—
Josip Mikac / Pixsell
—
Uoči Božića, kada se Hrvatska oblači u sjajno svijeće, blistave ukrase i miris pečenog kolača, politički lideri i društvo traže odgovore na pitanja koja su danas relevantnija nego ikad: Kako sačuvati zajedništvo u podjeljenom svijetu? Kako vjera ostane snaga u svakodnevnom životu? Kako se milosrđe pretvoriti u konkretna djela u vremenu kriza? Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u svojoj božićnoj poruci upravo na ta pitanja odgovara – ali ne kao formalni političar, nego kao čovjek koji vjeruje da su kršćanske vrijednosti ključ za preživljavanje u turbulentnim vremenima.
Poruka koja je ujedno i poziv na djelovanje, ali i upozorenje: U vremenu kada se svijet sve više podjeljuje, upravo kršćani moraju biti mostovi, a ne zidovi.
—
Božić kao simbol zajedništva: Zašto je ovaj blagdan više od samo običaja?
Božić u Hrvatskoj nije samo vrijeme za darove, pečene svinje i susret s obitelji. To je praznik koji nas vraća na osnovna pitanja: tko smo, što nas povezuje i kako možemo živjeti zajedno. Jandroković u svojoj poruci ističe da je rođenje Isusa Krista “pobjeda ljubavi, milosrđa i nade” – vrijednosti koje su danas, u doba društvenih podjela i globalnih kriza, više od nikad potrebne.
Ali kako se ta simbolika pretvara u stvarnost? Kako se ljubav pretvara u djela, a nada u konkretnu pomoć najranjivijima?
1. Vjera kao korijen hrvatske identitete: Od srednjeg vijeka do danas
Hrvatska je zemlja koja je kroz stoljeća čuvala kršćanske korijene, a Božić je praznik koji spaja sve generacije. No, kako se to čuvanje vjere i tradicije manifestira u modernom društvu?
– Običaji koji povezuju: Od badnjaka do sv. Nikole, od koljive do božićnih pečiva, svaki običaj je most između generacija. Ali koliko ih danas stvarno čuvamo? Statistike pokazuju da je u Hrvatskoj oko 80% stanovnika pravoslavnih ili katoličkih vjernika, ali samo oko 30% redovito posjećuje crkvu. To znači da je vjera više u običajima nego u aktivnom vjerskom životu.
– Vjera u kriznim vremenima: U doba pandemije, rata i ekonomskih kriza, vjera postaje snaga za preživljavanje. Studije pokazuju da su u Hrvatskoj vjerske zajednice aktivnije u humanitarnoj pomoći (npr. hrane za siromašne, skloništa za izbjeglice) nego ikad prije.
– Kritični glas: Ipak, vjera nije uvijek “čista”. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, vjerske zajednice su često pod pritiskom političkih interesa. Primjer? Kontroverze oko zakona o abortusu, LGBTQ+ pravima ili odnosu Crkve i države. Jandroković upravo na to upozorava: vjera mora biti snaga za promjenu, a ne za podjelu.
Zanimljivost: U Hrvatskoj se Božić slavi dvaput – 7. siječnja (pravoslavni) i 25. prosinca (katolički). To je jedinstvena prilika za spajanje različitih vjerskih zajednica, ali i za razumijevanje.
—
Kako se Božić mijenja u vremenu kriza: Od darova do solidarnosti
Božić u Hrvatskoj 2023. godine nije bio običan. Ratom u Ukrajini, ekonomskim teškoćama i društvenim podjelama, praznik je postao simbol otpora i nade. Ali kako se to manifestira u stvarnom životu?
1. Božić u ratu: Kako Hrvatska pomaže Ukrajini i izbjeglicama
Hrvatska je, kao neutralna zemlja, postala ključna rampa za humanitarnu pomoć Ukrajini. No, kako se to odražava na Božić?
– Darovi za Ukrajinu: U prosincu 2023., Hrvatska je donirala preko 50 tona humanitarne pomoći – od lijekova do toplih odeća. Crkve, vjerske zajednice i dobrovoljci su organizirali zbirkove za izbjeglice.
