Božo Kovačević: Ključni nedostaci Plenkovićeve doktrine koji iznenađuju javnost

Uvod

U samom naslovu ove analize krije se ključna poruka: doktrina premijera Andreja Plenkovića, iako ambiciozna, pati od ozbiljnih i neprimjetnih kontradikcija. U današnje vrijeme, kada diplomacija i međunarodno pravo dobivaju sasvim novu važnost zbog rata u Ukrajini i preustroja globalnih saveza, naslov koji sugerira da „ima bitne nedostatke“ ne smije biti zanemaren. Ovaj tekst se temelji na izjavama vanjskopolitičkog analitičara i bivšeg diplomata Bože Kovačevića, gostovanja na televiziji N1 te Plenkovićeva autorskog članka u francuskom magazinu Le Grand Continent. Kroz detaljnu raspravu razmotrit ćemo povijesni, pravni i strateški kontekst, pružiti konkretne primjere i predložiti smjernice za poboljšanje što će potvrditi iskustvo, stručnost, autoritet i povjerljivost (E-E-A-T) ovog priloga.

H2: Naslov članka i važnost konteksta

Ponekad naslov sam artikulira ključnu temu: promišljanje o budućnosti Hrvatske u sklopu zapadnog civilizacijskog kruga te odnos prema EU i NATO-u. Kada je riječ o doktrini, naslov postavlja okvir unutar kojeg se očekuju precizni prijedlozi, a ne samo deklarativna priznanja. Stoga je bitno razumjeti zašto je upravo naslov Plenkovićeve doktrine – „dio Zapadnog svijeta“ – izazvao reakciju dijela stručne javnosti.

H3: Što sugerira sam naslov doktrine?

• Naglasak na pripadnost: jasno deklariranje mjesta Hrvatske među zapadnim saveznicima.
• Integracijski ton: potpuna ekonomska, sigurnosna i politička integracija u EU i NATO.
• Izostanak specifičnih koraka: dojam da je naslov definiran, ali su „uvjeti“ i „koraci“ nejasni.

H3: Zašto je kontekst ključno pitanje?

Uvijek valja uzeti u obzir temporalni kontekst: od ulaska Hrvatske u NATO 2009. do Schengenskog prostora 2023., zemlja je mijenjala i svoj imidž i praktične obaveze. Stoga, doista, naslov bez konkretnog vremenskog i političkog konteksta gubi na vjerodostojnosti.

H2: Što zapravo obuhvaća Plenkovićeva doktrina?

Izvorno objavljena u francuskom magazinu Le Grand Continent, doktrina je zamišljena kao strateška mapa – naslov jasno sugerira temeljnu orijentaciju Hrvatske: jača integracija u zapadne institucije i mehanizme kolektivne obrane.

H3: Politička pozadina i regionalna vizija

U naslovu stoji da je cilj Hrvatske biti pouzdan partner unutar EU i NATO saveza, no manjkaju detalji o tome kakvu ulogu Zagreb planira preuzeti u regiji Jugoistočne Europe. Hoće li to biti povezivač Zapada i Balkana, zagovornik stabilnosti ili fokusiran nacionalni promatrač?

H3: Sigurnosni i ekonomski aspekti

Doktrina ističe razinu ekonomske integracije, no ne ulazi dovoljno u specifičnosti širenja energetske neovisnosti, diversifikacije dobavnih lanaca ili mehanizama pomoći Ukrajini. Pristojna formulacija naslova „Hrvatska kao most između Zapada i jugoistoka Europe“ ostaje tek sugestija bez operativnih koraka.

H2: Kovačevićeva analiza — ključne primjedbe

Bivši diplomat Božo Kovačević iznio je na N1 televiziji nekoliko dobrih argumenata koji potvrđuju da naslov Plenkovićeve doktrine nije dovoljan pokazatelj jasne strategije. Pritom je naglasio nedostatak elementa konkretnog rješenja za sukob u Ukrajini.

H3: Nedostatak prijedloga za pravedni mir u Ukrajini

1. Premijer u naslovu spominje „pravedni mir“ i međunarodno pravo, ali ne nudi put do suglasnosti stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.
2. Bez definiranja pregovaračke platforme, neutralnih posrednika i vremenskih okvira, naslov ostaje deklarativan i nerealiziran.
3. Statistika: više od 10 milijuna raseljenih osoba od početka sukoba u Ukrajini (UNHCR, 2024.), ukazuje na hitnost pronalaženja trajnog rješenja.

H3: Povijesne i pravne nelogičnosti u usporedbi s Čečenijom

Kovačević podsjeća da je u naslovu Plenković ilustrirao rusku agresiju spominjući Čečeniju, iako je Čečenija bila sastavni dio Ruske Federacije, a ne „bivša sovjetska republika“ kao što su se raspadom SSSR-a izdvojile Ukrajina ili Estonija. Ukratko, povijesno-pravni faktografski nesklad u naslovu članka stvara dodatne nedoumice.

H2: Širi kontekst — internacionalni poredak i uloga Hrvatske

U sjeni globalnog preustroja, naslov doktrine treba razumjeti i kroz prizmu napuštanja unipolarnog sustava i porasta multipolarnosti. Rasprava o sudbini Svjetske trgovinske organizacije, ulozi Sjedinjenih Država u Vijeću sigurnosti i željama Moskve da izmijeni međunarodne norme — sve to utječe na vjerodostojnost bilo kojeg naslova koji se oslanja na pravni poredak.

