Pranje novca znači prikrivanje izvora novca stečenog kaznenim djelima. Kriptovalute su posljednjih godina postale posebno privlačne za ovu kriminalnu radnju, pogotovo u jugoistočnoj Europi. Njihova anonimnost, brzina transakcija i slaba regulacija olakšavaju sakrivanje tragova novca. Ova tema je iznimno važna, jer prijetnja stabilnosti financijskog sustava i sigurnosti društva nikad nije bila veća, a kriminalci sve češće koriste nove tehnologije za prebacivanje i čišćenje ilegalno stečenog novca.
Za bolje razumijevanje kako se financijski kriminal razvija i mijenja, pogledajte pregled suvremenih metoda istrage financijskog kriminala u Hrvatskoj 2025.
Osnovni pojmovi: kriptovalute i pranje novca
Svijet kriptovaluta brzo je osvojio financijska tržišta te donio nove prilike, ali i velike prijetnje zbog mogućnosti zloupotrebe. U ovoj sekciji razjasnit ćemo ključne pojmove koji su neophodni za razumijevanje načina na koje se novac pere putem digitalnih valuta. Bez temeljnog znanja o tome što su kriptovalute i kako funkcioniraju procesi blokchaina te anonimnosti, teško je shvatiti rizike i metode koje koriste kriminalci.
Što su kriptovalute?
Kriptovalute su digitalni novac. Nemaju fizički oblik niti ih izdaje neka centralna banka. Najpoznatije su Bitcoin i Ethereum, ali danas postoji na tisuće različitih digitalnih valuta. Kriptovalute se pohranjuju u digitalne novčanike i njima se trguje online, često globalno i bez granica.
Glavne karakteristike kriptovaluta:
- Nema posrednika poput banaka ili vlada.
- Transakcije se odvijaju izravno, često brzo i jeftino.
- Mnogi korisnici biraju kriptovalute zbog pseudonimnosti.
Prijevara i gubitak novca nisu rijetkost čak ni među običnim ljudima. Nedavni slučajevi pokazuju koliko su korisnici ranjivi, o čemu svjedoči i primjer kada je gospoda izgubila 4 tisuće eura na kriptovalutama.
Kako funkcionira blockchain i anonimnost?
Blockchain je osnovna tehnologija iza kriptovaluta. Zamislite ga kao digitalnu knjigu poslovanja, gdje je svaki red novi blok informacija o transakcijama. Jednom zapisane informacije ne mogu se lako promijeniti. Svi korisnici imaju pristup toj knjizi, ali ne znaju tko točno stoji iza svake adrese.
Što omogućuje blockchain?
- Transparentnost: Sve transakcije su javne.
- Nepovredivost: Podaci su trajno zapisani.
- Pseudonimnost: Stvarni identitet vlasnika nije vidljiv, što olakšava skrivanje tragova.
Iako mnogi misle da je korištenje kriptovaluta potpuno anonimno, istina je da postoji više razina zaštite privatnosti. Kod većine popularnih valuta korisnici su zapravo “pseudonimni” jer im se identitet može razotkriti pravilnom analizom podataka ili kroz pogrešne poteze.
Osnovne metode pranja novca s kriptovalutama
Kriminalci sve češće koriste kriptovalute za brzo prikrivanje izvora novca. Oni koriste nekoliko glavnih metoda za “čišćenje” sumnjivih sredstava.
Najčešće metode uključuju:
- Pretvaranje gotovine u kriptovalute i prijenos kroz više novčanika.
- Korištenje takozvanih “mixera” koji miješaju transakcije i otežavaju praćenje izvora.
- Ulaganje u razne digitalne usluge ili robu te brz transfer iz zemlje u zemlju.
- Korištenje decentraliziranih burzi bez provjere identiteta.
Za dodatni uvid u prepreke hrvatskog pravosuđa kod otkrivanja i procesuiranja slučajeva pranja novca, pročitajte više o pravosudnom natezanju u slučaju Cvika.
Kombinacija anonimiziranih tehnologija i zakonskih rupa omogućuje brzo premještanje novca, što ovu vrstu kriminala čini posebno izazovnom za istražitelje i zakonodavce.
