Novi granični prijelaz Gradiška trebao je postati simbol suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no planirano otvaranje blokirano je zbog političko-proračunskih sporova. U središtu pozornosti našao se Zijad Krnjić, član Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), čiji su glasovi spriječili raspoređivanje carinika i puštanje u promet suvremenog prijelaza. Ovaj članak donosi pregled konteksta, aktere, razloge opstrukcije te moguće posljedice na ekonomiju, prometnu infrastrukturu i međunarodne odnose.
Kontekst i važnost novog graničnog prijelaza Gradiška
Povijesni pregled granične suradnje
Od uspostave državne granice 1995. godine, promet između Hrvatske i Bosne i Hercegovine obilježen je uskim graničnim provozima i dugim čekanjima. Prijelaz kod Gradiške, smješten na rijeci Savi, dugo se smatrao nedovoljno iskorištenim zbog zastarjelih kapaciteta i nedostatka carinske infrastrukture. U proteklih deset godina s investicijama iz EU fondova i bilateralnih projekata pokušalo se modernizirati prometnu infrastrukturu, no bez potpune administrativne podrške te inicijative nisu imale željeni učinak.
Geostrateški i ekonomski značaj
Izgradnja novog graničnog prijelaza Gradiška smanjila bi udaljenost između središnjih dijelova Hrvatske i ključnih gradova u entitetu Republika Srpska (RS), poput Banje Luke i Doboja, za čak 50 kilometara. Time bi se skratilo vrijeme transporta robe i putnika, povećala konkurentnost prijevoznika te potaknulo turizam. S obzirom na brz rast logističkog sektora u regiji – godišnji porast transportnih usluga u BiH iznosi prosječno 5% – otvaranje novog prijelaza bilo bi strateški poticaj cijeloj ekonomiji.
Glavni akteri i razlozi opstrukcije
Uloga Zijada Krnjića i UNO
Zijad Krnjić, imenovan 2021. godine od strane Vlade Federacije BiH kao stručni član Upravnog odbora UNO, četiri je puta blokirao izmjene pravilnika o unutarnjoj organizaciji carinske službe. Te izmjene predstavljale su administrativni preduvjet za raspoređivanje carinika na novi prijelaz. Krnjić je istaknuo da bez usklađivanja koeficijenata raspodjele prihoda od PDV-a Federacija BiH trpi štetu procijenjenu na najmanje 50 milijuna eura.
Stavovi političkih predstavnika
Hrvatski dopredsjednik RS-a Davor Pranjić oštro je kritizirao Krnjića zbog blokade puštanja u promet novog graničnog prijelaza Gradiška. Prema Pranjiću, samovolja jednog člana Uprave UNO opstruira međunarodni imidž BiH i frustrira putnike i prijevoznike. S druge strane, čelnik oporbenog SDA Bakir Izetbegović javno je podržao Krnjića, pohvalivši njegovu borbu za pravednu raspodjelu financijskih sredstava.
Posljedice blokade novog graničnog prijelaza Gradiška
Ekonomske posljedice
Carinska opstrukcija spriječila je trgovinske lance i logističke koridore da optimalno koriste kapacitete. Prijevoznici iz BiH i Hrvatske već mjesečno gube i do 200.000 eura zbog produženih ruta i dužih zastoja. Osim direktnih troškova goriva i radnih sati vozača, poskupljuju i logističke usluge, što se odražava na maloprodajne cijene ključnih proizvoda poput prehrambenih artikala.
Sociopolitičke posljedice
Blokada otvaranja pokrenula je val nezadovoljstva među građanima obiju država. Putnici su ostali zarobljeni iza birokratskih prepreka, što je dodatno povećalo nepovjerenje prema državnim institucijama. Socijalne mreže su preplavljene kritikama na račun nesloge unutar vlasti i neefikasne državne administracije.
Međunarodne implikacije
S obzirom na napore Bosne i Hercegovine za pristupanje Europskoj uniji, svaka prepreka u transportnoj infrastrukturi šalje negativnu poruku međunarodnim partnerima. Europska komisija u veljači 2024. upozorila je na potrebu jačanja carinskih procedura i stabilnog političkog okvira. Trenutna situacija dodatno usporava proces integracija i smanjuje investicijski potencijal zemlje.
