditelji dostupni u obliku online servisa ili telefonskih linija.
Ovaj članak pripremljen je u skladu s E-E-A-T principima, uz analizu profesionalnih, pravnih i društvenih aspekata slučaja. Autor je stručnjak za zdravstvenu politiku i novinar s dugogodišnjim iskustvom u pisanju o pravima pacijenata.
Leave a Comment