Najčešći brzi načini pranja novca preko kriptovaluta
Kriminalne skupine u jugoistočnoj Europi koriste niz pametnih i brzih metoda za pranje novca uz pomoć kriptovaluta. Ove metode često iskorištavaju zakonske rupe, nedovoljnu regulaciju digitalnih servisa i korištenje tehnologije koja omogućuje anonimizaciju i brzo premještanje sredstava. U nastavku su opisane najčešće taktike koje stvarno funkcioniraju i svakodnevno se koriste u regionalnoj praksi.
Korištenje kripto mjenjačnica i peer-to-peer usluga
Pranje novca često počinje na kripto mjenjačnicama. Kriminalci ulažu prljavi novac u kriptovalute putem lokalnih i online mjenjačnica. Posebno su popularne platforme koje ne traže strogu provjeru identiteta ili rade na peer-to-peer principu, gdje trgovina ide izravno između dvije osobe.
Na primjer:
- U neformalnim mrežama u Srbiji i Bosni, često se koriste Telegram i WhatsApp grupe za dogovaranje prodaje Bitcoina gotovinom, bez evidencije.
- Kriminalci koriste strane platforme koje nude minimalne kontrole (npr. mjenjačnice u Rusiji ili Kazakhstanu), a zatim šalju kriptovalute na više različitih novčanika radi brisanja tragova.
Specifično za regiju, iz medija su poznati slučajevi gdje su ilegalna sredstva mijenjana za kriptovalute uz pomoć tzv. “pješaka”, odnosno posrednika koji unovčavaju ili ulažu veće svote kroz desetke transakcija, svaki s manjim iznosima. Time izbjegavaju sumnju i automatske kontrole.
Upotreba ‘mješača’ (mixera) i tumblers servisa
Mješači ili mixeri su digitalni alati koji “zamute” trag novca. Osoba pošalje svoju kriptovalutu u mixer, a dobije istu količinu nazad, ali s potpuno novih adresa koje se teško povezuju s početnim izvorom.
Zanimljivo, ova se usluga često koristi u Hrvatskoj i Crnoj Gori za prebacivanje većih količina kriptovaluta prikupljenih krivotvorenjem, kockom ili online prevarama. Jedan poznat slučaj iz 2023. u Crnoj Gori uključivao je upotrebu međunarodnog tumbler servisa od strane grupe koja je oprala više od pola milijuna eura kroz lažne ICO projekte.
Mixeri funkcioniraju na način da skupljaju sredstva mnogih korisnika, miješaju ih i šalju natrag na više adresa. Rezultat: gotovo pa je nemoguće povezati ovu novu kriptovalutu s originalnom osobom ili izvorom. Mnoge platforme rade putem dark weba, ali postoje i javno dostupne opcije koje nude “cleaning” za male provizije.
Kupovina digitalnih dobara i NFT-ova
Ulaganje u digitalna dobra, posebno NFT-ove, postalo je trend među kriminalnim grupama. Kriptovaluta se koristi za kupnju NFT-ova ili u igri korištenih tokena. Zatim se ta “umjetnička djela” ili drugi digitalni predmeti ponovno prodaju, često uz dogovor s zainteresiranom stranom ili povezanim osobama, a novac iz prodaje postaje navodno “čist”.
Ovakvi slučajevi zabilježeni su u Bugarskoj i Srbiji, gdje se prva uplata često čini legalnom (npr. kupnja NFT avatara ili gaming skinova), ali se kroz seriju transakcija, često preko međunarodnih platformi, sredstva vraćaju osobi kojoj su i pripadala, sada bez sumnjivog porijekla.
Zašto je ova metoda popularna?
- Platforme za NFT i digitalne kolekcionarske predmete često nude visoku razinu anonimnosti i nije potrebno priložiti posebnu dokumentaciju.
- Promjene vlasništva događaju se brzo i kroz više država.
- Teško je procijeniti stvarnu vrijednost digitalnog predmeta, što manipulacije čini još jednostavnijima.
Regionalni primjeri pokazuju da je ova metoda osobito privlačna osobama iz IT sektora i ljudi s iskustvom u blockchainu koji mogu brzo pokrenuti vlastite NFT projekte i cijeli proces učiniti naizgled “poslovnim poduhvatom”.
Ove metode pokazuju kako se tehnologija koristi za prikrivanje tragova prljavog novca, ali i ističu izazove pred kojima stoje istražna tijela u regiji.
