Zagreb, 2. prosinca 2025. – Dramatičan slučaj koji je potresao hrvatsku javnost dobiva novu dimenziju. Nakon što je 28. studenoga popodne informacija o ozlijeđenoj časnoj sestri, s plitkom ubodnom ranom u abdomenu, preplavila medijski prostor, uslijedilo je intenzivno kriminalističko istraživanje. Časna sestra je tvrdila da ju je nepoznata osoba napala nožem dok je hodala Ulicom Ivane Brlić Mažuranić na zagrebačkoj Malešnici, pokušavši je čak tri puta uboči. Međutim, iscrpna istraga, razgovori s osobama iz njezina okruženja i s potencijalnim svjedocima, doveli su do šokantnog otkrića: napad se nije dogodio, a 35-godišnja časna sestra ne govori istinu. Slijedi kaznena prijava za lažno prijavljivanje kaznenog djela, a slučaj je otvorio pitanje širenja dezinformacija i histerije u javnosti.
Istraga otkriva šokantnu istinu
Policijski istražitelji su temeljito pregledali mjesto navodnog napada, razgovarali s mještanima i analizirali sve dostupne dokaze. Ubrzo je postalo jasno da priča časne sestre ne drži vodu. Utvrđeno je da je ozljedu sama sebi nanijela nožem koji je prethodno kupila u jednoj zagrebačkoj trgovini. S obzirom na ovu informaciju, policija je pozvala djelatnike Hitne pomoći Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Liječnica je obavila pregled i donijela odluku da časna sestra treba biti prevezena u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče radi pružanja potrebne medicinske skrbi.
Lažno prijavljivanje kaznenog djela i psihijatrijska procjena
Nakon otpuštanja iz bolnice, 35-godišnjakinja će se suočiti s kaznenom prijavom Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu. Slijedi ispitivanje i psihijatrijsko vještačenje, koje će odrediti daljnji tijek postupka. Ako se utvrdi da je bila ubrojiva u trenutku lažne prijave, prijeti joj kazna do tri godine zatvora. U slučaju neubrojivosti, postupat će se prema Zakonu o osobama s duševnim smetnjama. Ovaj slučaj naglašava ozbiljnost lažnog prijavljivanja kaznenog djela i potencijalne posljedice za počinitelja.
Reakcije i širenje dezinformacija
Slučaj je izazvao burne reakcije u javnosti. Časna sestra je miljenica u jednoj osnovnoj školi, gdje predaje vjeronauk, te uživa veliki ugled među vjernicima i u Družbi sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Iz Družbe su poručili da će joj pružiti svu potrebnu pomoć. Međutim, paralelno s policijskom istragom, u javnosti su se pojavile brojne neprovjerene informacije i optužbe. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je da je policija postupala profesionalno i s maksimalnom ozbiljnošću, te da nije željela preuranjeno izlaziti s informacijama.
Politički i medijski kontekst
Dio medija je pokazao profesionalnost i suzdržanost, dok su se drugi odmah obrušili na vlasti zbog navodne šutnje i pokušaja zataškavanja slučaja. Posebno su aktivni bili političari i aktivisti desne političke orijentacije, koji su širili neprovjerenu verziju događaja. Vijest je dospjela i na slovensku konzervativnu televiziju NOVA24, koja je čak objavila informaciju da se za napad sumnjiči 26-godišnji Afganistanac i da mu je zasmetalo časno sestrino ogrličje s križem. Policija je najavila da će istražiti širenje lažnih vijesti, no odgovor na to pitanje još uvijek nije stigao.
Pravna perspektiva i odgovornost za širenje laži
Odvjetnica za medijsko pravo Vesna Alaburić pojasnila je da ne postoji mogućnost kažnjavanja za širenje netočnih informacija, osim ako zbog toga nisu nastupile štetne posljedice za osobu na koju se informacije odnose, ili ako nije došlo do remećenja javnog reda i mira. Međutim, postoji prekršajna odgovornost za remećenje javnog reda i mira ako se izmišljanjem ili širenjem lažnih vijesti remeti mir i spokojstvo građana. Ako takvom informacijom potiče druge na nasilje ili mržnju prema određenoj skupini, počinitelj može biti odgovoran za kazneno djelo poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona. Ovaj slučaj ukazuje na važnost odgovornog novinarstva i borbe protiv dezinformacija u digitalnom dobu.
Zaključak
Slučaj časne sestre koja je lažno prijavila napad otvara niz važnih pitanja o mentalnom zdravlju, odgovornosti za širenje lažnih vijesti i utjecaju medija na javno mnijenje. Istraga je pokazala da je prijava bila lažna, a časnu sestru sada čeka kazneni postupak. Ovaj slučaj je također pokazao kako se dezinformacije mogu brzo širiti i izazvati histeriju u javnosti, posebno u kontekstu političkih i društvenih podjela. Važno je naglasiti da je profesionalno novinarstvo i provjera informacija ključna u borbi protiv lažnih vijesti i očuvanju povjerenja javnosti u institucije.
FAQ – Često postavljena pitanja
- Što se sada događa s časnom sestrom? Časna sestra je prevezena u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče na liječenje. Nakon otpuštanja, slijedi kaznena prijava i ispitivanje.
- Koja joj kazna prijeti? Ako se utvrdi da je bila ubrojiva, prijeti joj kazna do tri godine zatvora. U slučaju neubrojivosti, postupat će se prema Zakonu o osobama s duševnim smetnjama.
- Hoće li biti kažnjeni oni koji su širili lažne vijesti? Policija istražuje širenje lažnih vijesti, no još uvijek nema informacija o eventualnim sankcijama.
- Je li ovo izolirani slučaj? Lažno prijavljivanje kaznenih djela nije rijedak fenomen, ali ovaj slučaj je dobio posebnu pažnju zbog statusa časne sestre i histerije koju je izazvao u javnosti.
- Kako se možemo zaštititi od dezinformacija? Važno je provjeravati informacije iz više izvora, kritički razmišljati i ne vjerovati svemu što se objavljuje na internetu i u medijima.
Ključne riječi: lažne vijesti, napad, časna sestra, policijska istraga, kazneno djelo, lažno prijavljivanje, dezinformacije, psihijatrijska procjena, Zagreb, Malešnica, mediji, javnost.
Semantičke ključne riječi: kriminal, crna kronika, istraga, sigurnost, pravosuđe, mentalno zdravlje, medijska manipulacija, javno mnijenje, dezinformacija, lažna informacija, širenje vijesti, medijska etika.
Gustoća ključne riječi “lažne vijesti”: 1.2%
Leave a Comment