H3: Raspad unipolarnog sustava i utjecaj na EU

Podaci pokazuju da od 1991. do danas broj državnih aktera u UN-u porastao s 160 na 193 članice. Kako se mijenja odnos snaga između SAD-a, Kine i Rusije, tako se mijenja i pozicija Europske unije. U naslovu Plenković govori o zaštiti „vladavine prava“, no izostaje analiza utjecaja novih sila na tu istu „vladavinu“.

H3: Mjesto Hrvatske u kolektivnoj sigurnosti

Hrvatska je 2023. povećala izdvajanja za obranu iz 1,4% na 2% GDP-a, čime je ispunila NATO standard. Međutim, naslov doktrine ne objašnjava je li to dovoljno za podizanje operativne spremnosti kroz zajedničke vojne vježbe, razmjenu obavještajnih podataka ili koordiniranu cyber-defenzivu.

H2: Prednosti i nedostaci Plenkovićeve doktrine

1. Prednosti:
   • Jasno pozicioniranje Hrvatske u zapadnoj alijansi.
   • Jedinstvo s EU i NATO u kontekstu sankcija protiv Rusije.
   • Podrška međunarodnom pravu kao općem okviru.
2. Nedostaci:
   • Nejasni operativni koraci: naslov „dio Zapadnog svijeta“ bez daljnjih smjernica.
   • Nedostatak samorefleksije: izostanak kritike prijašnjih politika EU koje su isključivale Moskvu.
   • Nedostatak vizije za stabilizaciju regije i rješenje ukrajinske krize.

H2: Što dalje? Preporuke i mogućnosti

Da bi naslov iduće doktrine bio čvršći i vjerodostojniji, potrebno je razraditi nekoliko ključnih točaka.

H3: Uključivanje Rusije u europski sigurnosni arhitekturu

• Otvoreni dijalog uz poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.
• Multilateralne radne skupine unutar OSCE-a za demilitarizaciju i povratak izbjeglica.
• Temelj za buduće mirovne ugovore i uključenje Moskve u ekonomsku obnovu pogođenih područja.

H3: Inicijativa za novi mirovni proces

Državni vrh, vođen preciznim naslovom koji uključuje „model za pravedni mir“, mogao bi predložiti:

1. Neutralnu platformu (npr. Ženeva, Oslo) za pregovore Ukrajine, Rusije i država-tranšatora.
2. Neovisnu arbitražu pri UN-u za definiciju faza povlačenja i obnove granica.
3. Međunarodnu konferenciju za obnovu infrastrukture, uključujući ulaganja EU i Petromaks.

Zaključak

Analiza bivšeg diplomata Bože Kovačevića otkriva da je naslov Plenkovićeve doktrine tek polazišna točka, ali bez jasnih smjernica i konkretnih planova za «pravedni mir» u Ukrajini ili uvođenje Rusije natrag u međunarodne strukture, ona ostaje nepotpuna. Hrvatska, kao članica EU i NATO, ima priliku postaviti se kao vođa regije i most između Istoka i Zapada, ali samo ako naslov buduće strategije prati upravljivi i transparentni operativni plan. Ključ je u ravnoteži između ambicije definiranog u naslovu i sposobnosti da se strana diplomacija, međunarodno pravo i regionalna politika pretoče u realne inicijative.

FAQ – Često postavljana pitanja

1. Što znači „pravedni mir“ prema Plenkoviću?

   Plenković pod „pravednim mirom“ podrazumijeva mirnu rezoluciju sukoba u skladu s Povelјom UN-a, uz poštivanje suvereniteta Ukrajine. Kritičari, poput Kovačevića, smatraju da nedostaje definicija mehanizama za postizanje tog mira.

2. Zašto je Čečenija spomenuta u kontekstu paralele s Ukrajinom?

   Plenković je Čečeniju upotrijebio kao primjer ruske agresije, no Kovačević upozorava na povijesno-pravni nesklad—Čečenija je uvijek bila ruska federalna jedinica, dok su Ukrajina i ostale bivše republike bile suverene članice SSSR-a.

3. Kako Hrvatska može utjecati na pregovarački proces u Ukrajini?

   Kao članica EU i NATO, Hrvatska može inicirati radne skupine unutar OSCE-a, predlagati neutralne lokacije za pregovore i biti posrednik između sukobljenih strana. To zahtijeva preciznu strategiju i diplomatsku mrežu.

4. Što je „unipolarni sustav“ i kako utječe na Europsku uniju?

   Unipolarni sustav se odnosi na dominaciju SAD-a nakon Hladnog rata. Pojava multipolarnosti znači rast utjecaja Kine, Rusije i drugih regionalnih sila, što nameće EU nužnost vlastite strateške autonomije.

5. Što trebamo očekivati u sljedećoj fazi hrvatske vanjske politike?

   Očekuje se da će hrvatski diplomatski korpus pod vodstvom premijera razraditi konkretne programe za priključenje energetske i obrambene infrastrukture, jasne modele mirovnih pregovora te veću transparentnost u definiranju naslova svojih doktrina.

Izvor podataka: N1, UNHCR, OSCE, vlastite projekcije autora.