Izazovi u otkrivanju i suzbijanju pranja novca putem kriptovaluta
Institucije i policija u jugoistočnoj Europi suočavaju se s nizom prepreka kad pokušavaju otkriti i spriječiti pranje novca uz pomoć kriptovaluta. Ovi izazovi predstavljaju svakodnevnu borbu u regiji gdje kriminalci sve brže prilagođavaju svoje metode, a tehnološki razvoj često nadmašuje postojeće zakone i alate.
Tehnološki izazovi i alati kriminalaca
Kriminalci koriste nove tehnologije za prikrivanje tragova, što istražiteljima znatno otežava posao. Softver za detekciju postaje zastario preko noći, jer se pojavljuju napredniji oblici mješača ili anonimnih novčanika. Mnogi alati, poput “coinjoin” metoda, omogućuju grupno miješanje transakcija raznih korisnika, pa je trag gotovo nemoguće slijediti kad jednom novac krene na više adresa.
Tehnološki jaz između kriminalaca i institucija najveći je problem. Dok policija često koristi osnovne analitičke platforme, sofisticirane kriminalne grupe ulažu u privatne blockchain nodeove i vlastite softvere za zamagljivanje tragova. Istražitelji imaju ograničen pristup podacima te se moraju oslanjati na skupe međunarodne alate, što usporava i komplicira rad svakog tima.
Nedostatak regulacije i pravnih alata
Pravni okvir za kriptovalute još je u razvoju u većini zemalja regije. Zakonodavci kasne s donošenjem propisa koji bi omogućili učinkovitu borbu protiv pranja novca. Tržište je slabo regulirano, a mnoge kripto platforme ne provode provjere identiteta korisnika ili ih provode površno.
Nedostatak jasnih pravila potiče zloupotrebe, dok paralelno otežava rad policije i sudova. Sudovi ponekad ne žele koristiti dokaze s blockchaina, jer su skeptični prema tehničkoj interpretaciji digitalnih tragova. Bez definiranih standarda za prikupljanje i korištenje digitalnog novca kao dokaza, procesuiranje takvih slučajeva postaje rizično i često završava oslobađajućim presudama.
Izazovi međunarodne suradnje
Brzina kripto-transakcija i lakoća premještanja sredstava preko granica zahtijevaju brzu i učinkovitu međunarodnu suradnju. Realnost je drugačija – pravne i tehničke barijere često sprječavaju pravovremenu razmjenu informacija. Istražni timovi iz jedne države često čekaju tjednima na informacije iz druge zemlje, a cijeli proces prikupljanja dokaza dodatno usporava birokracija.
Nedostatak dogovorenih protokola, sporih međudržavnih zahtjeva i razlika u pravnim sustavima stvara prostor za kriminalce koji lako prebacuju sredstva izvan dosega lokalnih vlasti. Čak i kad postoji volja za suradnjom, nedostatak jedinstvenih baza podataka i pouzdanih kontakata često znači da operacije zapnu na samom startu.
Nedostatak specijaliziranog znanja i resursa
Policija i institucije često nemaju dovoljno obučenih stručnjaka za praćenje kretanja kriptovaluta. Obuka je skupa, rijetka i zahtijeva stalno praćenje najnovijih tehnologija. Većina timova ima ograničen broj ljudi s osnovnim znanjem o blockchainu, dok sofisticirani slučajevi traže znatno više.
Osim znanja, nedostaje i specijalizirane opreme, kvalitetnog softvera te pristup svjetskim bazama podataka. Posljedica je da mnogi slučajevi prolaze ispod radara ili do sudova stižu s loše prikupljenim dokazima koje je lako osporiti. Zbog stalnog tehnološkog napretka kriminalnih grupa, edukacija i ulaganje u vlastite stručnjake postaju ključne ako regija želi ostati u igri.
Institucije u jugoistočnoj Europi suočavaju se s ovim izazovima svakodnevno, što pokazuje koliko je borba protiv pranja novca putem kriptovaluta dugotrajan i zahtjevan proces.
Zakonski okvir i regulacija kriptovaluta u jugoistočnoj Europi
Regulacija kriptovaluta u jugoistočnoj Europi mijenja se iz mjeseca u mjesec. Države regije pokušavaju uhvatiti korak s europskim smjernicama i odgovoriti na rastuću prijetnju od pranja novca. Kroz kriptovalute se novac prebacuje brzo, a bez jasnih zakona i nadzora istražitelji najčešće kasne za kriminalcima. Proučimo kakva je situacija danas i koje promjene su najavljene.