Pros i cons blokade novog graničnog prijelaza Gradiška
Prednosti (Pros)
- Zaštita ekonomskih interesa Federacije BiH: zahtjev za prilagodbom koeficijenata raspodjele prihoda od PDV-a može osigurati pravičniju raspodjelu prihoda.
- Poticaj na dugoročne pregovore: blokada potiče sve strane na ozbiljniju raspravu o proračunskim pravilima.
- Vidljivost problema: međunarodni faktori upoznati su s nepravilnostima u raspodjeli financijskih sredstava.
Nedostaci (Cons)
- Gubici prijevoznika i putnika: logistika i transport stagniraju, što utječe na cijene i dostupnost roba.
- Oštećenje ugleda BiH: politička blokada prijelaza umanjuje povjerenje inozemnih investitora i institucija.
- Društvena netrpeljivost: građani se osjećaju zarobljeni između suprotstavljenih političkih interesa.
Moguća razrješenja i preporuke
Usklađivanje zakonskih koeficijenata
Da bi se otklonile strukturne nepravde, potrebno je hitno pokrenuti pregovore o pravednijoj raspodjeli prihoda od PDV-a. Nezavisna komisija sastavljena od stručnjaka iz oba entiteta i Distrikta Brčko može predložiti privremene koeficijente koji će biti primjenjivi do usvajanja dugoročnih rješenja u Parlamentu BiH.
Privremena administrativna rješenja
Kao kratkoročno rješenje, UNO može odobriti prijenos carinskih službenika iz drugih graničnih prijelaza kako bi novi prijelaz odmah počeo s radom. Istovremeno, paralelno bi se radilo na izmjenama pravilnika o unutarnjoj organizaciji, čime bi se izbjegle dodatne blokade.
Uloga međunarodnih organizacija
Europska unija i Svjetska banka mogu pružiti tehničku pomoć i nadzor nad provedbom reformi carinske službe. Uključivanje međunarodnih faktora povećalo bi transparentnost procesa i smanjilo političke tenzije.
Zaključak
Blokada puštanja u promet novog graničnog prijelaza Gradiška razotkrila je ključne napetosti unutar Bosne i Hercegovine oko raspodjele prihoda i međunarodne reputacije. Dok jedni zagovaraju zaštitu ekonomskih interesa Federacije BiH, drugi strahuju od daljnje marginalizacije Republike Srpske i odgode strateških projekata. Dugoročno rješenje zahtijeva kombinaciju brzih administrativnih mjera i sveobuhvatnih reformi koje će osigurati pravičnu raspodjelu prihoda od PDV-a te stabilnost u carinskoj službi.
FAQ
- Zašto je blokiran novi granični prijelaz Gradiška?
Blokada je uslijedila zbog nesuglasica oko izmjena carinskog pravilnika i koeficijenata raspodjele prihoda od PDV-a, koje je zahtijevao član Uprave UNO Zijad Krnjić. - Koliko će dugo trajati ova blokada?
Ako se pokrenu hitni pregovori o privremenim koeficijentima, prijelaz bi mogao raditi u roku od nekoliko tjedana. U suprotnom, nesuglasice mogu potrajati mjesecima. - Koje su ekonomske posljedice za prijevoznike?
Prijevoznici mjesečno gube i do 200.000 eura zbog dužih ruta i dužih zastoja, a u konačnici ti se troškovi preliju na krajnje potrošače. - Kako međunarodne institucije gledaju na ovaj problem?
Europska unija i Svjetska banka prate situaciju i pozivaju na transparentnost i učinkovite reforme koje će ojačati carinske procedure i smanjiti političke blokade. - Koji je prijedlog za rješenje?
Osnivanje nezavisne komisije za usklađivanje koeficijenata PDV-a, privremeni prijenos carinika za puštanje prijelaza u promet i tehnička podrška međunarodnih organizacija.
“Otvaranje novog prijelaza nije samo administrativni zahvat, već ključni korak prema boljoj povezanosti i gospodarskoj stabilnosti regije.” – stručnjak za prometnu infrastrukturu
Datum objave: lipanj 2024.
Leave a Comment