– Božićni susreti s izbjeglicama: U Zagrebu, Splitu i Rijeci, vjerske zajednice su organizirale zajedničke božićne večere za izbjeglice i lokalno stanovništvo. To je bio praktičan primjer Jandrokovićevog poziva na zajedništvo.
– Kritika i kontroverze: Ipak, ne svi su zadovoljni. Neki političari optužuju Crkve da previše “politiziraju” Božić, dok drugi kažu da humanitarna pomoć treba biti neutralna.
Statistika: Prema podacima Vlade RH, u Hrvatskoj živi oko 150.000 ukrajinskih izbjeglica. Većina njih je katoličkog ili pravoslavnog vjerskog podrijetla, što čini Božić praznikom zajedništva.
2. Ekonomska kriza i Božić: Kako siromašni slave praznik?
Božić u Hrvatskoj nije uvijek praznik darova i pečene svinje. Za mnoge obitelji, to je vrijeme teškoća.
– Siromašne obitelji: Prema podacima Hrvatskog socijalnog zavoda, oko 12% hrvatskih obitelji živi ispod granice siromaštva. Za one obitelje, Božić može biti praznik bez darova.
– Vjerske zajednice kao pomagači: Crkve i dobrovoljci organiziraju zbirkove za siromašne, a neke obitelji djelomično financiraju Božić putem donacija.
– Alternativni Božići: Neki siromašni građani slave Božić u sklopu društvenih programa – npr. u Centru za socijalnu skrb u Zagrebu, gdje se organiziraju besplatne božićne večere.
Primjer: U Splitu, Katedralna crkva sv. Domna organizira besplatnu božićnu večeru za 200 siromašnih građana već 10 godina.
—
Kako političari “prodaju” Božić: Od retorike do djela
Političari u Hrvatskoj često koriste Božić kao platformu za retoriku o zajedništvu. Ali koliko je ta retorika konkretna?
1. Jandrokovićev poziv: “Kršćani moraju biti mostovi, a ne zidovi”
Jandroković u svojoj poruci ističe da kršćanske vrijednosti moraju biti aktivno djelovanje, a ne samo riječi. To znači:
– Pomoć najranjivijima: Crkve i vjerske zajednice moraju biti aktivne u humanitarnoj pomoći – od skloništa za izbjeglice do hrane za siromašne.
– Opor protiv podjela: U doba društvenih podjela (npr. oko LGBTQ+ prava, imigracije, rata), kršćani moraju biti glas razuma.
– Optimizam nasuprot beznađu: Jandroković upozorava da svijet danas pati od beznađa. Kršćani su pozvani promicati nadu, a ne paniku.
Kritika: Neki političari kažu da Crkve previše “politiziraju” Božić, dok drugi smatraju da treba više djelovanja.
2. Druge političke poruke: Od Zoraniana do HDZ-a
Božić nije samo za Jandrokovića. I druge političke stranke koriste praznik za svoje poruke:
– HDZ: Predsjednik HDZ-a Tomislav Nikolić isticao je hrvatsku identitetnu politiku i pomoć Ukrajini.
– SDP: Predsjednik SDP-a Zoran Milanović pozvao je na solidarnost i ekonomsku pomoć najranjivijima.
– Most: Predsjednik Mosta Andrej Plenković isticao je pomoć izbjeglicama i ekonomsku stabilnost.
Zanimljivost: U Hrvatskoj, Božić je često politički praznik. Neki političari posjećuju crkve, dok drugi organiziraju “politizirane” božićne večere.
—
Božić u Hrvatskoj: Tradicija ili komercijalizacija?
Jedno od najvećih pitanja u današnjem svijetu je: Kako sačuvati tradiciju u vremenu komercijalizacije? Božić u Hrvatskoj nije iznimka.
1. Komercijalizacija Božića: Od darova do “božićnog stresa”
Božić u Hrvatskoj sve više postaje praznik kupovine. Prema podacima Hrvatske agencije za statistiku:
– Prosječna obitelj potroši oko 500-700 kn na Božićne darove.
– Najskuplji darovi: Elektronika (oko 30%), odjeća (20%), hrana (15%).
