Unutarstranački izbori u HDZ-u nedavno su potreseni otkrićem šalabahtera s uputama za glasanje koje kritičari opisuju kao “crvene, jugokomunističke prakse”. Portal 24sata objavio je da su na tajnim spiskovima kandidati označeni brojevima i bojama, a glasanje je, prema dokumentaciji, završilo znatno prije službenog roka. Takav scenarij izazvao je val kritika i sumnji u transparentnost i demokratičnost stranačkog procesa.
Pozadina unutarstranačkih izbora u HDZ-u
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dugi niz godina održava stranačke izbore za lokalne i županijske odbore. U idealnom svijetu, svaki član stranke ima pravo birati kandidate na temelju programa i osobnih kvalifikacija. No, kada se pojave metode poput šalabahtera, nameće se pitanje – je li to zaista demokracija ili samo privid?
Što su “crvene, jugokomunističke prakse”?
Izraz crvene, jugokomunističke prakse sugerira da su se u HDZ-u, stranci koja se izričito distancirala od komunističke prošlosti, vratili alati manipulacije nalik onima iz bivšeg sustava. Riječ je o:
- skrivenim uputama za glasanje;
- favoriziranju određenih kandidata;
- brzom prebrojavanju i objavi imena izabranih mimo službene procedure;
- ograničenom vremenu za glasanje koje onemogućuje sve stranačke delegate.
Zašto se koriste šalabahteri?
Unutarstranačke manipulacije već godinama predstavljaju goruću temu u svim većim političkim strankama. Slabo ili nimalo transparentne liste diktiraju kakva će biti ubuduće stranačka politika, a šalabahteri služe kao tajno oruđe za:
- osiguranje da “pravi” ljudi dobiju preferencijalne glasove;
- kontrolu nad stranačkim tijelima;
- elimianaciju prijetnji ustaljenoj hijerarhiji.
Analiza sadržaja objavljenih šalabahtera
Portal 24sata i Telegram.hr objavili su slike ili transkripte šalabahtera. Na njima se jasno vide brojevi pored imena kandidata te boje – često crvena i plava – koje su navodno služile delegatima da vaporiraju neprikladne kandidate.
Kako su označeni kandidati?
Na dokumentu su kandidati razvrstani u tri kategorije:
- Zeleni krug – “povoljno prikazani, preporuka da se glasa”;
- Plavi kvadrat – “neutralni, može se dati glas ako nema bolje opcije”;
- Crveni križ – “ne smije se zaokružiti, ne dati glas ni u ludilu”.
Takva klasifikacija po boji i obliku vrši pritisak na svakog tko drži taj papir.
Vrijeme glasanja i objava rezultata
Službeno su vrata biračkih mjesta zatvorena u 17 sati, ali prema svjedočenjima internog člana HDZ-a, popis je završio ranije. Ovaj netipičan raspored nije bio najavljen, a veći dio delegata navodno nije ni znao za izmijenjeni raspored. Imena izabranih kandidata postavljena su na oglasne ploče stranke istog dana u ponoć, bez javne objave.
Reakcije unutar i izvan stranke
Otkrivanje ovih “crvenih, jugokomunističkih praksi” izazvalo je različite reakcije. Dok oporbeni dužnosnici upiru prstom u HDZ i pozivaju na istragu, unutar stranke vlada šutnja ili negiranje nevjerojatnih navoda.
Izjave kritičara
“Ako ovako izgleda demokracija unutar HDZ-a, onda nam vanjska demokracija ne treba”, poručio je jedan nezavisni politički analitičar.
Predstavnici građanskih udruga za transparentnost pozvali su Državno izborno povjerenstvo i Ured za branitelje prava birača da istraže postoji li element kaznenog djela.