Trenutno stanje zakona po državama
Države poput Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine donijele su osnovne propise o kriptovalutama, ali primjena tih propisa nije svuda na jednakom nivou. Najveći izazov je slaba provedba kontrole i različiti pravni standardi.
- Hrvatska je uskladila svoj zakonodavni okvir s europskom regulativom, ali nadzor provode samo pojedine institucije. Obveznici prijavljivanja sumnjivih transakcija su financijske institucije i mjenjačnice, no nadzor nad decentraliziranim servisima još nije jasan.
- Srbija ima specifičan zakon o digitalnoj imovini, ali provedba je još spora. Regulatorna agencija ima teškoća u kontroli novih digitalnih servisa.
- Slovenija pokušava postati regionalni lider. Njihovi zakoni već obuhvaćaju detaljne kontrole, ali praksa pokazuje da sofisticirani oblici pranja novca prolaze skriveni.
- U Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini zakonodavni okvir je još uvijek nepotpun. Kripto burze i servisi često prolaze ispod radara, a institucije često tek naknadno reagiraju na prijave sumnjivih aktivnosti.
Tablica u nastavku sažima osnovne smjernice regulacije po državama:
Država | Postojeći zakon | Obavezna provjera identiteta | Poseban nadzor nad kriptovalutama |
---|---|---|---|
Hrvatska | Da | Da | Djelomično |
Srbija | Da | Da | Ograničeno |
Slovenija | Da | Da | Razvijeno |
Crna Gora | Djelomično | Djelomično | Nije razvijeno |
BiH | Ne | Ne | Ne |
Najavljene promjene i europske smjernice
Pod pritiskom europskih institucija, sve zemlje regije morat će još pooštriti kontrole. U planu su jasnije definicije što je “virtualna imovina”, uvođenje centraliziranih registara vlasnika kripto novčanika i obavezan nadzor svake velike transakcije.
- Najavljuje se obavezna provjera korisnika na platformama za trgovinu kriptovalutama (KYC).
- Bit će uvedene strože kazne za mjenjačnice koje izbjegavaju kontrolu identiteta.
- Priprema se zajednički registar za praćenje velikih kripto transakcija i izvještavanje o sumnjivim radnjama.
Primjena europskog paketa MiCA (Markets in Crypto-Assets) donijet će jasnije kontrole i u regiju, no mnoge zemlje tek trebaju prilagoditi svoje institucije tim standardima.
Problemi u provođenju zakona i institucionalni izazovi
Iako su zakoni na papiru sve stroži, praksa često zaostaje. Najčešći problemi uključuju:
- Nedostatak specijaliziranih kadrova koji razumiju kripto tehnologije.
- Kratki rokovi i česta izmjena zakona zbunjuju i službenike i korisnike.
- Lokalni sudovi još uvijek nemaju usklađene stavove o tome kako koristiti podatke s blockchaina kao dokaz.
Bez stalnog praćenja trendova i ulaganja u edukaciju institucija, kriminalne skupine će i dalje iskorištavati rupe i nedosljednosti pravnog sustava.
Jugoistočna Europa po pitanju regulacije još uvijek kaska za zapadnim tržištima i to kriminalci znaju iskoristiti, barem dok nove mjere ne zažive u punom obimu.
Prevencija i preporuke za građane i pravne subjekte
Prevencija pranja novca vezanog uz kriptovalute zahtijeva aktivan pristup svakog građanina i svake pravne osobe. Ne radi se samo o poštivanju zakona, već i o zaštiti vlastitih interesa, sigurnosti poslovanja i reputaciji. U nastavku su konkretni savjeti koji mogu pomoći da ostanete na pravoj strani propisa i izbjegnete nepotrebne rizike.
Osnovne preporuke za građane
Građani koji kupuju, prodaju ili ulažu u kriptovalute trebaju pristupiti oprezno svakoj transakciji. Male greške mogu imati velike posljedice, bilo pravne ili financijske.
Najvažniji savjeti:
- Koristite provjerene i registrirane mjenjačnice. Izbjegavajte “ručne” dogovore preko društvenih mreža i aplikacija za poruke. Povjerljive platforme imaju jasne uvjete i procedure.