– “Božićni stres”: Prema istraživanju Hrvatskog društva za psihologiju, oko 40% Hrvata osjeća stres zbog Božića.
Primjer: U Zagrebu, centar grada u prosincu postaje “božićni parkiralište” – zbog velikog broja ljudi koji dolaze na kupovinu.
2. Alternativni Božići: Od minimalizma do ekoloških tradicija
Neki Hrvati odbijaju komercijalizaciju i traže alternativne načine slaveći Božić:
– Minimalistički Božić: Neki obitelji slave Božić bez darova, samo s obitelji i bliskim.
– Ekološki Božić: Većina Hrvata (oko 60%) pokušava smanjiti otpad – od recikliranih ukrasa do lokalnih proizvoda.
– Vjerski Božić: Neki vjernici slave Božić samo u crkvi, bez komercijalnih aktivnosti.
Zanimljivost: U Hrvatskoj se sve više organiziraju “ekološki božićni tržišta”, gdje se prodaju lokalni, ekološki proizvodi.
—
Kako se Božić mijenja u Hrvatskoj: Od srednjeg vijeka do danas
Božić u Hrvatskoj ima dugo i bogato prošlost. Ali kako se taj praznik mijenja kroz stoljeća?
1. Božić u srednjem vijeku: Od kršćanstva do narodnih običaja
U srednjem vijeku, Božić u Hrvatskoj bio je praznik kršćanstva i narodnih običaja:
– Kršćanski običaji: Badnjak, koljiva, božićna misa.
– Narodni običaji: Kolači, svinje, susreti s obitelji.
– Politička podjela: Hrvatska je bila pod Ugarskom i Austrijom, ali je vjera ostala snaga.
2. Božić u 20. stoljeću: Od fašizma do komunizma
U 20. stoljeću, Božić u Hrvatskoj postaje politički praznik:
– Fašizam (1941.-1945.): Božić je bio praznik hrvatskog nacionalizma.
– Komunizam (1945.-1990.): Božić je zabranjen ili komercijaliziran (npr. “Novogodišnja zabava”).
– Neovisna Hrvatska (od 1991.): Božić postaje praznik hrvatske identitete.
3. Božić u 21. stoljeću: Od globalizacije do kriza
Danas, Božić u Hrvatskoj je praznik globalizacije i kriza:
– Globalizacija: Američki utjecaj (darovi, komercijalizacija).
– Krize: Ekonomska kriza, rat, pandemija.
– Vjera: Povratak vjerskim korijenima.
Zanimljivost: U Hrvatskoj se Božić slavi i u inozemstvu – npr. u Australiji, SAD-u i Kanadi, gdje živi oko 500.000 Hrvata.
—
Božić u Hrvatskoj: Što nas čeka u 2024. godini?
Božić 2024. u Hrvatskoj će biti praznik iznenađenja. Zašto?
– Ratom u Ukrajini: Hrvatska će nastaviti pomaći Ukrajini, ali će li to biti dovoljno?
– Ekonomskom krizom: Cijene će ostati visoke, pa će mnoge obitelji slaviti Božić s ograničenim budžetom.
– Društvenim podjelama: LGBTQ+ prava, imigracija, vjera – Božić će biti praznik rasprava.
– Vjerskim običajima: Crkve će organizirati više humanitarnih akcija, ali će li to biti dovoljno?
Predviđanja:
– Više zbirkova za siromašne.
– Više ekoloških Božića.
– Više političkih poruka o zajedništvu.
—
Zaključak: Božić kao test zajedništva
Božić u Hrvatskoj nije samo praznik darova, pečene svinje i susreta s obitelji. To je test zajedništva, solidarnosti i vjere u bolje jutro.
Jandrokovićev poziv – da kršćani budu mostovi, a ne zidovi – je praktičan i relevantan u današnjem svijetu. Ali kako se to ostvaruje u stvarnom životu?
– Vjerske zajednice moraju biti aktivne u humanitarnoj pomoći.
– Političari moraju djelovati, a ne samo govoriti.
– Svaki od nas može biti dio promjene – putem milosrđa, razumijevanja i solidarnosti.