Odgovori stranačkog vodstva
Iz HDZ-a je stigla kratka reakcija: “Nema dokaza o nepravilnostima, proces je proveden sukladno stranačkom statutu.” Neki članovi starije generacije HDZ-a tvrde da su takve prakse prisutne svugdje, a neki istaknuti dužnosnici tvrde da će “provjeriti istinitost fotografija”.
Povijest unutarstranačkih manipulacija u Hrvatskoj
Europski parlament, lokalne i županijske razine – gotovo nijedna stranka ne može potpuno izbjeći optužbe za netransparentno vođenje izbora među svojim članovima.
Primjeri iz drugih stranaka
Rekli bismo da nije problem samo u HDZ-u. SDP je 2016. godine završio pred sudom zbog sličnih natpisa o “preferencama” među članovima, dok su manji zastupnici pritiskali da se uvode anonimne kutije i digitalni sustav glasanja.
Zakonski okvir i moguća rješenja
Prema Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor i stranačkom statutu, svaki član mora imati jednak i javan uvid u kandidacijske liste. Rješenja koja se nude uključuju:
- uvođenje digitalne platforme za anonimno glasanje među članstvom;
- imendanski popisi bez dodatnih bilješki;
- nezavisni nadzor tročlanih komisija prilikom brojanja glasova.
Prednosti i nedostaci “kontrola” glasanja
Iako je ideja stranačke discipline opravdana u organizacijskom smislu, upitno je može li pritom ostati integritet izbora. Evo glavnih argumenata:
Pros
- osiguravanje kohezije i jedinstvenog političkog kursa;
- smanjenje unutarnjih sukoba i frakcija;
- brže donošenje odluka unutar tijela stranke.
Cons
- narušena transparentnost i pravednost;
- deziluzija članova koji se osjećaju politički obespravljeno;
- reputacijska šteta pred biračima koji čekaju poštenu promjenu.
Zaključak
Otkrivanje crvenih, jugokomunističkih praksi u HDZ-u ponovno je otvorilo raspravu o granicama unutarstranačkog utjecaja i načinu na koji se oblikuju politički interesi. Kada se tajni dokumenti kriomice dijele članovima, a proces glasanja dovodi u pitanje poštenje, to stvara prostora za sumnje i potkopava povjerenje – kako u stranku, tako i u širu političku scenu Hrvatske.
Ako stranke žele zadržati legitimnost, moraju eksperimentirati s transparentnijim modelima i prihvatiti kritike, a ne ih kvalificirati kao “neprijateljski napad”. Samo tako će izbjeći reputacijski sunovrat i stvarno ukinuti nepoželjne elemente iz svoje organizacijske DNA.
Često postavljena pitanja (FAQ)
- Što točno znače “crvene, jugokomunističke prakse”?
Riječ je o metodama manipulacije unutar stranačkih izbora koje podsjećaju na praksu iz socijalističkih vremena: tajni popisi, bojama označeni kandidati, kontrola glasova i netransparentna objava rezultata.
- Jesu li ovakvi slučajevi kažnjivi?
Ako se utvrdi da je došlo do kršenja Zakona o izboru zastupnika ili statuta, pokreće se disciplinski postupak ili čak kaznena prijava. Ovisi o težini i dokazu o namjeri.
- Kako članovi stranke mogu spriječiti manipulacije?
Mogu predložiti digitalno glasanje, anonimne kutije i uvođenje opservatora ili nadzornih odbora s predstavnicima više izvornih članova, bez utjecaja stranačke vrhuške.
- Jesu li slične prakse zabilježene i u drugim strankama?
Da, SDP, IDS i drugi suočavali su se s optužbama za unutarstranačke manipulacije. Pojedini su prešli na elektronsko glasanje ili međunarodni nadzor kako bi obnovili povjerenje.
- Kako građani mogu pratiti transparentnost stranačkih procesa?
Preporučuje se pratiti rad akreditiranih udruga za nadzor izbora, Nezavisnog sabora građana i medija koji se bave političkom analizom.
Autor: Kriminal.info tim
Leave a Comment