- Uvijek provjeravajte identitet prodavatelja ili kupca. Ako transakcija izgleda sumnjivo ili previše povoljno, velika je šansa da se radi o pokušaju pranja novca.
- Pratite svoje transakcije i vodite evidenciju. Čuvajte povijest transakcija, dokaz o plaćanju i komunikaciju s drugom stranom. To može biti važno u slučaju inspekcije ili sumnje na prijevaru.
Obrazovanje igra važnu ulogu. Svakodnevno se razvijaju nove metode prijevare. Pratite najnovije informacije kroz pouzdane izvore i savjete stručnjaka kako biste prepoznali znakove opasnosti, poput iznenadnog traženja velikih uplata ili nejasnih objašnjenja o svrsi transakcije.
Preporuke za pravne subjekte i tvrtke
Tvrtke koje posluju s kriptovalutama izložene su posebnim rizicima. Bilo da provodite plaćanja, prihvaćate investicije ili nudite usluge u kripto sektoru, važno je postaviti jasna pravila.
Evo što svaka ozbiljna tvrtka treba napraviti:
- Uvedite interne procedure za sprečavanje pranja novca. Posebno obučite djelatnike i postavite jasna pravila provjere klijenata (KYC).
- Redovito analizirajte sve transakcije i prijavljujte sumnjive aktivnosti nadležnim tijelima. Ne očekujte da će sve nepravilnosti primijetiti netko drugi.
- Odaberite poslovne partnere pažljivo. Provjerite svakog tko šalje ili prima novac, posebno ako dolaze iz zemalja s visokim rizikom.
Moderni softveri za nadzor transakcija mogu pomoći, ali ljudski faktor ostaje ključan. Svaka tvrtka odgovara za svoje odluke bez obzira na veličinu.
Značaj edukacije i stalnog informiranja
Edukacija je najbolja obrana protiv prijevara i sudjelovanja u pranju novca. Kod svih korisnika, znanje o osnovama blockchain tehnologije, vrstama prijevara i regulativama može napraviti razliku između sigurnog ulaganja i velikih problema.
Izvori za dodatnu edukaciju uključuju radionice, webinare te stručne članke iz provjerenih medija i organizacija. Osim toga, dobro je organizirati interna ili vanjska predavanja za zaposlenike koji imaju doticaj s kriptovalutama.
Efikasna prevencija počinje s informiranjem, ali ne prestaje tu. Redovito praćenje novih trendova u financijskom kriminalu i tehnološkim inovacijama povećava sigurnost i smanjuje šanse za nesvjesno sudjelovanje u pranju novca.
Provjera partnera u kripto transakcijama
Suradnja s nepoznatim osobama ili tvrtkama nosi velike rizike. Provjera partnera prije svake transakcije mora biti pravilo, a ne iznimka.
Za temeljitu provjeru uključite:
- Pretragu poslovnih i državnih registara
- Uzimate reference i tražite informacije o prethodnim poslovima partnera
- Analizirajte online reputaciju (recenzije, komentari kupaca, sudski sporovi)
Ako sumnjate u ispravnost neke transakcije, bolje je odustati nego riskirati vlastitu sigurnost ili poslovanje. Uložen trud u provjeru dvostruko se isplati dugoročno.
Spriječiti pranje novca nije posao samo policije i države. Svaki građanin i svaka tvrtka stvaraju kulturu sigurnosti odgovornim ponašanjem i stalnim usavršavanjem znanja o rizicima kripto tržišta.
Zaključak
Pranje novca preko kriptovaluta u jugoistočnoj Europi mijenja se iz dana u dan, a tehnologija pred kriminalcima i institucijama postavlja nove izazove. Najvažnije je kontinuirano pratiti promjene u zakonodavstvu i informirati se o novim metodama zloupotrebe.
Odgovornost mora biti zajednička – od građana koji koriste kriptovalute do tvrtki i institucija. Educiranost i pažljiv izbor partnera smanjuju rizike i štite od financijskih i pravnih problema.
Ostanite oprezni, aktivni u provjeri informacija i spremni prilagoditi se novim pravilima. Samo zajedničkim radom moguće je smanjiti prijetnje koje pranje novca preko kriptovaluta nosi za regiju. Hvala što ste odvojili vrijeme, a svoja iskustva i pitanja slobodno podijelite u komentarima.
Leave a Comment