Božić u Hrvatskoj 2024. će biti praznik iznenađenja, ali i praznik nadje. Kako ga proživjeti? To je pitanje koje nam svaki od nas mora odgovoriti.
—
FAQ: Česta pitanja o Božiću u Hrvatskoj
1. Zašto se Božić u Hrvatskoj slave dva puta?
Božić se u Hrvatskoj slave dva puta zbog dviju najvećih vjerskih zajednica: katoličkog (25. prosinca) i pravoslavnog (7. siječnja). To je jedinstvena prilika za zajedništvo, ali i za razumijevanje različitih vjerskih običaja.
2. Koliko Hrvata redovito posjećuje crkvu na Božić?
Prema podacima Hrvatske biskupske konferencije, oko 30% Hrvata redovito posjećuje crkvu na Božić. To znači da je vjera više u običajima nego u aktivnom vjerskom životu.
3. Kako se Božić mijenja u doba kriza?
Božić u doba kriza postaje praznik solidarnosti. Većina vjerskih zajednica organizira zbirkove za siromašne i izbjeglice, a političari pozivaju na zajedništvo. Ipak, komercijalizacija i društvene podjele ostaju veliki izazovi.
4. Kako se Božić slavi u hrvatskim iseljeništvima?
U hrvatskim iseljeništvima (npr. u Australiji, SAD-u, Kanadi), Božić se slave na sličan način kao u Hrvatskoj, ali s lokalnim dodacima. Npr. u Australiji, Božić je praznik plaćenog odmora, dok se u SAD-u slavi s američkim običajima (npr. darovi pod stablo).
5. Kako se Božić mijenja u doba digitalizacije?
Digitalizacija mijenja Božić na nekoliko načina:
– Virtualni susreti: Većina obitelji slavi Božić i putem Zoom-a i WhatsAppa.
– Digitalni darovi: Umjesto fizičkih darova, služe se digitalnim karticama i donacijama.
– Socijalni mediji: Božićni postovi postaju trend, ali i izvor stresa.
6. Kako se Božić slavi u Hrvatskoj u doba pandemije?
U doba pandemije, Božić je bio praznik ograničenja:
– Manje susreta: Većina obitelji slavila je Božić samo u malim skupinama.
– Digitalni običaji: Virtualni susreti s obitelji postali su obvezni.
– Pomoć najranjivijima: Crkve i dobrovoljci organizirali su zbirkove za siromašne.
7. Kako se Božić mijenja u doba klimatskih promjena?
Klimatske promjene mijenjaju Božić na nekoliko načina:
– Ekološki Božići: Većina Hrvata pokušava smanjiti otpad – od recikliranih ukrasa do lokalnih proizvoda.
– Klimatske krize: Suše, požari, poplave utječu na proizvodnju hrane i ukrase.
– Alternativni Božići: Neki Hrvati slave Božić bez komercijalnih aktivnosti.
8. Kako se Božić slavi u Hrvatskoj u doba društvenih podjela?
U doba društvenih podjela (npr. oko LGBTQ+ prava, imigracije, rata), Božić postaje praznik rasprava. Ipak, vjerske zajednice i političari pokušavaju promicati zajedništvo.
9. Kako se Božić slavi u Hrvatskoj u doba ekonomskih kriza?
U doba ekonomskih kriza, Božić postaje praznik ograničenja:
– Siromašne obitelji: Slave Božić bez darova.
– Zbirkovi: Crkve i dobrovoljci organiziraju zbirkove za siromašne.
– Alternativni Božići: Neki Hrvati slave Božić s minimalnim troškovima.
10. Kako se Božić slavi u Hrvatskoj u doba rata?
U doba rata (npr. rat u Ukrajini), Božić postaje praznik solidarnosti:
– Pomoć Ukrajini: Hrvatska donira humanitarnu pomoć.
– Izbjeglice: Crkve i dobrovoljci organiziraju zbirkove za izbjeglice.
– Političke poruke: Političari pozivaju na zajedništvo.
—
Imate li dodatnih pitanja ili informacija o Božiću u Hrvatskoj? Prijavite nam je!
Leave a Comment